Kad se Banac stavi u kontekst

Ima jedan čovjek čudan, ime mu je Ivo Banac.

Poznat ćete ga po tome što se često vadi na kontekst. Tvrdi da mu se teze vade iz konteksta – iako ih je, uglavnom, dovoljno izvaditi iz teksta.

Zvuče podjednako glupo kao cijeli tekst, ali su ogoljenije i lakše za čitanje.

Tko danas ima vremena za čitanje cijelih Bančevih tekstova? Možda supruga i par kućnih prijatelja.

Zasad nećemo Ivi Bancu vaditi teze iz konteksta, nego ćemo dotičnoga smjestiti u kontekst.

Ivo Banac tvrdi, recimo, da se protiv Zlatka Hasanbegovića provodi – linč. „Moram reći da sam šokiran dnevnikom na HRT-u i Novoj TV. Ovo je bio bezrazložan linč protiv jedne opravdane i argumentirane odluke ministra Hasanbegovića. Tu nije riječ o lijevo liberalnim medijima. Tu nema ništa lijevo niti liberalno, to su antidemokratski mediji koji jednostavno provode jednu vrstu protuzapadne i protuliberalne politike koju jedna normalna država ne može sponzorirati….”

HTV je Banca počeo zvati učestalo u goste u trenutku kad se gradom prosula zajebancija prema kojoj ga HDZ želi vidjeti kao ravnatelja. Od tada ne možeš disati od Banca. A riječ je samo o šali – mada, možda, neslanoj. Ipak, i HRT i Prisavlje su u nju povjerovali.

U narednom nastupu u Studiju 4, Banac se žali kako se iz konteksta teze vade – Zlatku Hasanbegoviću. “Izjava Zlatka Hasanbegovića je izvučena iz konteksta”, tvrdi Banac, pa dodaje da ima povjerenje u njega jer je riječ o odgovornom čovjeku koji “Ministarstvo u rasulu može postaviti na zdrave noge”.

Osvrćući se na pojam antifašizma Banac je naglasio da je riječ o konceptu koji mnogi, nažalost, ne razumiju, a što je osobito vidljivo na primjeru “aktivističkih udruga koje taj pojam koriste kao sredstvo s pomoću kojeg žele diskreditirati novog ministra.”

Vrlo interesantne teze. Neki lijevi smušenjaci, djeca kulturnog rasula, žele aktivistički – dakle, neosnovano – smijeniti ministra, jer im se ne sviđa njegova želja za redom, radom i stegom.

A ne zato što je filoustaša.

Stavimo sada te Bančeve teze u kontekst. Kakav kontekst? Zapadni. “Novi ministar kulture je povjesničar poznat po svojim revizionističkim stavovima o ulozi pronacističkih ustaša tijekom Drugog svjetskog rata”, stoji u članku Le Monda, u kojem se spominje i famozni registar izdajnika kojeg je predložio sada već bivši ministar Mijo Crnoja.

Austrijski Der Standard Hasanbegovića opisuje kao “povjesničara koji se divi fašističkim ustašama”.

Njemački Die Tageszeitung ističe njegov nacionalistički aktivizam, dok agencija DPA izvještava o “tvrdolinijašu na čelu Ministarstva kulture”.

Izraelski borac protiv nacizma Ephraim Zuroff, u intervjuu za Index još je energičniji. Na pitanje novinara o “popriličnom ministrovom razumijevanju” za nekadašnjeg Velikog muftiju jeruzalemskog al- Huseinija i njegova nedjela prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata te tvrdnje kako je “muftija žrtva povijesnih okolnosti, britanskog kolonijalizma i militantnog cionizma” Zuroff odgovara ovako: HHAHAHAHAHAHAHAHA.

Sljedeće što će reći i da je Ante Pavelić također žrtva političkih i povijesnih okolnosti. Ovo je odvratno. Ne razumijem kako takva osoba može postati ministar u zemlji koja je dobra i cijenjena članica Europske unije… Ako postoji išta što bi trebalo biti izvor ponosa za ljude u Hrvatskoj onda su to oni koji su se borili protiv ustaša, oni koji su se borili za slobodu i protiv onih koji su masovno ubijali manjine u NDH. Hrvatska je bila podijeljena između ustaša i onih koji su se borili protiv njih i svakome s imalo morala i inteligencije trebalo bi biti jasno da su ustaše bile kriminalci, a ne heroji. Nevjerojatno je da se netko divi ljudima iz Handžar divizije, od kojih je gore teško zamisliti….”

Bančev bivši stranački kolega Goranko Fižulić – pojava eminentno prozapadna, neaktivistička i liberalna, na Facebooku vraća Hasanbegovića u kontekst: Goranko Fižulić: “Do 25.1.2016. ovako je izgledala stranica HČSP-a : ‘….Iako stiče respektabilnu snagu, tek prijelazom dr. sc. Zlatka Hasanbegovića 1996. godine iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta u Hrvatsku čistu stranku prava, i njegovim preuzimanjem vodstva Mladeži, Hrvatska starčevićanska pravaška mladež organizacijski jača, dobiva na svojoj snazi i značaju.’ Toga dana, 25.1. 2016. izbrisan je prijelaz g. Hasanbegovića iz HOP-a. Budući da je HOP koga je utemeljio Ante Pavelić u Argentini, od 1991. legalno djelovao u Hrvatskoj, ne znam razloge koji su naveli g Hasanbegovića da zatraži (ili netko u njegovo ime?) da se rečenica o njegovom članstvu u HOP-u izbriše? Možda je to njegova mladenačka zabluda koje se danas stidi, možda je to bila neistina ili možda ipak nije prilično da ministar ima takvu prošlost? Odgovor zna samo g. Hasanbegović.

Možda ga netko i priupita.”

Možda će ga – dodajemo mi – to pitati naš gospar? Eto, vratili smo profesora Banca u kontekst. Zapadni. Kako je prošao? Provincijalno, kao i njegov štićenik, i zajednički im povijesni uzori koji – zapadno od Sutle, ipak izazivaju samo zgražanje. U tekstu, i u kontekstu…