Njemačke tvrtke koje surađuju s Rusijom trpe velike gubitke zbog slabljenja ruske rublje, prema rezultatima anketa jedna od tri kompanije morat će otpustiti neke od svojih zaposlenika ili otkazati projekte ako se situacija do kraja godine ne preokrene, rekao je Volker Treier, direktor udruge Njemačke komore za industriju i trgovinu.“Ruska kriza ostavlja veliki trag na njemačku industriju. Jedna od osam njemačkih firmi s bazom u Rusiji razmišlja o napuštanju Rusije, a takav stav će uskoro prodrijeti u mnoge poslovne odnose”, kaže Volkker Treier.
Slabljenje ruske rublje pogađa njemačko poslovanje tako da se mnogi tradicionalni poslovni partneri iz Rusije sada okreću od Europe prema azijskom tržištu.
“Čak trideset i šest posto kompanija smatra kako će zbog trenutne situacije morati odustati od svojih projekata”, rekao je Treier, navodeći podatke ankete koju je na uzorku od 300 kompanija provela Njemačka komora za industriju i trgovinu.
Podatke je potvrdio i predsjednik njemačkog Odbora za ekonomske odnose s istočnom Europom, Echard Chordes.
“U ovom trenutku očekujemo dvadeset postotni pad svih njemačkih izvoza u Rusiju”, rekao je Cordes.
Unatoč oštrim podjelama unutar Europe oko implikacija nametanja novih sankcija Rusiji, Europska unija prije nekoliko dana ipak je odlučila svrstati se uz SAD i pojačati sankcije protiv Rusije zabranom poslovanja s kompanijama koje se nalaze na području poluotoka Krim.
Ekonomske turbulencije u Rusiji veliki su razlog za zabrinutost u Europskoj uniji, dio vodećih europskih političara sada se pita ne predstavlja li urušavanje Rusije još veću prijetnju za Europu. Već neko vrijeme zemlje poput Italije glasne su u želji za popuštanjem sankcija, piše austrijski list Wiener Zeitung.Angela Merkel nije jedna od njih, “Sankcije su uvedene zbog određenih razloga i dokle god ti razlozi postoje dotle će sankcije biti na snazi”, rekla je Merkel.
“Oni koji misle da će se bacanjem Rusije na koljena Europi pružiti veća sigurnost u opasnoj su zabludi, stoga sam protiv uvođenja novih sankcija”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i time pokazao duboke podjele koje postoje unutar njemačke vlade oko problema s Rusijom.
Britanski premijer David Cameron, također se nalazi na popisu tvrdolinijaša, “Ako se Rusija u potpunosti povuče iz Ukrajine i do posljednjeg slova pridržava dogovora iz Minska, tek onda će sankcije prestati biti na snazi”.
Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, svrstao se uz bok europskih zemalja teške kategorije i rekao “Kao Europljani moramo ponovno steći samopouzdanje, shvatiti našu snagu i postaviti se prema strateškom problemu koji Rusija predstavlja.
Službena Austrija na problem uvođenja sankcija gleda s ekonomske strane i stava je sličnog onom koji zastupaju njemački poslovni krugovi.
“Ne mogu se složiti s euforijom koja je zahvatila mnoge u Europskoj uniji oko uspjeha sankcija protiv Rusije, ne vidim nikakav razlog za slavlje, ne shvaćam zašto bi nam trebalo biti drago zbog propasti ruske ekonomije”, rekao je austrijski kancelar Werner Faymann.
Europska visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, Federica Mogherini, upozorila je kako će dodatno nametanje sankcija Rusiji samo produbiti krizu u kojoj se Europa nalazi.
“S financijske strane činjenica da se Rusija nalazi u krizi nikako nije dobra vijest, ni za stanovnike Rusije, niti za stanovnike Ukrajine, Europe, ni za ostatak svijeta”, rekla je Mogherini.
I dok unutar EU traju prepucavanja oko sankcija ruska valuta trpi najžešće udarce otkako je Rusija 1998. godine proglasila bankrot. Na problem sa sankcijama natovarile su se padajuće cijene nafte te strah trgovaca zbog nepredvidivog tečaja rublje.