Ako se želite usidriti na neku dobru poziciju na HRT-u, valja vam prvo učlaniti se u Hrvatske novinare i publiciste: V.d. ravnatelja postao je Siniša Kovačić. Mario Raguž popeo se na mjesto v. d. rukovoditelja radne jedinice Produkcijski odjeli. Katja Kušec zasjela je na mjesto šefice radne jedinice HRT-ovi centri, a Katarina Periša Čakarun Informativnoga medijskog servisa. V.d. ravnatelj programa je Jozo Barišić, Tončica Čeljuska je v.d. urednica HRT4, novo lice središnjeg Dnevnika je Branimir Farkaš, a urednica Studija 4 Karolina Vidović-Krišto.Poznato je kako stranke, kada dođu na vlast, smatraju HRT svojim plijenom, pa tako svake četiri godine slušamo o smjenama, preslagivanjima, ukidanjima emisija i novim uređivačkim politikama. Ispada da na kraju sve ovisi o tome je li vam draži SDP ili HDZ, ali stvar se ne može relativizirati na taj način, zato što recentne promjene na HRT-u ugrožavaju vladavinu prava, dovode u pitanje ono što bi trebalo biti društveni konsenzus, neovisno o ideološkim neslaganjima.
HRT nije izuzetak u odnosu na bilo koju drugu državnu firmu, govore nam kolege koje ondje rade godinama. Znači li to da trebamo prihvatiti da je javni servis koji svi plaćamo izgubljen slučaj, da će vječno biti podvrgnut utjecaju političkih moćnika? HRT nije kao svaka druga državna firma, zato što sadržaj koji proizvodi uvelike oblikuje mišljenja velikog broja građana/ki koji ga gledaju, prisutan je u životima ljudi svakodnevno, ritualno, često bez propitivanja. Jasno je da za ono što HRT emitira postoji posebna odgovornost, a ideju javnog servisa ne bi trebalo odbaciti samo zato što je u hrvatskom truležu posljednjih dvadeset godina bila loše provedena.
Što se uopće događa na HRT-u posljednjih mjeseci? Iz razgovora s kolegama s Prisavlja doznajemo kako atmosfera nije ugodna zato što se stalno priča o smjenama, tko dolazi, tko ne dolazi, a u cijeloj toj priči čini se da je program najmanje bitna stavka. Vrlo često se dogodi da osvemu što se događa na HRT-u i sami zaposlenici saznaju iz drugih medija.
Na sjednici Programskog vijeća HRT-a 11. travnja raspravljalo se o nabavi programskoga sadržaja od neovisnih proizvođača u 2015. godini, u kojoj je za ta djela utrošeno 58,4 milijuna kuna, što je dvostruko više od zakonskoga minimuma od 15 posto godišnjega programskog proračuna. Najviše je novca pritom utrošeno na nabavu djela dramskoga sadržaja, zatim dokumentarnih i zabavnih, a najmanje obrazovnih i znanstvenih.
Članica Vijeća iz redova zaposlenika Maja Sever zatražila je od v. d. glavnoga ravnatelja Sinišu Kovačića da ispita odgovornost za takvo trošenje sredstava. Kovačić je na to odgovorio kako misli da je to kvalitetan materijal za neke institucije te dodao da je u tijeku nekoliko postupaka revizije te se sve što ima elemente kaznene odgovornosti prosljeđuje mjerodavnim institucijama.
Sever je također izrazila bojazan u vezi s tim krši li programsko vodstvo Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, članke 6. i 7. koji se odnose na ljudska prava, snošljivost, demokratske vrijednosti te nepristrano i pravodobno izvješćivanje javnosti. Konkretno, zamjerila je zbog neizvješćivanja o prosvjedu udruga civilnoga društva u vezi s koncertom potpore ekipi Montiranoga procesa, akciji Platforme 112 nakon oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju, te akciji inicijative Kulturnjaci 2016 – prekrivanju Kožarićeve skulpture Sunce 10. travnja.
Jozo Barišić odgovorio je kako tehnički kapaciteti HRT-a ne omogućuju praćenje svih događaja, odnosno kako se svi oni ne snimaju zbog tehničkih razloga. Tehnički kapaciteti bili su dovoljni da se u jučerašnjem podnevnom Dnevniku poprati akcija Authtone – Hrvatske stranke prava, čiji su predstavnici zastupnicima ispred Sabora dijelili letke u kojima objašnjavaju zbog čega su zagrebačkom Općinskom sudu podnijeli tužbu protiv Josipa Broza Tita.
hrt-prtsc“Traže da se osudi ideologija jugokumunista te da Republika Hrvatska zabrani javno okupljanje komunista i jugoslavena u Kumrovcu”, rečeno je u Dnevniku. U sklopu svoje jučerašnje akcije članovi A-HSP-a na jedan od izloga u Ulici Ljudevita Gaja zalijepili su fotografiju Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća.
Fotografija, koja je zalijepljena nekoliko koraka od ulaza u ured SNV-a, popraćena je tekstom “Zašto šutiš o četniku Šešelju”. Tu su fotografiju ponosno držali i ispred Sabora, što su uhvatile HRT-ove kamere. Zašto je urednička garnitura podnevnog Dnevnika odlučila da je potrebno davati prostor marginalnoj proustaškoj stranci, prikazujući njihovu akciju ispred Sabora i jasno snimiviši natpise Pupovcu, ali ih pritom uopće ne prokomentirati? Ispalo je da se govorilo samo o Titu, dok se gledateljima “tiho” sugeriralo i jasne poruke Pupovcu.
Prostor u informativnim emsijima osiguran je i za izvještaj sa tribine HNiP-a i Matice hrvatske – Satira ili govor mržnje, gdje je granica? Sudionici rasprave bili su Katja Kušec, potpredsjednica HNiP-a, Hrvoje Hitrec, Vedran Kukavica, Tomislav Brlek i Nevio Svilar, dok je raspravu moderirao tajnik HNiP-a Hrvoje Juvančić (poznat po svom dokumentarnom serijalu Genetsko porijeklo Hrvata). Na tribini na kojoj se relativizirao govor mržnje posebice detaljno je razmotren slučaj pjesme Lijepa naša haubico objavljene u tjedniku Novosti za koju je utvrđeno da je podložna pravosudnom postupku bez obzira je li u pitanju stvarna ili samodeklarirana satira, te da je DORH u ovom slučaju trebao postupiti po službenoj dužnosti.
Jasno je da prostora na javnoj televiziji ima za HNiP, kad je HNiP = HRT, barem što se tiče ljudi na čelnim pozicijama. U razdoblju do Izborne skupštine održane 4. listopada prošle godine, HNiP je proširio svoje članstvo na 45 (!!) novinara i publicista, te je u dva slučaja reagirao na ono što vide kao anomalije u hrvatskom medijskom prostoru, odnosno “propuste i štetno djelovanje Hrvatskog novinarskog društva”: prvi puta u “neprincipijelnom napadu HND-a na članicu HNiP-a Karolinu Vidović Krišto“, te drugi put na “verbalnu prijetnju fizičkim nasiljem članu udruge Velimiru Bujancu“.
Ukoliko se želite usidriti na neku dobru poziciju na HRT-u, valja vam se prvo učlaniti u HNiP. Promotrite samo sljedeći niz uspjeha članova HNiP-a: v.d. ravnatelja postao je Siniša Kovačić, Mario Raguž s mjesta glavnog urednika religijskog programa popeo se na mjesto v. d. rukovoditelja Radne jedinice Produkcijski odjeli, o Katji Kušec se spekuliralo kao novoj glavnoj urednici Prvog programa, no zasjela je na mjesto Radne jedinice HRT-ovi centri, Katarina Periša Čakarun imenovana je za v.d. rukovoditeljicu Informativnoga medijskog servisa, funkciju v.d. ravnatelja programa HRT-a preuzeo je Jozo Barišić, v.d. urednica HRT-4 postala je Tončica Čeljuska, novo lice središnjeg Dnevnika postao je Branimir Farkaš, a urednica emisije Studio 4 postala je Karolina Vidović-Krišto.
Kako to utječe ne program? Prije mjesec dana, u emisiji Studio 4, koju je uređivala Vidović Krišto, gostovao je profesor i bivši dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, Matko Marušić, otvoreno lamentirajući o tzv. rodnoj ideologiji. Objasnio je kako “promotori, zastupnici rodne ideologije” tvrde da termini biološkog spola nisu “dihotomni, nego da postoji kontinuirani prijelaz u muško i žensko”, a to je za njega “osobna uvreda”. Čitav razgovor sveo se na prozivanje “zagovornika rodne ideologije”, i potrebu pomoganja osobama s rodnom disforijom jer “pedijatri tvrde da je problem u umu, a ne u tijelu”. Vidović Krišto inače je javnosti najpoznatija zbog toga što je prije četiri godine u emisiji Slika Hrvatske pustila prilog Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?:
“Spolni i rodni odgoj koji se na mala vrata pod nazivom zdravstveni odgoj pokušava uvesti u hrvatske škole zapravo je seksualno zlostavljanje mladih i djece. Statistike dokazuju koliko je zla proizveo spolni odgoj u državama u kojima se on provodi već više desetljeća. U tim se zemljama zbog spolnog odgoja bilježi porast nasilja među mladima, djeca zbog preranog buđenja erotizma gube koncentraciju, prekidaju školovanje i bježe od kuće. Istodobno, raste broj maloljetničkih trudnoća, spolno oboljelih maloljetnika i maloljetničkih abortusa”, tvrdnje su koje je tom prilikom izrekla.
Zagreb Pride ju je tada uvrstio na listu homofoba godine, a ona ih je zbog toga tužila i, vjerovali ili ne, tužbu dobila. Ovih dana otkaz je uručen i Silvani Menđušić koja je unutar Studija 4 uređivala rubriku Skener, u kojoj je donosila najvažnije teme i naslovnice domaćih i stranih novina, portala te osvrte na društvenim mrežama. Obrazloženje zbog kojega joj je otkazana suradnja glasi – ušteda novca (na sve optužbe o cenzuri Kovačić odgovora kako nema dovoljno novca i ljudi pa je prisiljen štedjeti otkazivanjem suradnje i prijenosa događaja), ali na Prisavlju se priča kako se urednicima između ostalog nije svidjelo to što je Menđušić htjela obrađivati teme poput prosvjeda protiv zabrane abortusa u Poljskoj.
To nije sve. Dnevno.hr ovih dana spekulira o povratku Helene Krmpotić (također članica HNiP-a)na HRT na velika vrata, što zazivaju s oduševljenjem, nazivajući Krmpotić britkom i nesutrašivom. “Kako bi to bila dobra voditeljica nekog od političkih magazina”, uzdiše Dnevno.hr.
Podsjetimo se, široj javnosti Krmpotić je postala poznata u studenom 2012. godine, nakon što je Haški sud oslobodio Antu Gotovinu i Mladena Markača. Tada je na Facebooku napisala da “nabije na kurac Milanovića i Josipovića i njihova mišljenja o Domovinskom ratu i oslobađajućoj presudi. Da barem malo nalikujemo na državu već danas bi bili spaljeni na lomači na Markovom trgu”. Godine 2014. našla se u fokusu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, zbog komentara kojeg je Krmpotić u eteru iznijela na imenovanje Tamare Laptoš za ravnateljicu Uskoka. “Ova rođena Čakovčanka nije udana i nema djece, dakle idealna je za posao koji zahtijeva cjelodnevni angažman”, rekla je tada Krmpotić.
Kada vidimo koliko je novih lica HRT-a zapravo među onih pedesetak članova HNiP-a, možda će se zbilja obistiniti šuškanja da će Bujanec voditi Otvoreno, a mjesta na HRT-u možda se nađe i za Ozanu Bašić, koja je vodila emisiju Oluja na Mreži TV ili pak Marka Juriča.
Novost bi mogla biti i češće pojavljivanje novinara Direktno.hr-a u studiju na Prisavlju. Miljenko Manjkas, osnivač portala Direktno.hr, donedavno je bio Karamarkov posebni savjetnik za medije. Prije nekoliko mjeseci za posebnog Karamarkova savjetnika imenovan Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment. Manjkas formalno nije razriješen svih svojih dužnosti, nego se predviđa da bi trebao više biti posvećen isključivo radu unutar HDZ-a.
Korisnici Facebooka već su neko vrijeme svjesni da (pot)predsjednik Vlade Karamarko nema značajnijih dodira s HRT-om…Prevrtimo film unatrag i podsjetimo se kako je Karamarko isticao da se “struktura na HRT-u mora početi ponašati profesionalno i objektivno, a ne navijački i stranački kao dosad”. U Dnevniku 3 nedavno je gostovao urednik Direktno.hr-a Neven Pavelić, nekadašnji urednik u Hini i zamjenik urednice portala Narod.hr. Pavelić je pozvan da procjenjuje stituaciju u MUP-u te je “potvrdio da je smjena ravnatelja policije Vlade Dominića pod ingerencijom ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića“. Dobro da je Pavelić potvrdio!
Ovih dana izvaredni otkaz prijeti i Saši Kosanoviću, zbog pomaganja danskoj filmskoj ekipi tijekom snimanja dokumentarnog filma o masakru u Dvoru. Kosanović se po tom pitanju već očitovao i poznato je da mu je posao ponudio njegov tadašnji, sada već bivši urednik HTV-ovog Dokumentarnog programa, Robert Zuber, no o mogućem otkazu Kosanović ne želi govoriti sve dok je postupak u tijeku.
HRT-ovo vodstvo problematičnim je navelo i Kosanovićevo pisanje za Novosti, s naglaskom da su portali konkurencija. Glavni urednik Novosti Ivica Đikić, u razgovoru za Fairpress osvrnuo se na čitav slučaj te na konstataciju da je portal Novosti konkurencija javnoj televiziji.
“To je stvarno skandalozno, pokušavaju naći razloge za otkaz. Suradnja Saše Kosanovića i Novosti traje već sedam godina i imao je dopuštenje od strane HRT-a. A vezano za konkurenciju u ovom slučaju, to nije nikakva konkurencija portalu HRT-a”, rekao je Đikić.
U razgovorima s kolegama s Prisavlja, doznajemo i kako je dolazak na jutarnji kolegij, najvažniji za formiranje informativnih emisija, onemogućen svima koji imaju različito mišljenje, pa na njima umjesto Maje Sever već sjedi Petar Vlahov.
Inače, jedan zanimljiv trokut otvara se na spomen Vlahova. Naime, na prijedlog v.d. ravnatelja Barišića, Kovačić je imenovao Ružicu Renić Andrijanić vršiteljicom dužnosti glavne urednice Prvoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 1). Vlahov, Renić-Andrijanić i Barišić novinari su koji su prije devet godina bili na tjedan dana suspendirani uz smanjenje plaće od 10 posto zato što su se pojavili na pogrebu Davora Zečevića Zeca.