Brz razvoj tehnologije donosi nam svakojaka čudesa. No, ne mogu svi pratiti intenzivan ritam kakav imamo prilike gledati zadnjih desetljeća. Evo nekad popularnih uređaja, servisa i inih koji to nisu mogli izdržati
iPod i MP3 plejeri
Sonyjev Walkman zamijenio je prvi uspjeh Stevea Jobsa po povratku u Apple – iPod. No, tijekom zadnjih nekoliko godina prodaja tog Appleovog uređaja radikalno je pala, Microsoftov Zune nikad nije ni zaživio kako treba, a sličnu su sudbinu doživjeli i brojni samostojni MP3 plejeri.
Za to možemo okriviti više čimbenika. Recimo, pametni telefoni postali su sveprisutni, nudeći podjednaku kvalitetu zvuka i napretek prostora za pohranu. Malo kome se da tegliti dva uređaja u džepu, ako može nositi samo jedan. Spotify, Deezer i slični servisi za streaming glazbe promijenili su način na koji uživamo u glazbi. Trenutno stežu omču oko vrata iTunesa.
Apple još uvijek proizvodi iPode (ne i iPod Classic), no pitanje je dana kada će doživjeti sudbinu Walkmana.
Prijenosni formati za pohranu stalno se mijenjaju. Sjetite se samo mikrodrivea, čvrstog diska veličine nekoliko centimetara kojeg su zamijenile kartice s flash memorijom. Ili Zip Drivea, kojeg su u povijest gurnuli CD-i, kao i floppy disketa, kojih se danas malo tko sjeća. Tim bi putem mogli i HD DVD, Blu-Ray i njima slični.Palm Pilot i PDA uređaji
Ponekad zbog pomaka u tehnologiji čitave velike tvrtke postanu suvišne. Pametni telefoni sahranili su svog prethodnika, uređaj PDA (Personal Digital Assistant) ili Pocket PC, a s njima i kompaniju Palm. I to unatoč tome što se PalmPilot, uređaj sa zaslonom osjetljivim na dodir i digitalnom olovkom, mogao vidjeti u rukama svakog direktora koji je držao do sebe.Bio je to Blackberry prije Blackberrya, koji je imao vlastiti operativni sustav. Drugi džepni PC-ji vrtili su prethodnika Windows Phonea, poznatog kao Windows Mobile. Glave im je svima došao iPhone, koji je svojim kapacitativnim zaslonima naše prste pretvorio u digitalne olovke.
TiVo
Zašto bi svoj dnevni raspored prilagođavali rasporedu emitiranja televizijskog programa ako ne morate? TiVo je bila prva velikka usluga digitalnog video snimanja, koju su obvezno morali imati svi koji puno gledaju TV.
Imali su na svojoj strani godine iskustva, fantastično korisničko sučelje i prepoznatljiv daljinski upravljač. No, nisu bili sposobni pratiti ritam inovacija, pa su sad u situaciji da im čavle u lijes zabijaju video servisi na zahtjev, kao što su Netflix, Hulu, iTunes…
Prije nego što su se pojavili Facebook i Twitter, postojale su samo dvije relevantne društvene mreže: MySpace i Orkut. Bili su to pioniri društvenih mreža koje poznajemo i volimo danas. Ali, u nekom su trenutku prestale biti cool – taj je primat preuzeo Facebook.Možda je u pitanju loše upravljanje. Vlasnici Facebooka dopustili su korisnicima da sami odluče o čemu će to odredište biti, dok je MySpace pokušavao ih natjerati na to da ga koriste kao čvorište za zabavu.MySpace je još uvijek tu – za glazbenike i zaljubljenike koji ga tvrdoglavo odbijaju napustiti – ali bez većeg značaja i utjecaja. Orkut je ostao relevatnim u Brazilu i Indiji, no globalno je izgubio utrku s Facebookom, pa je ugašen nakon što ga je Google kupio.
Hoće li Facebook i Twitter krenuti istim putem? Pa, vidjet ćemo. Izazivača ne manjka.
Second Life
Ovaj virtualni svijet online, pokrenut 2003. godine, nije mrtav, ali više nije ni u žarišu pozornosti kao što je nekad bio. Nismo ugasili korisničke račune, avatari nas čekaju negdje u mraku poslužitelja. Samo više ne pričamo i ne lutamo po njemu kao prije. Gotovo 70 posto korisnika više uopće ne ulazi u kožu avatara.
Priliku za drugi život možda mu pruži uspon Oculus Rifta i drugih čudesa virtualne stvarnosti, poput robnih kuća online. No, ne bi se kladili na to.
Google Wave
Pokušaj drukčijeg pristupa e-pošti jedan je od spektakularnih Googleovih promašaja, unatoč tome što je uspio privući manju vojsku pobornika. Propao je zbog više razloga, među kojima je i to što mu se moglo pristupiti samo s pozivnicom. A i ljudi nisu bili baš načisto što bi s njim.