Svi smo mi, veći ili manji, robovi navika. A neke od njih i nisu baš najzdraviji izbor. Promijenite neke loše rutine i živjet ćete zdravije i kvalitetnije.
Depresija inače dolazi putem faktora koje ne možemo kontrolirati – smrt voljene osobe, gubitak posla ili financijske teškoće. Međutim, oni mali izbori (odluke) koje možemo kontrolirati i koje činimo svaki dan imaju snažan utjecaj na nas. Možda i više nego bi htjeli priznati. Navike korištenja društvenih mreža, vježbanje ili ne vježbanje pa čak i način na koji hodate može i utječe na to da iz vašeg oka nestaje žar. Srećom ova se ponašanja mogu promijeniti.
Hodanje
Kako se osjećamo utječe na to kako hodamo, ali vrijedi i obrnuto. Novo istraživanje potvrđuje ovu tezu. Objavljeno je u časopisu Behavior Therapy and Experimental Psychiatry, a riječ je o eksperimentu u kojem su sudionici trebali hodati spuštenih ramena, pognutih i s minimalnim pokretima ruku, nakon čega su se osjećali loše i bili lošeg raspoloženja. Bili su mnogo lošijeg raspoloženja od sudionika koji su hodali energičnije i ne samo to, već su se prisjećali negativnih stvari iz života. Eto od kud depresija još može doći.
Neprestano fotografirate
Kraljice i prinčevi Instagrama, selfieja i ostalih čuda, čujte i počujte: okidajući fotografije gdje god se našle može utjecati kako se sjećate tih mjesta, ljudi ili događaja. Prema nedavno objavljenom istraživanju u časopisuPsychological Science, sudionici su trebali prošetati muzejom i fotografirati određene izloške dok su druge samo promatrali. Nakon tog procesa teže su se prisjećali onih izložaka koje su fotografirali.
Time je dokazano kako bolje pamtimo detalje koje ne fotografiramo, kao da naš mozak zna da su trajno zabilježene pa ode na kraći odmor i ne zapamti što inače bi. “Objektiv je veo koji nam pokriva pogled, a da nismo ni svjesni koliko nas ometa u gledanju i upijanju onoga što promatramo”, kaže je Diedra L. Clay, doktorica psihologije s katedre za savjetovanje i psihologiju zdravlja na sveučilištu Bastyr u Kenmoreu.
Postanite sretni! Fokusirajte se na objekte koje fotografirate ili još bolje, samo stanite sa svime na trenutak i uživajte u prizoru kako bi ga upili u svijest potpuno, fotografija neće pobjeći. “Ovakav pristup mentalno će vas ojačati”, zaključuje Clay.
Dopuštate nasilniku da upravlja
Bullying ne završava kad napustite osnovnu ili srednju školu. Oko 54 milijuna radnika ili 35% američkih radnih ljudi, trpe neki oblik nasilja na poslu u nekom razdoblju radnog vijeka. Institut za nasilništvo (ili bullying ) na radnom mjestu, došao je do ovih uznemirujućih podataka: “Više od 70% radnika svjedoči nekom obliku nasilništva na poslu”, piše Erin K. Leonard, psihoterapeut praktičar u svojoj knjizi Emocionalni terorizam: Trganje lanaca toksičnog odnosa.
“Biti napadan nemilosrdno na mjestu gdje se potiče rad, kreativnost, odgovornost pa na kraju krajeva i ponos, može biti razarajuće. Emocije postanu toliko promjenjive da je nemoguće ujutro ustati i krenuti na posao”, zaključila je Leonard.
Postanite sretni! Američki Institut nasilništva na radnom mjestu preporučuje da prvi korak bude posjet liječniku kako bi se utvrdilo kakvog ste mentalnog i fizičkog zdravlja, tada se svi ti podaci uredno dokumentiraju, nakon čega slijedi poduzimanje koraka koje postoje unutar organizacije u kojoj radite.
Ne vježbate
Razmislite o ovom, ako se prisilite biti fizički aktivni 3 puta tjedno, rizik od depresije se smanjuje za 19%, govore nam podaci istraživanja objavljeni u JAMA Psychiatry. Nakon što je praćeno 11.000 ljudi rođenih 1958. do 50 godina starosti te su bilježeni podaci vezani za depresivne poremećaje, znanstvenici s Londonskog sveučilišta su dokazali vezu između tjelesne aktivnosti i depresije. Depresivni ljudi su mnogo manje aktivni, dok su oni koji su više aktivni rijetko kad depresivni. I svaki puta kad su bili aktivni, smanjili su rizik od depresije za 6%.
Postanite sretni! Samo izađite i krećite se. Ne morate obarati rekorde u trčanju ili hodanju, ali nastojte barem obaviti što imate hodanjem, a ne javnim prijevozom ili osobnim automobilom. Bicikl bi bio idealan. Svako kretanje pokreće i um – imajte to na umu.
Oklijevate
Razmislite o zadatku koji odgađate. Ako je tome razlog jer vam je zadatak dosadan ili naporan, ne možemo vam u tome pomoći. No, ako izbjegavate zadatak jer vas čini napetima ili vas je strah da nećete uspjeti, imajte na umu kako je odugovlačenje odličan način da vam do kraja uništi živce.
Postanite sretni! Prije nego se uhvatite takvog zadatka, radite nešto u čemu uživate i što vas opušta: slušajte glazbu, otiđite na trčanje, pogledajte film, čitajte knjigu, opustite se i uživajte. Preporučuje se ipak tjelesna aktivnost jer najbolje djeluje protiv anksioznosti. Tako ćete biti spremniji suočiti se s teškim zadatkom koji je pred vama.
U lošoj ste vezi
“Imam mnogo klijenata koji pate od anksioznosti i depresije, a da nisu toga uopće svjesni. To je zbog toga jer su u lošoj ili toksičnoj vezi”, kaže dr. Leonard s početka teksta.
“Ta veza izjeda njihove sustave samopoštovanja i samopouzdanja. Njihovi partneri su ih s vremenom uvjerili da su nepouzdani, nesposobni, sebični. Nekada su potrebne godine psihoterapije da bi si osoba osvijestila da je anksiozna zbog odnosa koji na nju djeluje toksično”, zaključuje.
Postanite sretni! Za ovo bi mogli trebati pomoć. Prvo, pročitajte što možete pronaći o komunikaciji u vezi i o pasivno-agresivnim modelima ponašanja partnera. Zatim, konzultirajte se s profesionalcem, članom obitelji možda ili bliskim prijateljem kako bi vam pomogli prepoznati znakove partnerovog negativnog ponašanja prema vama.
Preozbiljno shvaćate život
Popiknete se na izbočinu na pločniku i umjesto da momentalno zaboravite na to postane vam izuzetno neugodno jer su vas vidjeli ljudi. Ako ovo zvuči kao način na koji bi sami mogli reagirati, vrijeme je da pronađete razloge i načine da se više smijete u životu.
“Postoje mnoga istraživanja koja su dokazala kako smijeh pozitivno djeluje na ljude, pogotovo na mentalno zdravlje”, kaže Leonard. “Smijeh je najbrži lijek protiv anksioznosti i depresije”.
Postanite sretni! Potražite nešto smiješno svaki dan. Gledajte duhovite serije na televiziji ili još bolje: pogledajte komediju u kazalištu, možete pročitati knjigu humorističnog sadržaja ili provesti vrijeme s prijateljima koji vas nasmijavaju. Druženje s djecom pomaže jer oni govore i rade možda i najsmješnije stvari.
Ne spavate
“San djeluje na sve”, kaže dr. Clay, “od emotivnih i mentalnih kapaciteta, do tjelesnih funkcija. San je regeneracija tijela i uma i bez njega nema zdravog života”.
Postanite sretni! Pokušajte utvrditi zašto točno ne spavate kako treba te poduzmite korake kako bi si osigurali mjesto i atmosferu za odmor i san.
Nikad niste sami
Od silnih aktivnosti i obaveza, poslovnih i obiteljskih, nikada niste sami (zaključavanje u kupaonicu se ne računa). Leonard naglašava važnost vremena koje provodite sami sa sobom, pa makar i 10 minuta ili sat dnevno. Bez toga, razvija se plodno tlo za anksioznost i depresiju.
Postanite sretni! Dogovorite termin sa samim sobom i ne otkazujte ga nikako!
S nikim zapravo ne razgovarate
SMS poruke, Facebook, Twitter te drugi oblici socijalnih mreža mogu biti korisni na mnogo načina, ali udaljuju vas od pravog kontakta s drugim ljudima. Kraći razgovori u kafiću blizu posla se ne računaju jer su površni i više forma bez dubljeg sadržaja.
“Facebook je laka zabava i nema pravih iskrenih razgovora tamo, a oni bi nam omogućili da razumijemo ljude. Umjesto toga, umanjuje naša iskustva i emocije”, slaže se dr. Clay.
Michael Mantell, doktor psihologije iz Kalifornije te dodaje: “Spravice koje koristimo na dnevnoj bazi utječu na našu pažnju i trenutno nam omogućavaju zadovoljstvo te uspostavljaju direktnu vezu s drugima na zadanu naredbu. Naučili smo komunicirati virtualno i pomalo se gubi navika sjediti s nekim licem u lice i razgovarati”.
Postanite sretni! Na kraju krajeva, koliko nas ljudi prati na fejsu ili slično, nema nikakve veze ako smo usamljeni i otuđeni. Prijatelji koji su prisutni mogu to promijeniti. Njegujte prijateljstva i druženja.
Moguće je živjeti bez mobitela
Kada ste zadnji puta bili totalno bez nekog komada tehnologije u džepu ili u torbici? Ne možete se sjetiti, a to nije dobar znak. Dr. Clay kaže da nas spravice previše stimuliraju pa se nikad ne regeneriramo i odmaramo. To vodi ka depresiji i anksioznosti.
Postanite sretni! Stvorite elektronički post jednom tjedno na 24 sata ili barem na 12 sati. Učinak je zagarantiran!
Multitaskirate?
Svi smo krivi za multitasking, dok ručamo surfamo ili šaljemo poruke i mejlove i sl. Istraživanje pokazuje kako zbog toga zapravo nismo učinkovitiji nego samo lošije komuniciramo, nervozni smo i pod stresom, što onda negativno djeluje na naše sljedeće zadatke.
Postanite sretni! Jednostavno je, odložite telefon i ugasite TV ili računalo. Pratite gdje se nalazite, osluškujte zvukove, upijajte mirise i boje okolo. Dopustite mozgu da procesuira sve što se događa oko vas. To je put ka zdravom mentalnom životu i njegovanju uma.
Osim ovih savjeta što treba izbaciti iz života dodali bi još jedan – pokušajte meditirati, sugeriramo mindfullnes meditaciju. Odvojite par minuta i proguglajte o čemu je riječ i pokušajte. Samo prvi susret s samima sobom i tom procesu bit će vam dovoljan motiv za daljnje prakticiranje ove genijalne metode očuvanja uma i mentalnog zdravlja.