Molim, studije o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku na sunce! Sektorske procjene, utjecaj na mala i srednja poduzeća… sve su ovo stvari koje moramo vidjeti da bismo informirano pričali o sporazumu. Za sada možemo samo konstatirati da se njime zadire u elemente države koji bi nas trebali čuvati od ekscesa tržišta.Ovo nisu “bankarska” sitna slova u zadnjem paragrafu ugovora, već neka tamo skraćenica. Ovo čak niti ne potpisuješ ti, pa možda čak neće niti Sabor već Europski parlament (i) u tvoje ime kao građanke ili građanina – a opet te može (pre)skupo stajati. Riječ je o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu. Pa što je toliko loše u partnerstvu, još k tome transatlantskom, trgovinskom i investicijskom? A tek kada znaš da Europska komisija procjenjuje da će sporazum rezultirati pozitivnim učincima koji se prvenstveno tiču većeg BDP-a i zaposlenosti[1]! Iako još nema preciznijih procjena za svaku zemlju članicu EU-a.
Javnost u Hrvatskoj tek je počela biti informirana o tome, naravno u pauzi od svih ostalih (ne)božićnih vijesti koje plijene pozornost mameći klikove pornografskom lakoćom. Na stranu sada sa svim onim drugim kraticama od kojih boli glava, poput TISA[2], TPP[3], CETA[4] ali i nekim ostalima koje se kuhaju u transpacifičkim ili transatlantskim kuloarima. Trenutni pregovori između EU-a i SAD-a pokušavaju iznjedriti kolosalni ekonomski sporazum jer se njime stvara najveći ekonomski prostor na kugli zemaljskoj, a time efektivno i izoliraju treće zemlje koje ne bi bile potpisnice tog sporazuma.
Zašto priča nije toliko jednostavna da ovu kolumnu već sada zaključimo s možebitnim benefitima većeg BDP-a i veće zaposlenosti? Pa studije o TTIP-u, kao i ta na koju se Europska komisija poziva, počivaju na nizu pretpostavki koje služe za potrebe izračuna nekih inicijalnih procjena efekata ovoga sporazuma, a koje se pak mogu ali i ne moraju ostvariti. Osim toga autori/ce te i drugih studija nemaju kristalnu kuglu niti su svu pamet svijeta popili da bi im mogli slijepo vjerovati. Ništa od toga nije konzumirao niti autor ovih redaka, no ipak se zna da se o TTIP-u pregovara u uvjetima iznimne tajnosti kojima je svjedočila i europarlamentarka Ska Keller na prošlotjednom okruglom stolu u Zagrebu[5]. Osim toga, vrijedi se prisjetiti da je novo zapošljavanje također bilo najavljivano prije nego što je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) stupio na snagu 1994. godine – međutim, donedavno je bilanca SAD-a u tom “resoru” stajala na – 700 tisuća radnih mjesta, da niti ne spominjemo krajnje negativne posljedice za Meksiko[6].
Uostalom, dok mi pričamo o TTIP-u neke trenutne inicijative već djeluju na omekšavanju propisa koji bi trebali štititi naše standarde. Barem dvije trenutne inicijative izazivaju brigu: 1) nema više zabrane mesa tretiranog mliječnog kiselinom – zahtjev SAD-a zbog TTIP-a; 2) pritisak industrije na izmjenu regulacija koje se tiču endoktrino disruptivnih kemikalija)[7]. Međutim, i nakon što TTIP eventualno stupi na snagu pravila igre će se mijenjati, i to očito iza zatvorenih vrata te pod utjecajem poslovnih lobija. Naime, takozvana trajna regulatorna suradnja (još jedan pojam koji bi trebao pozitivno zvučati!) omogućit će da se mnoga pravila mijenjaju i nakon što TTIP bude potpisan, i to kroz tzv. Vijeće za regulatornu suradnju koje će u svojem djelovanju zaobilaziti nacionalne parlamente te osluškivati što kompanije pričaju. Stvar je tim podmuklija što kompanije mogu koristiti ISDS postupak (investor-state dispute settlement process ili postupak za rješavanje sporova između ulagača i države) da bi faktički ucijenile regulatore ne bi li ovi promijenili propise na njihovu korist[8]. U slučaju ISDS-a riječ je o netransparentnim arbitražnim sudovima kojima se zaobilazi nacionalno sudstvo[9]. Pa čekaj, ISDS postupak već je u CETA sporazumu čiji su pregovori s Kanadom već završili! Eh….
lavni ekonomski benefiti ovog sporazuma bi trebali proizlaziti upravo iz modificiranja regulacije. Naime “osamdeset posto trgovinske ekspanzije te više od 90 posto povećanja realnog dohotka bi došlo od rezanja necarinskih mjera. Regulatorna koherencija je najvažnija stvar”[10]. Štoviše, zahtjevi SAD-a sežu toliko daleko da se u EU dokine princip predostrožnosti koji služi zaštiti ljudi (pardon, potrošača) u svjetlu neke moguće prijetnje po zdravlje[11]. Kako i ne bi, kada je taj princip suprotan od onoga na snazi u SAD-u, pa kud’ ćeš onda unedogled harmonizirati propise kad’ se možeš poslužiti ovakvih prečacima?! Europska komisija doduše navodi “da neće doći do snižavanja EU standarda zdravstvene zaštite, sigurnosti, zaštite okoliša, rada i potrošača”[12], no tko će to u konačnici potvrditi?!
Kakav bismo mi ekonomski sustav stvorili TTIP-om? Ovo pitanje nije samo bitno za EU, već i za globalni jug koji bi ovime mogao biti izbačen iz ekonomskog ringa[13]. Organizacija Friends of the Earth se s pravom pita nije li ovo cementiranje ovisnosti naše ekonomije o fosilnim gorivima. Jer, TTIP-om će industrija prerade fosilnih goriva – bilo frackingom ili preradom katranskog pijeska – dobiti ogroman stimulans[14]. Koliko će sama EU ostati fleksibilna da prilagođava društveno-ekonomski sustav novim potrebama uslijed klimatskih promjena nakon TTIP-a kada se Europska komisija ponaša krajnje nekonzistentno – primjerice hoće-neće zadnjih dana oko planova u vezi cirkularne ekonomije i regulative o čistom zraku[15]?! Što je zapravo s okolišnim i radnim standardima, ne bi li se oni mogli povećati na globalnom nivou umjesto da se efektivno razvodnjavaju i putem ovog sporazuma – pita se European Trade Union Institute[16].
A Hrvatska? Vrlo je vjerojatno da će se ISDS upotrijebiti i protiv naše zemlje ako TTIP prođe, budući da ogroman broj dosadašnjih ISDS slučajeva otpada na istočne članice EU te na sektore koji imaju veze s okolišem, a u njega je uključena i poljoprivreda i obnovljivi izvori energije[17]. Treba li uopće naglašavati da su to upravo djelatnosti u kojima bismo trebali tražiti svoju šansu? Hrvatska je već jednom bila tužena pod klauzulom koja regulira ISDS postupak, a budući da se takvi postupci sve više koriste od EU investitora[18], mogla bi biti još puno puta. Tko je jači – taj kvači, a naša zemlja baš nije poznata kao ona iz koje strane direktne investicije odlaze u inozemstvo, zar ne? Molim, studije o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku na sunce! Sektorske procjene, utjecaj na mala i srednja poduzeća… sve su ovo stvari koje moramo vidjeti da bismo informirano pričali o ovom sporazumu. Za sada možemo samo konstatirati da se njime (sjetite se, on se “već” događa) toliko duboko i nedemokratski zadire u sve one elemente suvereniteta neke zemlje koji bi nas trebali štititi od ekscesa tržišta da je doista teško vidjeti kako se ovaj sporazum može popraviti.
Vladimir Cvijanović član je Grupe 22 (op. ur.)
[1] http://ec.europa.eu/trade/policy/in-focus/ttip/about-ttip/.
[2] V. https://wikileaks.org/tisa-financial/.
[3] V. http://www.theguardian.com/commentisfree/2014/oct/29/why-support-the-tpp-when-it-will-let-foreign-corporations-take-our-democracies-to-court.
[4] V. http://www.euractiv.com/sections/trade-society/us-multinationals-could-sue-eu-governments-through-ceta-310166.
[5] http://h-alter.org/vijesti/hrvatska-sutnja-o-ttip-u.
[6] http://www.taz.de/!130215/.
[7] http://corporateeurope.org/international-trade/2014/07/ttip-lose-lose-deal-food-and-farming#footnoteref37_c3n5jjm.
[8] http://corporateeurope.org/sites/default/files/ttip_covert_attacks.pdf.
[9] V. http://www.h-alter.org/vijesti/ceta-i-ttip-transatlantski-trojanski-konji.
[10] http://www.voxeu.org/article/ttip-about-regulatory-coherence.
[11] http://corporateeurope.org/sites/default/files/ttip_covert_attacks.pdf, str. 2.
[12] http://toad.eesc.europa.eu/viewdoc.aspx?doc=ces/rex/rex390/hr/eesc-2013-05469-00-00-ac-tra-hr.doc, str. 10.
[13] Usp. http://www.boell.de/en/2014/10/07/ceta-and-ttip-bringing-peoples-interests-back-focus.
[14] http://www.foe-scotland.org.uk/sites/www.foe-scotland.org.uk/files/FoE%20Scotland%20TTIP%20submission_0.pdf, neoznačena stranica.
[15] http://www.theguardian.com/environment/2014/dec/16/eu-backs-down-on-plans-to-axe-waste-and-air-quality-directives.
[16] http://www.etui.org/content/download/18000/138372/file/Policy+Brief+2014-04.pdf.
[17] https://www.foeeurope.org/sites/default/files/publications/hidden_cost_of_eu_trade_deals_0.pdf, neoznačena stranica.
[18] http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2013/november/tradoc_151916.pdf, str. 10.