Za razliku od neukih sljedbenika pokreta koji hara Hrvatskom, pod radnim nazivom “odbacimo znanje”, liberalni i slobodnomisleći ljudi su se spremni suočiti sa svojim neznanjem. Pa, naravno, i sa tuđim.
Ono što je za sljedbenike grofa Drakule bio glogov kolac, simpatizerima današnje vlasti u Hrvatskoj, sakupljene u cintoru, je knjiga.
I to je glavni razlog zbog kojeg se pokušava stopirati korijenita reforma obrazovnog sistema, poznatija kao kurikularna. Bizarnijim se čini razlog prema kojem se reforma “ukida”, jer je predsjednik-potpredsjednik ne umije izgovoriti.
Ako se, slijedom mentalnog sklopa vlastodržaca podsjetimo i na priču o vragu i tamjanu nema sumnje da ćemo zaokružiti točan odgovor. U istu kahlicu spada, naravno, i utjecaj crkve, koja ima dugovječno iskustvo u spriječavanju svakog slobodoumlja.
Oni su se, kaže Martin (jedan moj), prvi sjetili kako, ne radeći, ugodno živjeti. Obukli se u nekakve halje i gledajući u nebo čantaju nešto, dok im lako-vjernici omanđijani zanosom pune škrabicu. Debeloj guski podmazuju vrat.
Mogao bi se i empirijski, analizom biračkog tijela desnice, protivnika abortusa i prava na različitosti, izvesti zaključak da su im (desnici) niskoobrazovani i nepismeni skloniji.
No, ne vidi li se to (ili ne čuje) i prema “vokabularu” i “elokventnosti” vladinih dužnosnika, na čelu s prvim potpredsjednikom i njegovim domoljubnim dodavačima? O premijeru i ne vrijedi.
Iz statističkih podataka bi, da se hoće, bilo vidljivo da na “tri” knjige dođe sto glasača “hadezeja”.
Pa nije bez vraga ta “narodna” vlast početkom devedesetih otpisala, povukla i zapalila gotovo tri milijuna (2, 8) knjiga ili 13, 8 posto ukupne građe!?
Ej, trbuhozborci desnice i ostali nacidiletanti! Tri milijuna!
Znate li vi koliko ste znanja uništili!?
Koliko je vremena, truda i ljubavi trebalo da se stvori to što ste vi zapalili u času!?
I danas, kada smo bili na putu da vam stanemo na put, da iznova krenemo misliti slobodno, van političkih, vjerskih i ideoloških plotova vi ste se, eto, našli da sve to zakočite i sjebete.
Da neka buduća generacija ne bi, naučivši zdravorezonski razmišljajti i logički zaključivati, saznala za istinu o vašem knjigocidu. Da ne bi, ne daj Bože, posumnjala u vaše kvaziidelale, simbole i umobolne homofobije.
Jer, što će nam knjiga i znanje?
Diploma se može steći i prepisivanjem, ministar se može postati i bez škole. Politika je rijetko zanimanje za koje nije potrebna nikakva formalna kompetencija.
Manjak znanja u obrnutoj je proporciji s primitivnim i negativnim ukusima.
Za razliku od neukih sljedbenika pokreta koji hara Hrvatskom, pod radnim nazivom “odbacimo znanje”, liberalni i slobodnomisleći ljudi su se spremni suočiti sa svojim neznanjem.
Pa, naravno, i sa tuđim.