Dan neovisnosti blagdan je u Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.
Toga datuma dogodila su se još dva važna događaja vezana uz hrvatsku neovisnost. 8. listopada 1075. u Solinu je okrunjen kralj Zvonimir (krunom koju mu je poslao papa Grgur VII., što je bila potvrda priznanja Kraljevine Hrvatske kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. Eugen Kvaternik pokrenuo je Rakovičku bunu, jedan u nizu neuspjelih pokušaja da se ostvari neovisnost Hrvatske.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Dan državnosti (Hrvatska)#Povijest
U dramatičnim danima Domovinskoga rata, Sabor Republike Hrvatske jednoglasno je prihvatio Rezoluciju o razlazu s Jugoslavijom na temelju volje građana na referendumu i svoje lipanjske Odluke o suverenosti i samostalnosti.
Predsjednik Sabora Žarko Domljan tom prigodom je rekao da je Hrvatska poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Povijesnu rezoluciju pročitao je Vladimir Šeks, potvrđujući da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji:
- “Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.”
- Hrvatski je sabor u Rezoluciji i zasebnim zaključcima naglasio i sljedeće:
- 3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,
- 5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina…
Iz zasebnih zaključaka:
- “Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.”
![]()
Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, u Zagrebu :“U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM”Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, u Zagrebu :“U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM”
Na povijesnoj saborskoj sjednici, 8. listopada, izglasano je i 15 zakona nužnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. To su značajne odluke Hrvatskog sabora donesene nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, 7. listopada 1991., zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba, saborsku zgradu o Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas se zna, bilo je to u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
