Prema desezoniranim podacima koje je objavio Eurostat, udio sezonski prilagođenog deficita opće države u BDP-u u Europskoj je uniji u prvom kvartalu ove godine iznosio -2,6 %, što je 0,2 postotna boda manje nego u zadnjem kvartalu prošle godine.Istodobno je desezonirani deficit u eurozoni smanjen sa -2,5 % BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine na -2,3 % BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Niži proračunski deficit u EU28 rezultat je nižih proračunskih prihoda (smanjeni s 45,4 % BDP-a u prethodnom na 45,0 % u prvom kvartalu ove godine) uz istodobno sniženu razinu proračunskih rashoda (sa 48,1 % na 47,6 % BDP-a).
Kako desezonirani podaci nisu dostupni za sve zemlje članice EU, u nastavku se upotrebljavaju originalni podaci za prvi kvartal ove godine komparirani s originalnim podacima za prvi kvartal prošle godine. U prvom je kvartalu ove godine prosječan proračunski deficit u zemljama Europske unije iznosio 3,0 % BDP-a, što je 0,7 postotnih bodova manje nego u prvom kvartalu prošle godine. Pritom se, u pravilu, a ponajviše zbog dinamike kretanja proračunskih prihoda, u prvom kvartalu ostvaruje najviša razina deficita u proračunskoj godini. Najviši je deficit u prvom kvartalu ove godine ostvaren u Belgiji (-10,1 % BDP-a), Grčkoj (-9,7 %), na Malti (-8,8 %), u Francuskoj (-7,5 %) i Hrvatskoj (-7,5 %), dok je istodobno proračunski suficit ostvaren u šest zemalja među kojima je bio najviši u Bugarskoj (1,0 % BDP-a), Latviji (1,4 %) i Rumunjskoj (2,0 %). Maastrichtsku granicu deficita od 3 % BDP-a još ne zadovoljava deset zemalja, što pokazuje da spor i krhak gospodarski rast potpomognut ekspanzivnom monetarnom politikom i niskim cijenama nafte još nije u stanju u svim zemljama generirati dostatne proračunske prihode potrebne za pokrivanje rigidne državne potrošnje.
– Iako je situacija u vezi proračunskog deficita nešto povoljnija nego u prvom kvartalu prošle godine s obzirom na to da je njegov udio u BDP-u smanjen za 2,7 postotnih bodova, ipak se Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu među zemljama članicama EU prema ostvarenoj razini deficita (-7,5 % BDP-a u prvom kvartalu ove godine) koji je čak 4,5 postotnih bodova viši od europskog prosjeka, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Hrvatska se, prema ostvarenoj razini deficita (-7,5 % BDP-a u prvom kvartalu ove godine), nalazi na visokom petom mjestu među zemljama članicama EU, s izrazito visokim proračunskim manjkom koji je čak 4,5 postotnih bodova viši od europskog prosjeka. Podaci Eurostata jasno pokazuju da Hrvatska od 2009. godine do danas ne uspijeva u provedbi fiskalne konsolidacije i jedna je od rijetkih zemalja EU (uz Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo) koja u tom razdoblju svake godine bilježi deficit viši od 5 % BDP-a. Usto, Hrvatsku u odnosu na prosječna kretanja u Europskoj uniji, obilježavaju i puno izraženije sezonske oscilacije u kretanju proračunskih prihoda i rashoda, a time i deficita prema pojedinim kvartalima, što je posljedica naglašenog značaja sezonske turističke aktivnosti, ali i nedovoljnoga kontinuiteta u podmirivanju proračunskih rashoda. Ipak, Hrvatska se nalazi među zemljama koje su poboljšale svoju situaciju u odnosu na prvi kvartal prošle godine, s obzirom na činjenicu da je deficit smanjen s 10,2 % na 7,5 % BDP-a, odnosno za 2,7 postotnih bodova. Uz Hrvatsku znatnije smanjenje deficita ostvarile su i Rumunjska (za tri postotna boda), Bugarska (za 6,1 postotni bod) i Cipar (za čak 36,3 postotna boda).
Kretanje proračunskog deficita u Hrvatskoj u procjepu je između političkog opredjeljenja o provedbi opreznijih mjera štednje kako se ne bi ugrozio gospodarski rast i potrebe smanjivanja prekomjernoga proračunskog manjka u okviru EDP procedure Europske unije. Pri i nadalje previsokoj proračunskoj potrošnji i niskoj sklonosti provedbi snažnijih strukturnih reformi, posebno u predizborno vrijeme, Hrvatska bilježi visoku razinu proračunskog manjka koja, u konačnici, rezultira visokim i dugoročno neodrživim rastom javnog duga. Stoga, Hrvatskoj tek predstoje pojačani napori u provedbi fiskalne štednje kako bi se deficit sveo u podnošljive okvire, ali bi se oni ovoga puta trebali temeljiti na provedbi dubljih strukturnih reformi i na restrukturiranju državne potrošnje, i to na način koji je poticajan za gospodarski rast.