Kritičari mjera HZZ-a upozoravaju da su potpore uglavnom koristile državne institucije, manje realni sektor.
Objava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako obustavlja dio programa mjera aktivne politike zapošljavanja, a među kojima je i mjera uvedena za mandata bivše Vlade koja je proteklih godina i najviše korištena, stručno zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, podigla je uoči novih parlamentarnih izbora raspravu na političkoj sceni. Na objašnjenje da će zbog manjka novca u državnoj blagajni Ministarstvo rada ići u preslagivanje mjera i kvalitetnije korištenje preostalih sredstva uključujući i ona iz EU fondova, reagirao je bivši čelnik u tom ministarstvu Mirando Mrsić.
On kao SDP-ov kadar u odluci HZZ-a prepoznaje prije svega nezainteresiranost HDZ-a da zadrži mlade obrazovane da sele iz Hrvatske. U proteklim mjesecima, kaže, nisu donošene nikakve nove mjere unatoč rastu ekonomije koje bi dovele do većeg obuhvata mladih i do povećanja naknade sa 2400 na 3000 kuna. No, upravo u toj mjeri njegovi nasljednici nalaze slabu točku aktivne politike zapošljavanja, jer se njihovom neselektivnom uporabom ozbiljno narušilo klasično zapošljavanje mladih i srušilo cijenu rada. Dominaciju u korištenju tog programa imali su poslodavci iz javnog i državnog sektora, no i mnogi poslodavci koristili su mogućnosti zapošljavanja mladih koji tek ulaze u posao, dajući im priliku za probni rad.
Abrus
Zapošljavamo mlade još za studija, a kako je to kvalitetan kadar, rade za puno veće plaće i nemamo potrebe za takvim alatima.
Upravo u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, te obrtu potpore za zapošljavanje poslodavci rado koriste. “Pa tko ne bi uzeo 5-6 tisuća eura koje ti po radniku daje država”, pomalo ironičan je Petar Lovrić, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, čija je tvrtka i sama korisnik HZZ-ovih programa. Upravo, kaže, ima četiri mlada radnika od kojih će zadržati dva, možda i tri. No, u njegovu slučaju poklopilo se da je imao potrebu za radnicima, ali mnogi poslodavci koji koriste potpore ne zadržavaju zaposlenike kada istekne rok u kojemu se za njih dobiva potpora. Zbog toga su i stručnjaci koji su početkom godine za HZZ ocjenjivali provedbu aktivne politike zapošljavanja u prethodnom razdoblju sugerirali da se razmotri, primjerice, strože ograničavanje broja korisnika po poslodavcu ili definiranje djelatnosti u kojima će se one koristiti.
“Kao poslodavac generalno pozdravljam mjere aktivne politike zapošljavanja, no uvijek se otvara pitanje koliko one doista dubinski pomažu kreiranju radnih mjesta i koliki je njihov učinak na demografski oporavak”, kaže Lovrić, koji se slaže s analitičarima koji kritiziraju konstantno posezanje države za mjerama “gašenja požara”, od pomaganja brodogradnji ili HŽ-u do uklanjanja ljudi s burze. “Bez obzira na dobronamjernost, potporama za zapošljavanje dosad se zapravo kupovao mir, no u realnom sektoru posljednjih godina, posebno otkako je eskalirala gospodarska kriza, suočili smo se s nikad većim disbalansom na tržištu rada”, ističe Lovrić, navodeći kako u nekim strukama, posebice obrtima, nedostaje radnika. Pojedini obrtnici sugeriraju kako bi se više pozornosti trebalo dati mjerama dokvalifikacija i prekvalifikacija za strukovna zanimanja.
Ranogajec
I u HOK-u smo tako zapošljavali. Mladi su stekli iskustvo, dobili praktična znanja koja će im pomoći u nalaženju posla.
Među mjerama od kojih se u HZZ-u nije odustalo u ovoj godini upravo su takve potpore, one za obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu i za poznatog poslodavca, te potpore za skraćivanje radnog vremena i stalne sezonce. Pitanje je, pak, koliko će se novca uspjeti izdvojiti za nove mjere. Među onima koji su koristili mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa je i Hrvatska obrtnička komora, koja je i sama koristila tu opciju i smatra je vrlo korisnom. “Mladi koji su radili (i koji još rade) u HOK-u stekli su dragocjeno radno iskustvo, dobili su praktična znanja koja mogu primijeniti u daljnjoj karijeri. Vjerujemo da će im to iskustvo biti prednost pri nalaženju posla, kao i da će se neki odlučiti i za samostalno poduzetništvo, o čemu su mogli dosta naučiti radeći u HOK-u”, poručuju iz HOK-a.
Ono što ostaje kao glavna zamjerka iz gospodarskih redova aktualnoj državnoj birokraciji, neovisno o tomu što je Vlada u međuvremenu postala tehnička, jest činjenica da se u “posao” promjene modela poticanja zapošljavanja ušlo “neuštimano”, bez pripreme i prezentacije novog sustava koji će zamijeniti jedan koji su konačno počeli prepoznavati i oni koji traže poslove i oni koji trebaju radnike. Ipak, poslodavci koji su koristili mjere zapošljavanja, poput Atlantic grupe i farmaceutske kuće Belupo, spremno očekuju nove prilike koje će se otvoriti na tom planu.
Lovrić
Kao poslodavac pozdravljam mjere aktivne politike zapošljavanja, no pitanje je koliko one doista pomažu kreiranju radnih mjesta.
Koristeći navedene mjere, kažu u Belupu, dosad su zaposlili 24 radnika mlađa od 30 godina, sklapanjem ugovora o radu na neodređeno, a planiraju do 1. srpnja zaposliti još njih devet koristeći te mjere. Zanimljivo je i da mnogi veliki sustavi nisu bili među korisnicima HZZ-ovih potpora. Takav slučaj je koncern Agrokor. “Naše su kompanije u vrlo maloj mjeri koristile aktivne mjere poticanja zapošljavanja. Mi smo zapošljavali i nastavit ćemo zapošljavati nove djelatnike svih razina obrazovanja u skladu sa svojim potrebama kao i dosad”, napominju iz Agrokora.
Prostor za dramatične reakcije nemaju ni u nekim sektorima u kojima se pretežito zapošljavaju mladi. Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta, jedne od najbrže rastućih IT tvrtki u Hrvatskoj, kaže kako nikad nisu koristili poticaje države za zapošljavanje mladih . “Mi u pravilu zapošljavamo mlade još za vrijeme studija, a kako je riječ o kvalitetnim kadrovima, oni kod nas rade za puno veće plaće, nemamo potrebe za takvim alatima”, pojašnjava Abrus.