Jović: I Hrvati i Srbi imaju pravo svoju interpretaciju povijesti

“Moj je stav inače da članstvo u EU povećava suverenitet svake države i HDZ je hteo ulazak da bi mogao da radi ono što nisu mogli ranije zbog Haškog suda, prisustva UN devedesetih godina i pritisaka EU pre prijema. Nasuprot njima, postoje snage u društvu koje smatraju da Hrvatska sad sama treba da pokaže da može da se razvije u pluralističko a ne totalitarističko društvo,” rekao je Jović u intervjuu za današnju Politiku.U tom kontekstu, kaže Jović, “srpska manjina je indikator nivoa slobode u Hrvatskoj, posebno zato što su Srbi za nacionaliste prvi na udaru, ali s druge strane ima mnogo Hrvata antinacionalista koji sarađuju sa etničkim Srbima na širenju prostora slobode”. Primer su, kako dodaje, Novosti, list koji izdaje Srpsko narodno veće, ali u njemu pišu i uređuju ga ljudi zainteresirani za slobodu u Hrvatskoj, bez obzira na nacionalnost.U intervjuu objavljenoj na naslovnoj stranici Politike, Jovića su, između ostalog, pitali kako objasniti mlake reakcije Brisela na ukidanje ćirilice u Vukovaru.“Čini mi se da EU šalje signal da ne želi komplikacije tamo gde ne mora. Tako ni za vreme pristupanja Hrvatske nikad nije ozbiljno postavila pitanje povratka izbeglica. Jer, ako se izbeglice vrate, stvoriće se multietničko društvo koje će biti komplikovanije od monoetničkog. Zapravo, žalosno je videti da EU smatra BiH i Makedoniju, dve zemlje koje su najraznolikije po etničkom sastavu, najproblematičnijim državama Balkana.”

Nažalost, smatra Jović, “čak ni službena, partijska levica u Hrvatskoj ne može da iskorači iz kulta Franje Tuđmana i predlaže da se po njemu nazove aerodrom u Zagrebu.”

“Istovremeno, u Hrvatskoj ima mnogo ljudi čije mišljenje u političkom smislu niko ne zastupa, poput onih 58 odsto glasača koji nisu izašli na referendum o pristupanju EU, a tako isto i mnogih antinacionalista koji su politički nezastupljeni. Zato je potrebno da građani imaju pravo na svoju interpretaciju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U tome je ogromna odgovornost slobodnih pojedinaca koji bi i u Hrvatskoj i u
Srbiji našli ravnotežu između politike sećanja i politike zaborava,” rekao je profesor.

Jović je istakao da bi  trebalo napustiti ideju zajedničke srpsko-hrvatske interpretacije prošlosti i “po cenu rizika dopustiti slobodu diskusije”.

“Onda ćemo budućim generacijama moći reći: imaš pet interpretacija dešavanja iz devedesetih, čitaj i zaključi sam. Takva sloboda jedina je pretpostavka da se i odnosi Srbije i Hrvatske poboljšaju,” smatra Dejan Jović.