Danas se žitarice i njihovi proizvodi sve češće povezuju s pojmom gluten pa se očekivano postavlja pitanje što on zapravo jest
Žitarice su sastavni dio uravnotežene prehrane te čine temelj piramide pravilne prehrane. U skupinu žitarica pripadaju pšenica, ječam, raž, zob, riža, kukuruz i proso, a sve te žitarice i njihovi proizvodi su dio tradicionalne hrvatske prehrane. Uz navedene tradicionalne žitarice, nutricionisti sve češće preporučuju korištenje pseudožitarica – poput heljde, amaranta i kvinoje jer sadrže kvalitetne aminokiseline te su bogate mikronutrijentima.
Danas se žitarice i njihovi proizvodi sve češće povezuju s pojmom gluten pa se očekivano postavlja pitanje što on zapravo jest. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi. Danas znamo da je gluten, zajedno s genskom predispozicijom, pozitivnim imunološkim odgovorom i okolišnim čimbenicima, uzrok pojavi celijakije.
Celijakija ili glutenska enteropatija, je doživotni autoimuni poremećaj, a karakterizira ga teško oštećenje sluznice tankog crijeva te je trenutno jedini znanstveno dokazani oblik njenog liječenja stroga doživotna bezglutenska prehrana.
Kako je danas svijest o važnosti pravilne prehrane i povezanosti hrane sa zdravljem sve veća, ne čudi trend uvođenja bezglutenske prehrane kod dijela populacije koja ne boluje od celijakije ili bolesti povezanih s glutenom (intolerancija i alergija). Zbog uvriježenog mišljenja da provođenje bezglutenske prehrane može utjecati na smanjenje tjelesne mase kao i na zdravlje općenito, nije rijetkost da se zdrave osobe priklanjaju prehrambenim obrascima za koje vide da se preporučuju u liječenju određenih bolesti, iako ih sami nemaju potrebe provoditi.
Posljednja znanstvena istraživanja ukazuju na to da je u osoba koje provode bezglutensku prehranu ukupan energetski unos manji od preporučenog i da veći udio energije dolazi od masti i proteina, a manji iz ugljikohidrata. Navode, također, i da je jedan od čimbenika neuravnoteženosti takve prehrane prekomjeran unos zasićenih masnih kiselina te manji unos prehrambenih vlakana, što je jasno budući da bezglutenska prehrana podrazumijeva smanjene unosa žitarica i njihovih proizvoda čak i kod djece i adolescenata.
Istraživanje Healthy Lifestyle in Europe by Nutrition in Adolescence – HELENA, provedeno na populaciji djece i adolescenata u dobi od 12,5 – 17,5 godina, potvrđuje važnost konzumacije doručka te unosa žitarica i njihovih proizvoda u sklopu prvog obroka u danu. Rezultati su pokazali da djeca i adolescenti koji doručkuju žitarice, u odnosu na one koji doručkuju druge oblike obroka, redovitije konzumiraju prvi obrok u danu te imaju veći unos vlakna i mikronutrijenata. Osim toga, djeca i adolescenti koji redovito konzumiraju žitarice za doručak imaju pravilniji rast i razvoj, a u kasnijoj dobi manji indeks tjelesne mase.
U tim slučajevima uvođenje bezglutenskih žitarica i pseudožitarica poput heljde, kukuruza, prosa, riže, siraka, kvinoje i amaranta u prehranu može biti korisno za postizanje adekvatnog nutritivnog statusa, no ovakva prehrana mora biti dobro isplanirana.
U ovom trenutku postoji malo dokaza koji ukazuju na značajne zdravstvene koristi bezglutenske prehrane među pojedincima koji nisu oboljeli od celijakije ili nemaju alergiju na gluten. Potrebno je još mnogo istraživanja kako bi se dokazala korist bezglutenske prehrane prilikom liječenja drugih medicinskih stanja, poput dermatitisa herpetiformisa, sindroma iritabilnog crijeva te neuroloških i autoimunih bolesti.
Bitno je naglasiti da u zdravih osoba sva hrana može biti dio pravilne prehrane ukoliko se konzumira u umjerenim količinama.