“Vlada Republike Hrvatske smatra da su pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama posebno važni i stoga snažno podržava pregovore za sklapanje Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) jer se radi o konkretnoj prilici da Europska unija i Sjedinjene Američke Države stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu. Uklanjanjem prepreka u trgovini, kako carinskih tako i necarinskih, boljom regulatornom suradnjom u pojedinim, odabranim sektorima i usklađivanjem standarda, pri čemu će se uvijek voditi briga o interesima europskih građana,otvaraju se velike prilike za rast i zapošljavanje te razvoj inovativnih proizvoda i usluga. TTIP je jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike, posebno one koji većposluju na tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Investitori s obje strane Atlantika imat će lakše uvjete poslovanja, a o tome izravno ovisi i rast hrvatskoga gospodarstva”, stoji u odgovoru Vlade na Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s njezinom ulogom u postupku pregovora Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) koju je na poticaj Hrvatskih laburista potpisao 21 saborski zastupnik. Vladin odgovor u cijelosti pročitajte ovdje.
Iz Vladina odgovora je, međutim, jasno da nema blagoga pojma što to točno “snažno podržava” jer je tek sada “pokrenula proces izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose (rad, zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge) i zaštitu okoliša”, “nakon čega planira povesti široku javnu raspravu o pregovorima, odnosno intenzivirati aktivnosti radi informiranja javnosti te poslovne zajednice o koristima TTIP-a”. Nekoliko redaka dalje, svjesno ili ne, odlučna Vlada ponosno priznaje da je tek briselska pudlica i radi ono što je se naloži – “ukupni učinci TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutačno se ne mogu izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora. Tako nisu, na primjer, dogovoreni svi uvjeti pristupa europskih roba i usluga američkom tržištu, kao ni pravila za ulaganja i javne nabave te elementi buduće regulatorne suradnje”.
Osim što blage veze nemaju što je to što “snažno podržavaju”, u Vladi se još i ismijavaju s javnošću tvrdeći da se “pregovori o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja vode uz maksimalnu moguću transparentnost, s ciljem uklanjanja svih mogućih sumnji javnosti u vezi sa sadržajem i tijekom pregovora. Pregovori TTIP-a najtransparentniji su trgovinski pregovori koje je Europska komisija ikada vodila. Zbog velikog interesa javnosti i kritika da se pregovori o TTIP-u vode u tajnosti, prvi put u povijesti, 9. listopada 2014. godine, na sastanku Europskog vijeća države članice jednoglasno su odlučile skinuti oznaku tajnosti sa smjernica za pregovore o TTIP-u”.
Za razliku od smjernica za pregovore, o sadržaju TTIP-a, koji će korporacijama dati mogućnost da tuže države ako im zakonima i propisima ugrožavaju profit, protiv čega masovno ustaju građani diljem EU, najbolje govori činjenica da je europarlamentarcima omogućen uvid u povjerljive dokumente samo u “sigurnoj sobi”, i to nakon što prođu sigurnosnu proceduru i potpišu ugovor na desetak stranica kojim daju pristanak da ih se prisluškuje i prati, te se obvezuju da nijednu informaciju o tom dokumentu neće iznositi u javnosti. Čak i pod tim krajnje nedemokratskim i netransparentnim uvjetima mogu vidjeti tek stotinjak od dvije tisuće stranica ugovora.
Na Vladine tvrdnje kako će TTIP-u pomoći rastu hrvatskog gospodarstva, pogotovo izvoza, da će hrvatski proizvodi biti konkrentniji a nova radna mjesta samo će nicati, u sindikatima mršte obrve. Već duže vrijeme upozoravaju na loša iskustva članstva u EU, koje nam nije donijelo rast ekonomije ni otvorilo radna mjesta nego samo poplavu jeftinije robe iz EU. Ako nije na europskom, hrvatsko gospodarstvo pogotovo neće postati konkurentnije na američkom, tvrde u SSSH, u kojem smatraju da će ukidanje tarifnih barijera više koštati društvo nego što će koristiti gospodarstvu. U SSSH zaključuju da je u fokusu TTIP-a biznis, a sve ostalo će biti kolateralna žrtva.