Izbor iz tjedna u medijima: od konačnog raspada sistema u HDZ-u i Mostu, preko otkrića Aristotelove grobnice, do neotkrivene irske avangarde i života u Idomeniju.
Hrvatska danas podsjeća na propali politički, socijalni, ekonomski eksperiment u kojemu se politička odgovornost, ljudska prava i egzistencijalna sigurnost pojavljuju kao aberacije u sustavu. Sustav je, kažu, načelno dobar, usklađen s europskom legislativom, ali, praktično, sve to ostaje tek u domeni mrtvog slova na papiru. Ponekad, ili čak uglavnom, tek kao cinična, načelna “potpora” s figom u džepu. Što god da “potpora” beskrvnih političkih konvertita koji u zreloj dobi strane mijenjaju za, tijekom i poslije izbora – uopće znači. Vidjeli smo to već na nebrojenim primjerima od kojih su odbacivanje izvješća Pučke pravobraniteljice za 2015. godinu i temeljite opstrukcije procesa Cjelovite kurikularne reforme samo ivica ponora oko kojeg od preuzimanja vlasti plešu HDZ i Most. “Prema svemu sudeći”, piše Bilten, “avantura znana kao nova hrvatska vlada u režiji HDZ-a i Mosta, polako, ali sigurno dobiva svoj epilog. Nikoga to previše i ne čudi s obzirom da je i prilikom samog formiranja, a prvenstveno zbog načina formiranja, bio postignut konsenzus o nemogućnosti izdržavanja cijelog mandata, uz varijaciju u procjenama trajanja”. Svita političkih zombija iz HDZ-a, na čelu s Karamarkom i njegovim metiljanjem oko INA-e i MOL-a, samu je sebe, budući da je to ipak jedini modus operandi koji poznaje, dovela pred krah. Ipak, jedan je čovjek, onaj koji je uostalom odgovoran za njihovo recentno eksperimentiranje s ljudima, ostao nepokolebljiv u vlastitoj nemuštosti: “Na telefonskoj sjednici vlade Mostovi su ministri bili jedinstveni i njih šestoro je glasalo za nepovjerenje Karamarku. No Petrovljevo obrazloženje odluke spada u anale političke mutavosti. Tako je izjavio da on vjeruje kako je Karamarkova priča o ljubavi prema domovini istinita (sic!) i da on samo nije svjestan težine relacija u kojima se nalazi”.
Zlatko Hasanbegović suvereno se ustoličio kao nova zvijezda na desničarskom nebu, klanjaju mu se svi – od uglednih medija poput Dnevno.hr i Narod.hr te pripadajućih im komentatora do stranačkih kolega, koji su ga s čak 1227 glasova izabrali u Predsjedništvo HDZ-a. S druge strane, s kulturom, resorom kojim tako stručno upravlja, stvari i ne stoje baš dobro. Unatoč obećanjima da će taj sektor nabujati do 1 posto državnog proračuna, prema budžetskoj računici to će iznositi 0,75 posto za 2016. godinu, 0,85 posto za 2017. godinu i pobjedničkih 0,79 posto za 2018. godinu. Detaljnije na Faktografu.
Prošloga je tjedna 15 tisuća ljudi prosvjedovalo – drugi puta u dva tjedna – protiv kompradorske elite koja terorizira grad projektom “Beograd na vodi”. Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd, o kojoj smo već izvještavali, sustavno radi na rušenju tog korumpiranog megalomanskog projekta koji je kulminirao ilegalnim rušenjem objekata u beogradskoj četvrti Savamala za što, dakako, nitko nije odgovarao. Istovremeno, izvještavaBalkan Insight, najveći srpski mediji sustavno ignoriraju događanja vezana uz proteste protiv tog projekta. Naredni prosvjed najavljen je za 11. lipnja.
Grčki arheolog Konstantinos Sismanidis objavio je da je otkrioAristotelovu grobnicu. Grobnica je prema njegovim nalazima smještena u filozofovom rodnom mjestu Stageiri, ali, budući da nisu prezentirani nikakvi materijalni dokazi, poput nadgrobnog natpisa ili ostataka kostiju koji bi upućivali na to da se uopće radi o grobnici, arheolozi i povjesničari umjetnosti skeptični su prema ovom otkriću.
Aisteach Foundation nezavisni je istraživački arhiv osnovan u svrhu proučavanja i promocije slabo poznate irske avangardne prošlosti. Aisteach je prepun živopisnih umjetnika, priča o njihovim životima i njihovim nekonvencionalnim radovima: tu su, recimo, velečasni Joseph Garvan Digges, pčelar i skladatelj eksperimentalne orguljaške glazbe, potom The Guinness Dadaists, skupina avangardnih pjesnika iz 1920-ih zaposlenih u poznatoj pivari, pa Ultan O’Farrell, gajdaš s početka 20. stoljeća koji nikako nije mogao naći svoje mjesto u lokalnoj glazbenoj zajednici zbog sklonosti Dordánu, do sada neotkrivenoj praksi gajdaškog dronea, te izrazito politička izvedbena skupina The Kilkenny Engagists koja je djelovala 1970-ih… Prilično je nevjerojatno da nas je zaobišla tako bogata avangardna tradicija. Vjerojatno stoga što su svi oni tek elaborirana multimedijska fikcija dablinske umjetnice Jennifer Walshe, a koja je ovih dana – nakon knjige i internetske stranice – projekt predstavila i uživo u Londonu.
British Library u sklopu projekta Discovering Literature počeo je objavljivati kratke, 20-minutne dokumentarne filmove posvećene radu ključnih književnika 20. stoljeća. U epizodi naslovljenoj Virginia Woolf’s Mrs Dalloway ugledna američka profesorica književnosti Elaine Showalter vodi nas na putovanje kroz “modernitet, svijest, rod i vrijeme” u ovom ključnom modernističkom romanu iz 1925. godine.
U Slušaonici Trećeg programa Hrvatskog radija možete poslušati emisiju Audio.doc urednice Ljubice Letinić u kojoj je prošloga tjedna emitiran audio dokumentaracJerka Bakotina o životu izbjeglica u Idomeniju, izbjegličkom kampu na makedonsko-grčkoj granici.
