Koliko puta smo čuli priču o osamdesetim godinama prošlog vijeka kao o periodu blagostanja koje bi potrajalo samo da nije bilo uništeno raspadom bivše Jugoslavije?Na žalost, taj period prividnog blagostanja je bio i period ubrzanog razotkrivanja dubljih ekonomskih problema koji svoje korijene vuku decenijama prije tih, tobože, zlatnih osamdesetih.
Jedan od upečatljivijih simptoma bolesti jugoslovenske ekonomije bilo je ubrzano štampanje dinara, čime su državne agencije pokušavale zakrpiti rastuće deficite. Mada većina nas nije imala priliku da svojim očima vidi kako štamparije novca izbacuju svježe količine bezvrijednih dinara, oni koji su pokušali nešto da kupe van zemlje tim dinarima su se i te kako mogli uvjeriti u vratolomni pad vrijednosti jugoslovenske valute. Na primjer, od 1983. do 1987., vrijednost dinara, u odnosu na švajcarski franak je opala oko 1500 puta. 1983. jednim frankom se moglo kupiti oko 50 dinara, a 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara. Grafikon dole pokazuje da je pad vrijednosti dinara u odnosu na franak u tom periodu bio gotovo eksponencijalan.
Ako ste pomislili da je oko kraj dinarevih muka, prevarili ste se. To je bio samo početak. Grafikon dole pokazuje period od 1987. do 1989. Crvena linija označava kraj perioda prikazanog na gornjem grafikonu. Pad vrijednosti dinara do 1987., iako strmoglav, gotovo se i ne primijeti kad se usporedi sa periodom između 1987. i 1989. 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara, a 1989. čak 80 hiljada dinara.
Poslije ovog strmoglavog pada vrijednosti dinara uslijedio je pokušaj monetarnih reformi vlade Ante Markovića, kada je štampanje dinara obuzdano, a najavljeni su i Markovićevi planovi za restrukturiranje privrede. Ovim bi se postepeno zatvarala preduzeća gubitaši, a radna snaga i resursi preusmjeravali u grane proizvodnje u kojima je Jugoslavija imala kakav-takav potencijal da postigne međunarodnu konkurentnost.
Na žalost, Markovićeve reforme su za tadašnje političke strukture bile previše gorka pilula za progutati, pa je Marković pao u zapećak, a tradicija zataškavanja dubokih ekonomskih problema je nastavljena još neku godinu. Potom je sve eksplodiralo suludim ratom pa nismo ni imali priliku da jasno vidimo rasplet ekonomskog klupka koje je zamršeno još šezdesetih i sedamdesetih. Umjesto raspleta, vidjeli smo kako je to klupko izgorjelo u plamenu.