Svijet računala kao da je u nekom smislu smrznut u vremenu. Već nekoliko godina vlasnici solidnih računala jednostavno nemaju potrebu nadograđivati ih, a ranije poznata štucanja s vremenom su gotovo potpuno nestala. Nažalost znaju se dogoditi i dalje, a u različitim tekstovima pruža se niz savjeta za ubrzanje – no valja imati na umu da su mnogi od tih savjeta tek uobičajeni mitovi
Računalo se usporilo, a korisnika će odmah potom preplaviti savjeti da kupi više radne memorije, očisti osobne dokumente s tvrdog diska te da investira u antivirusni program jer mu virusi usporavaju rad. Joe Keeley sa stranice MakeUseOf navodi kako takvi savjeti nisu istiniti. No ima nešto i u mitovima.
Računalo na kojem se nalazi hrpa spyware i malware materijala uistinu može usporiti svakodnevni rad, posebno na starijim strojevima. Ali računala stara nekoliko godina teško da će uopće ‘zaštucati’, usprkos zaraženim datotekama. Cijela poanta ove priče je ta da autori malicioznog koda ne žele da se rad njihovog programa uopće primijeti. Malware je obično namijenjen krađi podataka, što ne znači da će kod aktivno i konstantno rovati po diskovima računala te uzrokovati usporavanje. Besplatni antivirusni programi, ili čak Microsoftov Security Essentials mogu na vrlo jednostavan i učinkovit način provjeriti sigurnost računala u tom smislu. Pritom valja imati na umu da se ne instalira više različitih programa za čišćenje istovremeno – jer može doći do softverskog konflikta. Posrijedi je tek zaštita računala, ne i njegovo ubrzanje. Štoviše, mnogi antivirusni programi će u suštini uzrokovati istinsko usporavanje.
Čišćenje osobnih dokumenata s tvrdog diska neće učiniti mnogo. Slično vrijedi i za pražnjenje Recycle Bina ili Temp foldera na računalu. No u slučaju da je disk u crvenom po pitanju kapaciteta, svaki oblik čišćenja će uistinu pomoći u ubrzanju.
Drugi je oblik pomoći kupnja novog ili dodatnog tvrdog diska, radne memorije i drugih komponenti, ako je za vjerovati brojnim savjetima. Valja imati na umu da je riječ o polovičnom rješenju, jer nadogradnja računala ovisi o samom sustavu te samoj komponenti koja se planira kupiti. Istinska nadogradnja i povećanje brzine može stići tek ako se korisnik odluči na kupnju SSD pogona umjesto uobičajenog tvrdog diska. Tada je dovoljno instalirati operativni sustav i osnovne programe na SSD, a ostatak ostaviti na uobičajenom tvrdom disku.
Kupnjom radne memorije moguće je poboljšati rad računala… donekle. Sve ovisi o korisnikovim potrebama, ali opet – i o sustavu. Ako se korisnik nalazi na 32-bitnoj verziji operativnog sustava, kupnja više od četiri gigabajta radne memorije besmislena je jer je sustav neće moći iskoristiti.
Još jedan od savjeta koje se nerijetko čuje jest ‘čišćenje registryja‘. Posrijedi je jedan od možda najnaglašenijih i najbesmislenijih mitova vezanih uz Windowse. Štoviše, njihovim nepažljivim korištenjem mogu se izbrisati stvari koje programi i sustav uistinu koriste te uzrokovati stvarno usporavanje i nestabilnost računala.
Kasnih devedesetih i početkom novog milenija, korisnici su se svako toliko vremena pripremali na svježe instalacije sustava za ubrzanje računala. Ideja iza toga je da se sve ‘suvišne’ komponente uklone, kako samog sustava tako i instaliranih programa. Stvar funkcionira – jednostavnog zato što se sve korišteno izbriše. Po povratku na staro, obično će zavladati i placebo efekt da je sve ‘puno brže’, osim u slučaju da je stara instalacija uistinu imala problematičnih komponenti. Ono što se savjetuje u ovom slučaju jest stvaranje periodičke slike sustava kakvim je korisnik zadovoljan.
Ako pak korisnik primijeti da se računalo sporije pali, valjalo bi provjeriti koji programi se aktiviraju pri podizanju sustava (otipkati msconfig.exe u polje Run/Search). Na Windows 8.x OS-u Task Manager funkcionalniji je no ikad te je moguće vidjeti pojedinačne procese koji možda guše rad računala te ih deaktivirati. Više o svemu je moguće pronaći na izvornom linku.