Na području koje opskrbljuje HEP Toplinarstvo razdjelnici ili kalorimetri su ugrađeni u 18 posto zgrada, a tko zakasni, riskira visoku kaznu.
Za pet mjeseci istječe rok za uvođenje razdjelnika u velike zgrade/PIXSELL
Ulaskom u Europsku uniju (EU) Hrvatska je preuzela i obvezu najkasnije do kraja 2016. primijeniti odredbe direktive o energetskoj učinkovitosti, po kojoj su vlasnici stambenih i poslovnih prostora dužni ugraditi uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnike) ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije (kalorimetre), a moraju uvesti i uređaje za regulaciju odavanja topline (radijatorske ventile).
Zakon o tržištu toplinske energije propisao je da se ti uređaji trebaju ugraditi do 31. prosinca 2015. za zgrade koje imaju više od 70 stambenih i poslovnih prostora, odnosno do 31. prosinca 2016. ako zgrada ima između dva i 70 takvih prostora. Nisu svi građani čekali da ih država tjera: neki su samoinicijativno uveli razdjelnike topline nakon što su prikupili barem 50 posto potpisa suvlasnika zgrade i odabrali dobavljača. Ugradnjom razdjelnika u Hrvatskoj se bave 24 tvrtke, od kojih je 17 iz Zagreba. Među ovlaštenima je i tvrtka Ti-San iz Svete Nedelje, koja se tim poslom bavi već osam godina. “Dosad smo ugradili razdjelnike topline u više od 200 zgrada od Vukovara do Rijeke.
Krklec
Troškovi ugradnje se mogu popeti i do 1000 kuna po radijatoru
Prosječna cijena ugradnje seta u kojem su razdjelnik i set termoventila je 480 kuna, no da bi sustav grijanja i mjerenja bio energetski učinkovit, potrebno je ugraditi i dodatnu opremu, primjerice, sustav daljinskog očitavanja. Ovisno o konstrukciji razvoda postojećeg centralnog grijanja, troškovi se mogu popeti i do 1000 kuna po radijatoru”, doznajemo od Petra Fruka, vlasnika Ti-Sana. Zbog visokih troškova dosad su stanari ukupno 426 zgrada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) uputili zahtjeve za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 48 milijuna kuna, doznajemo u Fondu. Neki gradovi sami daju subvencije za ugradnju, pa je Zagreb tako lani isplatio 838.306 kuna za ugradnju u 670 stanova.
Podatke o tempu ugradnje razdjelnika potražili smo u HEP Toplinarstvu, najvećem isporučitelju toplinske energije u Hrvatskoj koji djeluje u Osijeku, Sisku i Zagrebu s okolicom. “Toplinskom energijom opskrbljujemo 1963 zgrade s 123.207 samostalnih uporabnih cjelina spojenih na zajednička mjerila toplinske energije. Od tog broja krajnjih kupaca njih približno 18 posto, odnosno 22.162 samostalne uporabne cjeline, ima ugrađene razdjelnike ili kalorimetre. Zaključno s travnjem 2015. razdjelnici topline ugrađeni su u ukupno 244 zgrade, odnosno u 12.124 samostalnih uporabnih cjelina. U istom su razdoblju kalorimetri ugrađeni u 420 zgrada, odnosno u 10.038 samostalnih uporabnih cjelina spojenih na naše toplinske sustave”, doznajemo od Roberta Krkleca, direktora HEP Toplinarstva.
480kuna
prosječna je cijena ugradnje razdjelnika u jedan radijator
Što će se dogoditi s onima koji se ogluše na zakonske rokove? Po Zakonu o tržištu toplinske energije, fizička osoba koja ne ugradi spomenute uređaje i mjerila u propisanom roku kaznit će se kaznom od 10.000 do 50.000 kuna, dok će pravna osoba biti kažnjena i do 500.000 kuna. U HEP-u ističu da se ukupna količina isporučene toplinske energije očitana na zajedničkom mjerilu u toplinskoj podstanici u većini zgrada koje su ugradile razdjelnike smanjila od 10 do 35 posto. No, neki vlasnici stanova dobili su veće račune nego prije ugradnje razdjelnika, npr., oni kojima su stanovi otvoreni s više strana.