![domagoj_margetic]()
Naveo je kako je izvučeni novac “opran” putem više pravnih i fizičkih osoba kroz dugoročne i kratkoročne devizne depozite, fiktivne kredite, fiktivne sindicirane kredite i još mnoge načine
Domagoj Margetić je na današnjoj presici detaljno govorio kako je iz Hrvatske, ali i drugih zemalja bivše SFRJ, izvlačen novac preko Hypo Grupe i tko je u tome sudjelovao, o čemu je više puta svjedočio u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji i pred različitim istražnim tijelima Austrije, Njemačke, Hrvatske, Srbije i BiH.
“Austrijska Hypo banka u Hrvatsku je agresivnije ušla 1995. i 1996. godine, a njezina primarna uloga bila je pranje novca s tajnih računa na koje je bio transferiran novac iz javnih i crnih fondova iz Hrvatske”, kazao je Margetić na izvanrednoj konferenciji za novinare na kojoj je predstavio podatke i dokumente do kojih je došao dok je kao istraživački novinar pisao o “Aferi Hypo”.
Tvrdi da je u to umiješano niz hrvatskih političara, bankara i poduzetnika, kao i brojne tvrtke.
Naveo je kako je izvučeni novac “opran” putem više pravnih i fizičkih osoba kroz dugoročne i kratkoročne devizne depozite, fiktivne kredite, fiktivne sindicirane kredite, fiktivnu dokapitalizaciju banaka i povezanih računa, tri poduzeća u Švicarskoj, 55 tajnih fondacija u Liechtensteinu te kroz ulaganja u nekretnine.
“Poanta ‘afere Hypo’ nije samo tko su bili korisnici kredita već i porijeklo novca kojim je Hypo banka raspolagala. To je bio izvorno hrvatski novac, jer kada je Hypo banka plasirala tih 47,7 milijardi eura, banka matica u Klagenfurtu je u svom temeljnom kapitalu imala samo 244,5 milijuna kuna”, rekao je Margetić upitavši se otkuda tolika razlika u kapitalu.
Podsjetio je da su pranje novca prvi otkrili inspektori Ministarstva financija 1999. godine, kada su započeli istragu o poslovanju Hypo Grupe u Hrvatskoj. “Danas na osnovu brojnih dokumenata točno znamo kod koje je fizičke i pravne osobe taj novac završio”, kazao je Margetić.
Također je ustvrdio kakoje u “Aferi Hypo” Austrija oštećena za oko 30 milijardi eura, a austrijska pokrajina Koruška za 11 milijardi eura koje bi trebala sanirati, a ne može to učiniti.
“Većina tih gubitaka nastala je u poslovima s hrvatskim pravnim i fizičkim osobama i može se dogoditi da u jednom trenutku Austrija za te iznose tereti Hrvatsku ili da sanacija hrvatske Hypo banke padne na naš teret”, upozorio je Margetić