U svom nedavnom govoru u Hannoveru je američki predsjednik Barack Obama na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izjavio “kako će sankcije Rusiji trajati sve dok se ne ispune sve točke Sporazuma iz Minska”.
“Sankcije protiv Rusije mogu i trebaju biti ukinute kada budu provedene odredbe mirovnog Sporazuma iz Minska i kada Rusija ispuni svoje obaveze”, izjavio je Barack Obama i napomenuo “kako Rusija treba utjecati na separatiste u Donbasu”, te niz drugih besmislica, obzirom da je Kijev taj koji treba donijeti zakone o amnestiji, lokalnoj samoupravi ili autonomiji i druge.
Međutim, ukrajinska elita je sada u nevjerici, jer Washington poziva Kijev na provedbu Sporazuma iz Minska.
“Iako je Sporazum iz Minska loš, Ukrajina je kao država pristala na njega”, izjavila je neslužbena “guvernerka” Ukrajine, pomoćnica američkog državnog tajnika Victoria Nuland. Ona sada Kijev tjera na predaju, iako je jasno da SAD neće odustati od Ukrajine. No, što Washington uopće želi?
U Kijevu već treći dan boravi pomoćnica američkog državnog tajnika Victoria Nuland, koja je u Ukrajinu stigla iz Hannovera, gdje je bila u pratnji Baracka Obame u njegovoj europskoj turneji. Nuland je održala više susreta s ukrajinskim čelnicima, ali je nakon prvih razgovora postalo jasno koja je u svrha njenog posjeta i ona je iznijela svoje zahtjeve. Ona od Kijeva traži nemoguće, ali ukrajinska vlada ne može ne uzeti u obzir ove zahtjeve.
Nakon sastanka Victorije Nuland s čelnicima frakcija u Vrhovnoj Radi su u javnost izašli i detalji “konzultacija”.
State Department je inzistirao na tome da Ukrajina treba mijenjati Ustav i dati poseban status “okupiranim područjima regija Donjeck i Lugansk, tamo osigurati održavanje izbora i osigurati amnestiju za militante”.
“Sporazum iz Minska mora biti proveden do kraja 2016. godine, jer on nema alternativu. Iako je sporazum loš, Ukrajina kao država je na njega pristala”, rekla je Victoria Nuland.
“Ako Ukrajina pokaže dobru volju u provedbi Sporazuma iz Minska, te usvoji izborni zakon u svibnju ove godine, sankcije protiv Rusije će se produžiti do siječnja 2017. godine. Tako se izbori u Donbasu moraju održati u srpnju, a teško oružje se mora povući, a izbore će promatrati posebna komisija OESS-a”, dodala je pomoćnica američkog državnog tajnika.
Jedna od čelnica ukrajinske frakcije “Samopomoć”, Viktorija Vojcickaja, zabrinuta je zbog činjenice da ukidanje sankcija nije vezano na Krim, a kontrolu nad državnom granicom će Ukrajina dobiti tek nakon donošenja zakona i održavanja izbora u Donbasu, te davanjem posebnog “statusa okupiranim područjima”.
“Ovo će biti, de facto, predaja”, izjavila je Viktorija Vojcickaja, prenose ukrajinski mediji.
Victoria Nuland je jučer rekla kako riječi ukrajinske zastupnice “nisu točne”, jer, primjerice, “Washington nigdje ne spominje nikakve posebne datume o tome kada će se održati izbori i jasno je poručio da se trebaju osigurati uvjeti da OESS radi u sigurnom okruženju.
Washington želi da Kijev brzo donese zakon o posebnom statusu Donbasa, nakon čega će se održati, a tako će biti moguće provesti većinu točaka Sporazuma iz Minska.
Činjenica je da se kontrola granica Donjecke i Luganske Narodne Republike s Rusijom neće vratiti u nadležnost Kijeva, ali to nije važno za SAD. Uostalom, Washingtonu je dobro poznato da je Donbas za Ukrajinu odavno izgubljen. Victoria Nuland kao da sugerira kako je važno zadržati kontrolu nad ostatkom Ukrajine i tako ukrajinsko pitanje koristiti za trgovanje s Europom i u razgovorima s Rusijom.
Nakon Obaminog govora u Hannoveru i višednevnog boravka Victorije Nuland u Kijevu, stvari postaju jasnije. Europa je nezadovoljna sankcijama protiv Rusije i općenito svime što se događa u Ukrajini. Većina europskih zemalja želi da se sankcije ukinu, ali za to je potrebno pokazati da je proces pomirenja u tijeku i da se Sporazum iz Minska provodi.
Danas je francuska Narodna skupština usvojila deklaraciju kojom se traži ukidanje sankcija Rusiji, prenosi RT. Iako je deklaracija neobvezujuća, ona je znakovita jer se službeno potvrdilo da sankcije protiv Rusije nemaju željeni učinak, a samo nanose štetu Francuskoj.
“Beskorisne i neučinkovite sankcije protiv Rusije su danas postale veliki teret za francusku poljoprivredu. Zato pozivam članove parlamentarne većine da pokaže odgovornost i samostalnost u ovom pitanju”, rekao je francuski zastupnik Thierry Mariani.
No, samo provedbom mirovnog sporazuma, kojem je i jamac, Europa može sačuvati obraz i početi proces ukidanja sankcija, a SAD više neće moći vršiti pritisak na Europu, tražeći beskrajna proširenja sankcija.
Europljani se opravdano pitaju i zašto bi trebali slijepo slijediti upute State Departmenta, ako Kijev ne želi provesti nijednu točku mirovnog ugovora.
Osim toga, upravo su u tijeku pregovori o Transatlantskom sporazumu o slobodnoj trgovini i ulaganjima, kojeg vatreno zagovara Barack Obama, te se pritisak Victorije Nuland na Kijev može smatrati kao određena vrsta ustupka Europskoj uniji.
Nema sumnje da SAD trebaju pokazati Europljanima da mogu vršiti pritisak na Kijev i prisiliti ga na provedbu Sporazuma iz Minska, ali Washington mora pokazati Europi i konkretne rezultate.
U lipnju će odlučivati o proširenju sankcija protiv Rusije, a ako Ukrajina i dalje bude usporavala provedbu mirovnog sporazuma, američkim i europskim jastrebovima će biti teže prisiliti ostale da stanu iza odluke koju je najavio Barack Obama, a ona glasi da će, bez obzira na Kijev, sankcije protiv Rusije trajati sve do provedbe sporazuma.
Međutim, ako se zakon o Donbasu donese u svibnju, SAD će imati odličan argument za produženje sankcija. Dakle, Kijev je opet odigrao svoju ulogu, a onda će se vršiti pritisak na Moskvu da se izbori u srpnju u Donbasu održe pod nadzorom OESS-a. Ako se sankcije prošire, onda se mora nastaviti i propagandni pritisak na Moskvu. Dakle, SAD opet igra da zadovolji i Europsku uniju i Kijev, ali na način da sve ostane nepromijenjeno i da ostanu odškrinuta vrata daljnjem pritisku.
Međutim, ovim scenarijem se kaznene mjere neće moći produžiti u siječnju 2017. godine. Ali ako želi, Washington može koristiti “najčvršći argument” i tvrditi da Kijev nije vratio nadzor nad svojim cjelokupnim državnim teritorijem, što se najvjerojatnije neće dogoditi, ako u to računamo i Krim.
Međutim, postoje ozbiljne sumnje da će američki State Department ići tako daleko. U Bijeloj kući će doći do promjene, a tu je i početak izborne kampanje u Francuskoj i Njemačkoj, gdje bi vladajuće stranke mogle puno toga zaraditi na normalizaciji odnosa s Rusijom.
U svakom slučaju, s geopolitičkog stajališta, za SAD i Europu, potrebno je smanjiti razinu sukoba s Rusijom, zadržavajući kontrolu nad Ukrajinom, a za sve “organizirati” predstavu provedbe Sporazuma iz Minska, koji daje politički legitimitet Donbasu.
Stoga, zakon o posebnom statusu, koji ima čisto propagandu vrijednost. Tim zakonom Zapad želi u ime Ukrajine nekako popraviti gubitak Donbasa, koji samo formalno ostaje unutar njenih granica. Zakon nikako ne može utjecati na trenutne odnose između Kijeva i Donjecke i Luganske Narodne Republike, jer su one stvorene i ostat će.
Za trenutnu ukrajinsku elitu je zahtjev Victorije Nuland katastrofa, ali Zapad traži da Kijev, barem djelomično, prihvatiti realnost. Vlada u Kijevu nikada nije ni vjerovala da će joj NATO vratiti izgubljena područja, ali se barem pričalo o tome.
Stoga će donošenje zakona o posebnom statusu biti političko samoubojstvo za Porošenka. Glasovanjem u parlamentu neće dobiti potrebnu većinu, a nemoguće je održati nove izbore, jer bi oni još više narušili ionako krhku vlast u Ukrajini.
Niti Poroshenko, niti bilo tko drugi u Kijevu ne mogu pronaći izlaz iz ove situacije. U stvari, oni samo trebaju prihvatiti činjenicu da su pijuni Washingtona i da nisu nezavisni akteri.
Victoria Nuland ih je saslušala i poručila da glasaju “kao što bi trebalo”. Obećala je i da će Kijev za mjesec dana posjetiti i državni tajnik John Kerry. Ako ni to ne bude dovoljno, na konzultacije u Kijev će doći američki potpredsjednik Joe Biden osobno. Njemu Vrhovna Rada ne može reći “ne”, jer ako je Victoria Nuland “guvernerka”, Joseph “Joe” Biden je još uvijek vrhovni vladar američkog protektorata zvanog Ukrajina.