Novi komesari javnih medija i njihovi nalogodavci nisu razumjeli ništa: Hrvatska 2016. nije Hrvatska 1991., osim HTV-a postoje brojne televizije, nepregledno more portala, Facebook, Twitter, pametni telefoni… Zato je željezna kontrola javne televizije siguran put u njezino razvaljivanje
![HRT]()
Hamlet u Mrduši Donjoj, Klasik TV
Čini se da u Hrvatskoj neprestano prisustvujemo jednoj te istoj predstavi: svaki bolji komad iz prošlosti, od krimi-serija Kreše Golika preko slobodoumnih filmova Nikole Babića do horora Krste Papića, govori o istome: cijelo vrijeme ovdje imamo jedan jedini vrijednosni sustav, jednu jedinu filozofiju opstanka, kojoj naizgled različite ideologije predstavljaju samo vanjsku masku. ‘Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj’ Ive Brešana u tom je smislu savršen i točan prikaz našeg mentaliteta, naših karaktera i naših sustava. Hamletovska dilema ‘biti ili ne biti’, transponirana u podneblje Zagore, iskazana u formuli ‘ili ću ga ja tebi ili ćeš ga ti meni’, jedini je smisao većine naših politika. Nema tu agendi, razvojnih planova, vizija. Način na koji sekretar Partije Bukara tumači Shakespeareov komad, koji pokušava inscenirati, univerzalni je obrazac travestiranja svjetskih vrijednosti u naše podneblje – tako je bilo u socijalizmu, tako je Hamlet postao Omlet, tako je Ofelija postala Omelija, tako je europska pravna stečevina implementirana kao hrvatska pravna groteska u kojoj ‘institucije rade svoj posao’, a Haso postaje antifašist. Bukara – to je vođa stranke. Da bi se vidjelo što se doista događa u Hrvatskoj ne treba čitati sociološka istraživanja ni gledati Dnevnik, dovoljno je gledati ‘Hamleta’… Klasik TV, čini se, ima razloga radovati se bastiljizaciji Prisavlja, i nije jedini.
RTL Direkt
Zoran Šprajc proslavio je godinu dana RTL Direkta. Danas je njegova emisija najgledanija u populaciji od 18 do 49 i druga najgledanija informativna emisija u općoj populaciji, pohvalio se na Facebooku. ‘Hvala RTL-u koji nam je dao šansu da budemo drugačiji’, napisao je. Šprajc je u emisiju unio svu svoju vrckavost, prodoran, često puta vrlo žestok humor i uredničku inteligenciju. On insistira na temama od kojih većina bježi – na njegovom je pladnju uvijek poslovično zabranjeno voće. Silnu su mu uslugu svojedobno napravili odgovorni drugovi koji su zabranili Dnevnik 3 jer im je išla na živce Tatjana Munižaba. Ona se, podsjetimo, u završnoj fazi svog dnevnikovanja zamjerila Marasu i Brkiću. Koji je od njih više doprinio gašenju emisije ne zna se, no na vlasti je bio SDP, pa njima valja pripisati tu kapitalnu inovaciju da se publika gura konkurenciji. Danas se, zaslugom Mosta i HDZ-a, isti proces ponavlja u neusporedivo raširenijoj formi. Ukinu li ‘Otvoreno’ ili na jesen dovedu Bujanca, kako piše ‘Novi list’, Šprajc će imati gledanost kao u vrijeme kad nas je pozdravljao s ‘dobrodošli u najgledanijih pola sata u eteru…’ Danas je gledanost HTV-ova Dnevnika pala na nekih pet posto. Čestitke Šprajcu.
Studio 4
Urednici su ugostili treš režisera kao da je riječ o Ridleyju Scottu. U najavi smo čuli da je njegov tzv. film imao ‘svjetsku premijeru’ u Izraelu. Sedlar je pompozni blefer, konjunkturist, čovjek koji će dogurati do treće dobi a neće znati snimiti ni upotrebljiv selfie (hrv. samoslik, sebić), pa je spominjanje ‘svjetske premijere’ samo po sebi stanovito izrugivanje. U razgovoru sa sirotom voditeljicom, koja je morala trpjeti dugu minutažu s čovjekom koji kao filmski autor izaziva samo podsmijeh (on doista jest naš Ed Wood), Sedlar se dotakao i problema žrtava u logoru Jasenovac. Bilo je i toga, naime, nisu baš svi samo pjevali ‘Malu Floramye’. Samo dan kasnije, mladi Lovro Krnić na portalu Lupiga raskrinkava nevjerojatno minusinteligentnu krivotvorinu na kojoj počiva film. Sedlar je kao krunski dokaz napuhavanja broja žrtava u Jasenovcu dao ‘snimku’ Vjesnika iz poratnog razdoblja, u kojemu naslov govori da je Sava nosila leševe prema Zagrebu, dakle uzvodno. Što će reći – sve je izmišljeno. Mladi novinar odlazi u NSK i nalazi original ‘Vjesnika’, s naslovom o tome kako su Titove jedinice ušle u Trst. Falsifikatori su krivotvorili samo naslov, u lažnom fontu koji ‘Vjesnik’ uopće nije koristio (futura bold), a činjenica da je Sedlar objavio takvu budalaštinu izazov je zdravom razumu – on tvrdi da nije krivotvorio sam, već da je falsifikat kupio od nekih lopova iz Beograda (što je valjda i kazneno djelo). Ako je sam krivotvorio tako loše, onda je budala, neopevana, kako kažu u Beogradu; ako je kupio tako bedastu krivotvorinu, onda je još veća. Ili samo računa na nivo svoje publike?
Kako god bilo, ova će epizoda zauvijek uništiti mogućnost da Sedlar bude pripušten u bilo koje društvo koje se ozbiljnije bavi tom temom, ma kako se poluge koje ga podupiru činile moćne. Sedlar je i dosad bio tretiran kao lakrdijaš s kojim se filmadžije sprdaju, ali sedlarovština, nažalost, ostaje. Friedrich Nietzsche napisao je raspravu pod naslovom ‘O koristi i štetnosti historije za život’. Mi smo oboljeli od historije, od loše verzije historije, od kavanske povijesti i od nje imamo samo štetu. Otrcana novinarska poštapalica ‘vrijeme će pokazati’ ovdje se prokazuje u svoj svojoj lažljivoj banalnosti. Vrijeme ništa ne pokazuje – vrijeme gradi niz kotare kule, vrijeme gradi, vrijeme razgrađuje…
Dnevnik, HRT
Kolinda Grabar Kitarović u posjetu je Molatu. Dočekalo ju je svih 60 stanovnika mjesta. U izjavi vezanoj uz kasarnu bivše JNA, koja je devastirana, s krovom u kojemu zjape ogromne rupe, predsjednica ne može sakriti ljutnju – to je, kaže, sramota, pa proziva DUUDI. Pod bivšim šefom Mladenom Pejnovićem DUUDI je prvi put napravio preciznu inventuru državne imovine nakon koje bi trebalo ići u rješavanje problema. Predsjednica, prema običaju, govori napamet. Je li joj neki savjetnik mogao reći da s kopna na Molat dnevno ide samo jedna linija? Da se tamo nikome ne isplati raditi? Da većina te imovine ne može naći kupca ni za jednu kunu? KGK potom nastavlja turneju po otocima. Shvatila je da će je za mjesec-dva Tim Orešković prestići, što se nije dogodilo nikad u našoj novijoj povijesti. Estradizacija funkcije teško će joj pomoći. Da je ispunila jedno jedino obećanje iz kampanje, ono da će smanjiti troškove ureda za dvije trećine, dakle za skoro 160 milijuna kuna tijekom mandata, predsjednica je mogla sama riješiti probleme Molata, pa i dva-tri susjedna otoka. Ovako, ostaje estradna turneja, po staroj navadi.
HTV Dnevnik 3, N1
HTV na kapaljku daje informacije s promocije knjige Slavka Goldsteina u kojoj je raskrinkao krivotvorine proendehazijskih entuzijasta koji su nedavno izmislili teoriju o tome kako je Jasenovac bio Titov logor. Dnevnik daje nekoliko sekundi Goldsteina, nekoliko sekundi Hasanbegovića i to je to. Za razliku od njih, N1 je prenosio cijelu promociju knjige. S razvijenim njuhom za važno, atraktivno i u mainstream medijima zabranjeno, N1 će postati središnji medij informiranja za sve koji žele čuti vjerodostojnu i pouzdanu informaciju. Novi komesari javnih medija i njihovi nalogodavci nisu razumjeli ništa: Hrvatska 2016. nije Hrvatska 1991., osim HTV-a postoje brojne televizije, nepregledno more portala, Facebook, Twitter, pametni telefoni… Prema nekim istraživanjima, oko 70 posto publike najviše vjeruje informacijama s interneta. Zato je željezna kontrola javne televizije siguran put u njezino razvaljivanje. Živi bili pa vidjeli.