Gradski komunalni redari prošlog su tjedna uklonili spomen ploču hrvatskom književniku Vladanu Desnici na zadarskom Narodnom trgu. Spomen ploča pričvršćena s četiri vijka otrgnuta je s fasade Desničine rodne kuće na zahtijev gradonačelnika Božidara Kalmete jer, kako nam je objasnila glasnogovornica gradske uprave Marina Pajkin, nije bila postavljena sukladno “Odluci o postavljanju i uklanjanju spomenika, spomen ploča, skulptura i drugih spomen obilježja” iz veljače 2009. godine.
Piše: Ivica Nevešćanin (Zadarski.hr)
Ploča je postavljena prije nekoliko mjeseci i bili smo dovoljno tolerantni, ali ploča nije postavljena sukladno gradskoj Odluci – kazala je glasnogovornica. Na pitanje zašto nisu uklonjene i brojne druge ploče s te iste fasade jer su postavljene bez dozvola, glasnogovornica je odgovorila da ne zna imaju li ostale table na fasadi zgrade odgovarajuće dozvole.
Također nam nije znala reći znači li skidanje “neslužbene” ploče u čast Vladanu Desnici da će Grad Zadar uskoro postaviti “službenu” ploču u čast velikom zadarskom i hrvatskom književniku srpskog podrijetla.
– Spomen ploče se postavljaju na prijedlog građana, udruga, ustanova i drugih sličnih institucija. Nemam informaciju da Grad Zadar hoće ili neće postaviti ploču Vladanu Desnici – kazala je Marina Pajkin. Ploču Vladanu Desnici na njegovoj rodnoj kući na Kalelargi podignuo je zadarski glumac i kazališni autor Juraj Aras 21. studenoga prošle godine u sklopu off programa festivala ARTAKT II. Simbolično postavljanje spomen-ploče, zapravo plastične table tada pričvršćene ljepilom na kojoj je pisalo “U ovoj kući je rođen Vladan Desnica književnik”, bilo je potaknuto premijernom izvedbom Arasove monodrame “Desnica: Igre proljeća i smrti”, inspirirane motivima najpoznatijeg Desničina romana “Proljeća Ivana Galeba” te činjenicom da zadarske gradske vlasti sve do danas nisu našle za shodno odati priznanje Desnici u gradskom javnom prostoru, kao i posvemašnjoj kulturnoj prešućenosti Desnice u rodnom gradu u zadnjih 25 godina. Arasova predstava u međuvremenu je dobila poziv za gostovanje na 26. Marulićevima danima – festivalu hrvatske drame, idućeg mjeseca u Splitu.
– Za mene je jedina dilema da li je to ta kuća ili ona malo niže niz Kalelargu, a nikako da li bi Zadar trebao u javnom prostoru obilježiti tako značajnog književnika kao što je Vladan Desnica. Dilema očito postoji i zato sam tu intervenciju u javni prostor napravio u cilju afirmacije ovog pitanja i pretpostavljao sam da neće dugo tamo stajati, ali je ostala i to me ispunja optimizmom i nadom. Ako je sad maknuta od strane političkih struktura, a ne nekim sporadičnim vandalizmom, onda to dokazuje da je naše društvo puno razumnije i tolerantnije od onoga što nam politika pokušava nametnuti i prikazati (bilo s lijeve ili desne strane) – kaže Juraj Aras dodajući da “poštuje protokol” i da je “to bila jedna moja mala provokacija”.
– Moram napomenuti da sam dobio podršku za taj čin od velike većine građana kako s lijevog, tako i s desnog političkog spektra, čak i od, ako hoćete, istaknutih navijača Tornada. Prema tome, ja sam uvjeren da u javnom mnijenju postoji konsenzus oko ovog pitanja i da je on afirmativan. A to što se političke strukture boje svoje vlastite sjene kad je u pitanju nacionalno ćudoređe, a nemaju nikakvog straha ni skrupula kad je u pitanju pljačka javnog dobra, to je druga stvar. Politika bi se trebala brinuti za civilizacijske standarde društva i u tom smislu se nadam da će u nekoj skoroj budućnosti osvanuti i službena ploča Grada Zadra, s ponosom i na diku čitave naše društvene zajednice.
S pločom koja veliča NDH Kalmeta nema problema
Devet mjeseci nakon što je zadarsko Gradsko vijeće usvojilo “Odluku o postavljanju i uklanjanju spomenika, spomen ploča, skulptura i drugih spomen obilježja”, u prosincu 2009. tadašnji gradonačelnik Zvonimir Vrančić donio je odluku da spomen-ploča poginulom imotskom branitelju Rajku Lozi, na kojoj se on naziva “ustaškim sinom”, neće biti uklonjena s javne površine. Granitnu spomen-ploču postavljenu neposredno uz zgradu Državne uprave u Zadru postavila je obitelj branitelja 1998. na mjestu gdje je poginuo u listopadu 1991. godine. Na ploči, između ostalog, još uvijek stoji: “Progoni, optužbe, mučenja, zataje, izdaje, nisu prekinule tvoj životni san – Nezavisnu državu Hrvatsku. Mi ga nastavljamo i vjerujemo da će biti stvarnost. Neka ti je vječna slava i pokoj!”
Unatoč višekratnim prozivanjima gradske uprava da ovakvom spomen-pločom veliča ustaštvo i NDH u centru grada Vrančić je ostao kod svoje odluke iz poštovanja prema žrtvi pokojnog Loze i njegovoj obitelji.
– Rajko Lozo bio je pripadnik Imotske bojne koja je branila Zadar u najtežim trenucima i toj činjenici dajemo veliku počast. Njegova obitelj ima svoje čvrste stavove kojih se ne žele odreći ni po koju cijenu, niti dopuštaju da se ploča mijenja. Ja se ni kao gradonačelnik niti kao čovjek ne slažem s njihovim ideologijskim svrstavanjem, ali jednostavno nemam srca povrijediti ovu obitelj. Usprkos tome što se zadarska javnost ne slaže s ovom odlukom, molim ih da budu osjetljivi i pažljivi te shvate kako bi nasilnim skidanjem ove ploče obitelji nanijeli ogromnu bol – kazao je tada zadarski gradonačelnik.
Uza svo razumijevanje za spomen na žrtvu branitelja Loze, iz ovog primjera je više nego razvidno da u gradskoj upravi postoje dvostruka mjerila kad su u pitanju nezakonito postavljene spomen-ploče.