Nedostatak vitamina D sve češće se povezuje s demencijom, a znanstvenici tvrde da bi prevencija demencije poboljšala kvalitet brojnih života i uštedjela milijarde.
Jedna nova studija potvrdila je vezu između nedostatka vitamina D i razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest. Istraživanja ukazuju na dvostruko veći rizik da se kod starijih osoba s ozbiljnim nedostatkom vitamina D razvije demencija.
“I ranija istraživanja ukazivala su na vezu između nedostatka vitamina D i gubitka pamćenja u starosti. Ali ovom studijom je po prvi put predstavljena šira veza između razine vitamina D i dijagnoze demencije”, kaže za DW Ian Lang, jedan od autora studije, inače predavača medicine na Sveučilištu Exeter.
Faktor “D”
Studija objavljena početkom kolovoza u znanstvenom časopisu Neurologija obuhvaća rezultate istraživanja nad 1.600 osoba iz SAD-a starijih od 65 godina. Uzorci krvi koji su im uzeti na početku studije nisu ukazivali na dijagnozu demencije. Tijekom šest godina kod 10 posto ispitanika razvila se demencija.
Prilikom istraživanja upoređivani su uzorci krvi uzeti od zdravih osoba s uzorcima uzetim od ispitanika s manjim nedostatkom vitamina D, kao i ispitanika s velikim nedostatkom vitamina D. Studija je pokazala da kod starijih osoba s manjim nedostatkom vitamina D postoji 50 posto više mogućnosti za razvoj demencije, dok je taj postotak kod osoba s izraženim nedostatkom vitamina D čak 120. Istraživanje je obuhvatilo sve vrste demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, utvrdivši da ne postoji razlika u odnosu između vitamina D i različitih kategorija demencije.
Demencija uključuje čitav niz simptoma, od problema sa sjećanjem do otežanog razumijevanja i govora. “U pitanju je zajedničko ime za stotine mogućih stanja”, objašnjava Lang i dodaje da udio od 10 posto ispitanika koji su dobili demenciju u njegovom istraživanju zapravo predstavlja i prosjek u industrijskim zemljama.Simon Ridley, jedan od šefova Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti u Velikoj Britaniji, opisuje demenciju kao “prilično groznu stvar”. “Mogućnosti liječenja su izrazito ograničeni, a riječ je o progresivnoj neurodegerativnoj bolesti koja ‘krade” osobnost pacijentima”, kaže Ridley.
Neki oblici demencije nastaju kao rezultat povrede ili moždanog udara, pri čemu dolazi do odumiranja moždanog tkiva. Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije, dolazi do stvaranja proteinskih naslaga u mozgu. Iako uzrok Alzheimera nije potpuno poznat, pretpostavlja se da je tu uključena i genetska komponeta. “Pušenje, debljina i nedostatak fizičkih aktivnosti su poznati faktori rizika za razvoj demencije. Učenje je također jedan od važnih faktora. Ako osoba tijekom mladosti dobija veliku količinu stimulacije neurona, njezin mozak se bolje razvija i ona postaje otpornija na demenciju”, kaže Lang.
Vitamin D možemo dobiti putem ishrane, nalazi se u mesu masnih riba, ali se i stvara apsorbiranjem sunčeve svetlosti. “Starenjem tijelo gubi sposobnost sinteze vitamina D iz sunčeve svjetlosti”, objašnjava Lang.
Još uvijek se traže dokazi
I Simon Ridley, koji je također bio uključen u ovo istraživanje, kaže kako ono nije ni prvo niti zadnje koje se bavilo vezama između vitamina D i demencije, ali da je jedno od boljih, pogotovo zato što je bazirano na dužem razdoblju. On, međutim, naglašava da ova studija ne dokazuje kako niska razina vitamina D uzrokuje demenciju: “Ona samo pokazuje povezanost, ali kontrolirana klinička istraživanja moraju dokazati i sam uzrok”, kaže Ridley i dodaje da Centar za Alzheimer iz Velike Britanije “u ovom trenutku ne preporučuje uzimanje suplementa vitamina D”.
Ian Lang kaže da će idući korak biti ispitivanje učinka suplementa vitamina D u cilju moguće prevencije ili odlaganja početka demencije. “Ako uspijemo odgoditi i mali dio oboljenja, to će značiti veliki napredak za zdravlje i živote ljudi”, kaže Lang. Organizacija Alzheimer Europa je 2009. godine procijenila da demencija članice EU-a stoji 160 milijardi eura godišnje. Povećanjem broja članica, ali i trendom starenja populacije na europskom kontinentu, očekuje se da će se broj oboljelih od demencije do 2050. godine udvostručiti. “Istovremeno imamo i studije koje ukazuju da se u industrijskim zemljama smanjuje broj oboljelih od demencije. To dijelom možemo zahvaliti boljem zdravlju ljudi zbog manje pušenja i boljeg kontroliranja tlaka. Ali sve veći broj pretilih može unazaditi taj pozitivan razvoj”, zaključuje Lang.