U Milanu će se 1. svibnja do 21. listopada predstaviti 145 država, a Hrvatska će biti jedina članica EU-a koja neće imati svoj paviljon i koja će propustiti priliku da 20 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta predstavi svoju poljoprivrednu proizvodnju i gastronomiju. Kao razlog odustajanja Vlada je navela potrebu za daljnjom racionalizacijom troškova u tijelima državne uprave. Jedan od fokusa EXPO-a je i ekološka poljoprivreda na Mediteranu, a podaci UNDP-a za Dalmaciju su porazni.Možete li zamisliti Hrvatsku kao prehrambeno i energetski neovisnu zemlju? Točnije, želite li takvu Hrvatsku? Većina će čitatelja vjerojatno odgovoriti s “da”. Prehrambena i energetska neovisnost je cilj za bilo koju državu koji rijetko tko može osporiti. Međutim, kada se za mjesec dana otvori EXPO u Milanu, sajam koji ove godine državama postavlja pitanje jesu li sposobne postati prehrambeno i energetski suverene te kako to misle ostvariti, Hrvatska svoj odgovor neće ni pokušati dati.
Ispod radara prošlogodišnje ljetne sezone promakla je, naime, Vladina odluka o povlačenju Hrvatske s EXPO-a iako je samo dva mjeseca ranije tvrdila kako “to predstavlja jedinstvenu priliku za pozicioniranjem Hrvatske kao gastro-enološke destinacije i ujedno izuzetnu priliku za promociju hrvatskog gospodarstva i turizma”.
EXPO je međunarodna manifestacija koja se održava svakih nekoliko godina, a organizira ju vlada države domaćina, koja diplomatskim putem poziva druge države i međunarodne organizacije da se predstave, te da daju svoj pogled na zadanu temu. U Milanu će se tako od 1. svibnja do 21. listopada ove godine predstaviti 145 država, a Hrvatska će biti jedina država članica EU koja neće imati svoj paviljon i koja će propustiti priliku da 20 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta predstavi svoju poljoprivrednu proizvodnju i gastronomiju.
“Imao sam prilike posjetiti na desetine OPG-ova, maslinara, vinara, stočara, proizvođača sira, agroturizama i seoskih gospodarstava diljem Hrvatske i to je bez svake sumnje jedan od najzdravijih dijelova naše nacionalne ekonomije. Te obitelji uz minimalan upliv tehnologije, uz zaradu koja je jedva dovoljna da im pokrije troškove rada i života, oni uspijevaju proizvesti takve darove za nepce koji mogu bez srama otići u kuhinje restorana ovjenčanih Michelinovim zvjezdicama. Oni ljepotu krajolika pretaču u nešto što se može okusiti i omirisati. Ti novovjeki heroji i njihova strast trebali su biti ispričani u hrvatskom paviljonu na EXPO-u”, komentirao je Goran Zgrablić, fizičar i mali maslinar iz Istre, jedan od osnivača Taste of Croatia, internet projekta koji mapira male proizvođače hrane i vina.
Kao razlog odustajanja Vlada je u svojoj odluci navela “potrebu za daljnjom racionalizacijom troškova u tijelima državne uprave uslijed ukupne gospodarske situacije u zemlji, dodatne otežane elementarnom nepogodom koja je pogodila dijelove RH”. Koliko se ovime uštedjelo iz Vlade nam do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili, ali prema informacijama koje su se pojavile u drugim medijima riječ je o devet milijuna kuna. To je iznos koji je manji od, primjerice, troškova dnevnica, putnih troškova, stanarina i režija saborskih zastupnika u 2014. godini, a koje smo platili više od devet i pol milijuna kuna. Mogu se naći brojni drugi primjeri na koje su otišli milijuni kuna, pa je teško shvatiti zašto se štedi upravo na grani proizvodnje koja u budućnosti može zaposliti nove ljude.
Jedan od fokusa EXPO-a je i ekološka poljoprivreda na Mediteranu, a podaci UNDP-a za Dalmaciju su porazni. U tu se mediteransku regiju godišnje uveze poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti oko tristo milijuna eura pri čemu je više od 150 tisuća hektara nekad obrađenog poljoprivrednog zemljišta zapušteno te je istovremeno oko 70 tisuća nezaposlenih. S druge strane, nakon sedam godina rada UNDP-a u Hrvatskoj na programu COAST analiza za ruralnu Dalmaciju pokazala je potencijal za stvaranje čak osam do deset tisuća novih radnih mjesta upravo u sektorima koji su se mogli predstaviti u Milanu, u agroturizmu, pustolovnom turizmu, ekološkoj poljoprivredi i uz nju vezanoj proizvodnji tradicijskih proizvoda, ekološkom uzgoju ribe i školjkaša, te u pratećem uslužnom sektoru. Analiza je tako naglasila vezu između turizma i proizvodnje hrane.
“Turizam je glavno tržište za naše prehrambene proizvode visoke vrijednosti. Ako ne prolaze u trgovinama u drugim državama zbog više cijene, sigurno će proći u našim turističkim destinacijama kao autentična autohtona ponuda”, upozorava Sandra Vlašić, predstojnica Ureda UNDP-a u Hrvatskoj.
Među milijunima posjetitelja na EXPO-u bit će brojni koji putuju upravo zato da okuse proizvode, jela ili vina tradicionalno vezane uz teritorij kojeg posjećuju.
“Otkazivanjem sudjelovanja pokazujemo svijetu da se samo deklarativno predstavljamo kao enogastronomska i ekološka destinacija, a da u biti nudimo samo masovni turizam. Ovime Vlada našim proizvođačima hrane šalje poruku da nisu bitni za promišljanje održive budućnosti ove zemlje, da je nafta u Jadranu puno važniji projekt jer hrana je ionako samo roba pa ćemo je od silnih naftnih dolara lako uvoziti ako nam je bude prifalilo. Šalju poruku da su joj multinacionalke draže od seljaka”, kaže Zgrablić.
EXPO 2015 su podržali i brojne utjecajne javne osobe, pa se među ambasadorima sajma nalaze i poznata indijska fizičarka i aktivistica Vandana Shiva, koja će u svibnju posjetiti i Hrvatsku, te Jeremy Rifkin, poznati američki ekonomist. Ujedinjeni narodi će pak na EXPO-u predstaviti inicijativu Zero Hunger Challenge, viziju kako riješiti problem gladi u svijetu tijekom našeg života.
Iako se uz samu organizaciju EXPO-a vezao niz korupcijskih skandala, naši su susjedi Talijani ipak dobro prepoznali teme koje će biti glavni pokretač događaja u 21. stoljeću, no hrvatska ih Vlada, čini se, još ne prepoznaje.
“Hrana i energija bit će ključna pitanja koja će sve više dobivati na važnosti kako se efekti globalnog zatopljenja i kraja ere fosilnih goriva iz sfera akademskih krugova budu selili u naš svakodnevni život. To će onima nespremnima biti bolno. Ako sami i ne znamo još sve odgovore, na EXPO-u smo mogli puno naučiti od drugih”, zaključuje Zgrablić.
Upravo u danima otvaranja EXPO-a koje će proteći bez Hrvatske, očekuje se službena potvrda kako je Europska komisija prihvatila hrvatski Program ruralnog razvoja 2014-2020. Za poticanje upravo ovakvog razvoja kakav će se razmatrati u Milanu imat ćemo na raspolaganju značajna sredstva, oko 5,2 milijarde eura. Pitanje je, međutim, ako nismo znali prepoznati važnost milanske teme, hoćemo li znati iskoristiti ove milijarde koje se nude?