Ruski ministar vanjskih poslova, Sergey Lavrov, nije našao riječi potpore u odgovoru na godišnji govor o stanju nacije američkog predsjednika Obame. Rekao je kako taj govor opisuje “Agresivnu vanjsku politiku SAD-a koja se vodi prema cilju dominacije nad pitanjima svjetskih poslova”.“Obamin govor pokazao je kako je američkim političarima samo jedan cilj u središtu njihove političke filozofije, a to je pokazati svijetu da su oni broj jedan što bi svi ostali morali priznati”, rekao je Lavrov i dodao: “Amerikanci su zacrtali put sukoba”.
Obama je Rusiju prozvao nasilnikom zbog aneksije poluotoka Krim i zbog podrške koju pruža ukrajinskim pobunjenicima u istočnoj Ukrajini. Lavrov je pak nazvao američku politiku zastarjelom i daleko od dodira s modernom stvarnošću te da će “Američka politika izolacije Rusije jednog dana propasti, a agresivni smjer Washingtona će biti stvar prošlosti”.
Obama je u govoru o stanju nacije rekao kako je podrška koju SAD pruža Ukrajini principijelni odgovor protiv ruskog zastrašivanja manjih država. Obama je primijetio kako su svi američki saveznici ujedinjeni u stavu protiv ruske agresije. Lavrov je na to odgovorio kako su SAD “Prisilile svoje saveznike, Japan i Europu, da se udruže protiv Rusije”.
Dodao je i kako govor američkog predsjednika “Dokazuje da se SAD neće zadovoljiti položajem jednakog među jednakima, već da žele dominirati svijetom”.
Zapadne nacije započele su s uvođenjem ekonomskih i diplomatskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije poluotoka Krim, proširile ih nakon nepotvrđenih optužbi za slanje vojne opreme i trupa pobunjenicima u istočnoj Ukrajini. Rusija podjednako uporno odbacuje te optužbe i od zapada očekuje dokaz za takve tvrdnje. Do danas uvjerljivi dokaz nije pružen.
Sankcije u kombinaciji s padom cijene nafte poslale su rusku ekonomiju u recesiju, prvu nakon 2008. godine, i prvu ozbiljnu nakon 1998. godine. Ruska valuta izgubila je na vrijednosti za više od pola u proteklih godinu dana.
“Rusiju se mnogo puta od izbijanja ukrajinskog sukoba optuživalo za slanje oružja ukrajinskim pobunjenicima, no do sada, od strane koja je najglasnija u optužbama, nije stigao uvjerljiv odgovor, niti je pružen dokaz”, rekao je Lavrov.
“Odnosi na relaciji Moskva – Washington srozali su se na najnižu moguću mjeru. Pozivamo naše zapadne partnere na nastavak suradnje i dijaloga na međunarodnom i bilateralnom nivou, no takva suradnja moguća je samo uz uzajamnu jednakost i poštivanje za interese druge strane”, kaže Lavrov.”Sljedeći politiku SAD-a i njezin poriv za sukobom NATO je donio potpuno politiziranu odluku za prekidom vojne i civilne suradnje. Gotovo svi projekti su zamrznuti, a Moskva neće dozvoliti izbijanje još jednog Hladnog rata”, rekao je.
“Amerikanci su u potpunom deficitu što se tiče procjene vlastitih koraka, a govor predsjednika Obame pokazao je kako je srž američke politike sljedeća: mi smo broj jedan, a svi ostali to moraju prihvatiti”, dodao je Lavrov.
Vanjski ministri Ukrajine, Francuske, Njemačke i Rusije započeli su s pregovorima u Berlinu koje će voditi ministri vanjskih poslova. Lavrov je rekao kako će poduzeti maksimalno moguće za “Postizanje trenutnog primirja u Ukrajini.
“Trenutno je najvažnije povlačenje teške artiljerije s linije razgraničenja. Takav potez umanjio bi broj žrtava, kako civilnih tako i vojnih. Rusija je već uspjela uvjeriti vođe pobunjenika da pristanu na takav zahtjev, sada je na ukrajinskim vlastima da učine isto”, kaže Lavrov.
Prema Lavrovu, ukrajinski predsjednik Poroshenko, unatoč ranijim suprotnim naznakama, spreman je pregovarati o mirovnom planu predloženom od strane ruskog predsjednika Putina.
“Sudeći prema reakciji ukrajinskog predsjednika, smatram kako je on spreman razgovarati, no postavio je određena pitanja, prvenstveno tehničke naravi”, kaže Lavrov.
Poroshenko je, s druge strane izjavio kako je Ukrajina spremna na pridržavanje sporazuma iz Minska. Njegova zemlja je, kaže Poroshenko “Spremna na započinjanje mirovnog procesa i uklanjanje teške artiljerije s linije razgraničenja”.
“Učinit ćemo sve što je u našoj moći da preokrenemo situaciju i da se pridržavamo dogovora u Minsku. Jednostavno je to jer ugovor iz Minska je miroljubiva opcija”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Nakon što su snage ukrajinske vlade započele veliku ofenzivu na područja pod kontrolom pobunjenika, Ukrajina i stanovništvo koje se našlo na putu svjedok je golemoj eskalaciji sukoba, civilnih žrtava, ali i velikoj materijalnoj šteti. Bolnice ili vrtići nisu pošteđeni nasumičnog granatiranja.
Organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala pozvale su pobunjenike da ne započinju s ofenzivama iz naseljenih područja, dok su istovremeno podsjetile vlasti u Kijevu da je nasumično granatiranje naseljenih područja ratni zločin.
Prema službenim podacima Ujedinjenih naroda u Ukrajini je do sada smrtno stradalo otprilike 5 tisuća stanovnika.