Kako je Rusija uspjela spriječiti dogovor između Kijeva i Bruxellesa

Rusija je Ukrajini 24. prosinca uplatila prvu tranšu od 3 milijarde dolara u okviru velikog sporazuma o otkupu ukrajinskih dugova u iznosu od 15 milijardi dolara. Analitičari govore o značajnom marketinškom efektu koji sporazum o financijskoj pomoći ima, a savjetnik predsjednika RF objašnjava kako je Moskva uspjela spriječiti potpisivanje sporazuma o pridruživanju: jednom riječju, Ukrajinci sporazum „nisu ni čitali“.

Analitičari ističu da je paket sporazuma o ruskoj financijskoj pomoći imao značajan emocionalni učinak na ukrajinske biznismene i obične građane. Dan nakon njegovog potpisivanja poznati ukrajinski biznismen Evgenij Černjak (vlasnik tvrtke „Global Spirits“) na svojoj stranici na Facebooku je napisao: „Kredit od 15 milijardi dolara uz godišnju kamatu od 5%, cijena plina smanjena je za 30%, obnovljeni ugovori o proizvodnji aviona, mogućnosti se otvaraju u brodogradnji, bez zahtjeva za stupanje u Carinsku uniju. Rezultat je jasan. Ukrajina je pobijedila. Rusija nije izgubila, još jednom pokazavši da Ukrajinci nemaju i neće skoro imati bolje prijatelje od Rusa.“

Putin okrivljuje vanjske sile za ukrajinsku krizu Masovni prosvjedi („Euromajdan”) na glavnom trgu u Kijevu (Majdanu Nezaležnosti – Trgu Neovisnosti), koji su započeli 21. studenog, bili su organizirani iz inozemstva, smatra ruski predsjednik Vladimir Putin. Ipak su masovni protesti, bez obzira na to tko ih organizira, prije svega reakcija društva na politiku vlasti, uvjereni su stručnjaci.

„Euromajdan“ [„Europski trg“], kako ukrajinska oporba sada naziva kijevski Trg neovisnosti] je izrežiran u inozemstvu, smatra ruski predsjednik Vladimir Putin. On je okarakterizirao nerede u Kijevu kao pokušaj svrgavanja legitimne vlasti. Ipak, politolozi ističu da ovi masovni prosvjedi, neovisno o tome tko ih organizira, sadrže i stvarnu reakciju dijela ukrajinskog društva na politiku vlasti.

Ukrajinski stručnjaci ističu da je danas ovakav stav dosta zastupljen među ukrajinskim biznismenima, koji su se više od svega pribojavali državnog bankrota. „Ukrajinski oligarsi nisu nimalo ideološki nastrojeni“, rekao je za portal „Gazeta.Ru“ neimenovani sugovornik iz Kijeva. „Oni zapravo poštuju samo snagu novca. U tom smislu ih je Putinov manevar iznenadio. Prije toga su u Kijev dolazili razni europski povjerenici, nisu davali ni eura, a pritom su na predstavnike vlasti vršili stravičan pritisak, zahtijevajući da se oslobodi Julija Timošenko.“

Financijska pomoć ne samo da je spasila Ukrajinu od prijetnje bankrota, nego Kijev sada u proračunu bilježi pokazatelj ekonomskog rasta od 3 posto i obećava ne samo sniziti cijenu komunalnih usluga (zbog niže cijene plina), nego i isplatiti dugove na osnovu neisplaćene štednje iz sovjetskog vremena.

O uspjehu Putinovih napora može svjedočiti i činjenica da su nakon posjeta predsjednika Janukoviča Rusiji prosvjedi u Ukrajini počeli jenjavati. „Narodno vijeće“ je prošlog tjedna imalo najmanji broj sudionika tijekom posljednjih mjesec dana.

U međuvremenu savjetnik predsjednika RF Sergej Glazjev je u intervjuu za radio „Business FM“ objasnio zašto Ukrajina s EU nije potpisala sporazum o pridruživanju. „Bio sam siguran da Ukrajina neće potpisati ovaj sporazum… Želju ukrajinske Vlade da potpiše sporazum mogao sam objasniti samo na jedan način – oni ga nisu ni pročitali“, priznao je Glazjev novinarima.

„Ovaj sporazum je pripreman u velikoj tajnosti i mi smo ga uspjeli nabaviti iz Bruxellesa. Ukrajinska strana nam nijednom nije predočila službeni tekst. Dobili smo ga na engleskom jeziku i preveli na ruski… Prva reakcija ukrajinskih partnera je bila: ‘Nije moguće da smo mi pristali na takvo što!’ Druga reakcija je bila: ‘Mi se nećemo pridržavati toga!’ Treća reakcija: ‘Ma oni to nikada neće ratificirati’“, kaže Putinov savjetnik.

Prema riječima Glazjeva, potpisivanje takvog sporazuma za Ukrajinu bi predstavljalo „samoubojstvo“, jer je sporazum poguban za rast deficita vanjskotrgovinskog balansa zbog uvoza iz Europe (prije svega rabljene tehnike), uništava mjesnu industriju, jer je prisiljava da prihvati europske tehničke standarde, a pritom ne pruža mogućnost ukrajinskoj Vladi da provodi samostalnu ekonomsku politiku.

Ovaj stručnjak tvrdi da sporazum s EU pritom ne donosi ništa dobro običnim Ukrajincima, koje zanima bezvizni režim i mogućnost zaposlenja u Europi. „Razočarat ću ljude s Majdana… Ovaj sporazum, zbog kojeg su izašli na Majdan, ne odnosi se na pitanja viznog režima. O bezviznom režimu Ukrajina treba pregovarati s pojedinačnim državama Europske unije. Ovaj sporazum se ne odnosi ni na pitanja pružanja financijske pomoći i sudjelovanja u programima Europske unije. To je također predmet drugih sporazuma, koji zasad čak i ne postoje i nitko ih još nije potpisao. Sporazum se ne bavi ni pitanjem zapošljavanja ukrajinskih državljana u Europskoj uniji“.

Više o situaciji u Ukrajini

Glazjev ističe da Ukrajina sada koristi preferencijalni režim trgovine s Rusijom. Suradnja s RF obećava i druge stvarne povoljne čimbenike: jeftin plin, ukidanje izvoznih carina za isporuke naftnih derivata, slobodan izvoz na rusko tržište prehrambenih proizvoda bez veterinarske karantenske kontrole.

Savjetnik predsjednika priznao je da bi Moskva željela da se Ukrajina ponovno priključi procesu euroazijske ekonomske integracije. On je podsjetio na razvijenu suradnju dvije zemlje na području razvoja visokih tehnologija, proizvodnje raketne i svemirske tehnike, zrakoplova, motora za helikoptere i brodova. Osim toga, Glazjev je nagovijestio da je Rusija i dalje zabrinuta zbog mogućnosti da Ukrajina uđe u NATO.

Izvor: ruskivjesnik