Neprofitni mediji potrebni su da bi se zadržala ne samo pluralnost mišljenja u hrvatskom društvu, nego da bi se čuo kritički i neovisni glas, koji je u većini ostalih medija danas prigušen političkim ili poslovnim pritiscima. Neprofitni mediji trebali bi se očuvati, a novinarstvo, odnosno pravo građana na pravodobnu i točnu informaciju, treba smatrati javnim dobrom. Neki su to od zaključaka koji su se mogli čuti na tematskoj raspravi posvećenoj sagledavanju mogućnosti za stabilizaciju i razvoj neprofitnih medija u Hrvatskoj, koja je u ponedjeljak održana u Kući ljudskih prava u Zagrebu.
Iako je ovaj zaključak samorazumljiv, održavanje neprofitnih medija i put do njihove stabilizacije ne samo da je prilično dalek, nego nema ni konsenzusa kako do njega doći. Skupili su se na raspravi i predstavnici političkih stranaka, pa su SDP i HNS poslali svoje snage – Peđu Grbina i Gorana Beusa Richembergha – koje je nešto kasnije osnažio i SDSS-ov čelnik Milorad Pupovac, dok je HDZ-ov Jasen Mesić, sa stažem ministra kulture, ispričao svoj nedolazak, baš kao i predstavnik Mosta. Tako je, valjda, i trebalo biti budući da je aktualni HDZ-ov tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović, inače i član Predsjedništvaednik Mesićeve stranke i ljubitelj revizionizma kojemu je antifašizam floskula, u kratko vrijeme napravio sve što je mogao da neprofitne medije potpuno uništi.
U nepunih šest mjeseci Hasanbegović i njegova koalicija Mosta i HDZ-a uspjeli su ukinuti Povjerenstvo za dodjelu sredstava neprofitnim medijima, smijeniti čelništvo Vijeća za elektroničke medije uz nacističke poklike rulje među kojima je jurišao i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš, posmicati cjelokupno HRT-ovo vodstvo i novinare, zbog čega ne samo da je HRT postao gotovo pa centrala klerikalnog dijela društva, nego mu zbog svega značajno pada gledanost. I tako dalje, sve u skladu s novom starom paradigmom koja nacionalizam stavlja na prvo mjesto, a profesionalno novinarstvo na posljednje.
Predstavnici HNS-a i SDP-a morali su se na okruglom stolu suočiti s kritikom da su svojim mlakim pristupom izrade medijske strategije, koju su u svojem mandatu morali usvojiti, ali do toga nije nikad došlo zbog njihove nevoljkosti da je podrže do kraja, otvorili put Hasanbegovićevu, odnosno Mostovu i HDZ-ovu kaosu koji je uslijedio.
Beus Richembergh odgovorio je kako je stavljanje svih političkih opcija u isti koš kontraproduktivno i opasno, dok je Grbin priznao da se od 2011. do 2015. godine – dok su njihove stranke bile na vlasti – ipak moglo učiniti više i da je nedostatak institucionalnog okvira otvorio vrata “haračenju” nove vlasti.
“Naša je obaveza nastaviti tamo gdje smo stali”, nastavio je Grbin, koji ipak smatra da je, unatoč svakom čvrstom institucionalnom okviru, moguće u kratkom vremenu uništiti sve postignuto, ma koliko taj okvir bio snažan, pa je ponudio primjer Agencije za elektroničke medije u kojoj je za smjenu Mirjane Rakić bila dovoljna prijetnja izglasavanja nepovjerenja njezinu izvješću u Hrvatskom saboru, osnažena ruljom od pet tisuća ljudi koja je uzvikivala nacističke parole.
“Ako ništa drugo, ovih šest mjeseci ove sada već bivše vlasti pokazalo je da je u tako kratko vrijeme moguće uništiti sve što se napravilo u posljednjih 15 godina”, kazao je Beus Richembergh. Upozorio je da je i iskustvo pokazalo kako se ne smije slušati “grupu amatera i entuzijasta koji dopadljivim parolama vabe glasače”, misleći na Most.
Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, prisjetio se da se Most u svojem predizbornom programu dotaknuo medijske politike, što je zapravo bilo prepisano iz zahtjeva HND-a i organizacija civilnog društva. “Zvučalo je dobro, ali čim su došli na vlast, pokazalo se da je to samo farsa i da se nikad nisu kanili držati toga, ako ni zbog čega, onda zbog toga što su Hasanbegovića podržali kao ministra kulture”, kazao je Leković.
HDZ-ova politika, rekao je Leković, osnovala je i paralelno novinarsko društvo HNiP, čiji su članovi redom zauzeli sve čelne pozicije na HRT-u.
“To, međutim, nije novinarska udruga, nego parapolitička organizacija i svaki njihov istup brani vlast”, kazao je Leković. HND će inzistirati od svake nove vlasti, jer se s ovom nije dalo razgovarati, na poštivanju zahtjeva HND-a za poštivanje novinarskih sloboda. Hrvatska se, naime, proslavila i po tome što je prva zemlja Europske unije kojoj je u posjet došla zabrinuta Međunarodna delegacija za medijske slobode. “Oni dolaze u zemlje u kojima se guše novinarske slobode, a nisu bili ni u Poljskoj ili Mađarskoj – samo u Hrvatskoj, što dovoljno govori”, kazao je Leković.
Podsjetio je i da profitni mediji imaju znatno veću financijsku potporu države od neprofitnih, što se često prešućuje.
I Grbin i Beus Richembergh, koji su dali potporu neproftnim medijima, upozoreni su na okruglom stolu da ne brkaju udruge civilnog sektora s neprofitnim medijima, na što je Grbin kazao da je pogrešno shvaćen i kako ne misli da su udruge civilnog društva isto što i neprofitni mediji.
Sandra Bartolović, urednica i novinarka Forum.tm-a, podsjetila je na sedam zahtjeva koje su političkim akterima uputili neprofitni mediji okupljeni u Mreži emancipacije u kojoj su Lupiga, Forum.tm, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad. Mreža emancipacije traži od vlasti prepoznavanje novinarstva kao javnog dobra te osiguravanje sustavne zakonodavno-institucionalne potpore medijima u novinarskom radu. Osim nastavka rada na medijskoj strategiji, rekla je, traže i javno financiranje neprofitnih medija putem institucionalnih potpora u transparentnom natječajnom postupku i prema jasnim kriterijima, a na temelju izdvajanja 2,5 posto ukupnih godišnjih sredstava Hrvatske lutrije, i to na samostalnoj poziciji – “neprofitni mediji”. Zatražen je i nastavak financiranja neprofitnih medija putem Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija i to povećanjem postotka na 20 posto te hitna provedba programa “Mediji zajednice”, kao i poticanje stvaranja javnih medija na lokalnoj i regionalnoj razini.
U mjerama je predloženo i hitno donošenje odluke kojom će se dio raspoloživih radijskih i televizijskih frekvencija namijeniti isključivo za neprofitne nakladnike, ali i dodatno kapacitiranje stručnih službi u Ministarstvu kulture – odnosno stvaranje nove uprave za medije i medijsku politiku kako bi se predviđene promjene zaista mogle i provesti.
Davorka Blažević, urednica i novinarka portala Tris.com, upozorila je da će se bez trećeg sektora, odnosno neprofitnih medija, dobiti surogat mediji koji će objavljivati informacije bitne samo ekonomskoj i političkoj eliti.
Milorad Pupovac kazao je da neprofitni mediji imaju svu podršku SDSS-a te da kao predsjednik Srpskog narodnog vijeća, koji je ujedno i izdavač tjednika Novosti, zna na koje probleme nailazi iako, kaže, Novosti imaju sreću jer se još financiraju iz proračuna. Pozvao je na spašavanje neprofitnih i javnih medija. “Preko Novosti želimo pokazati kako se društveni novac može iskoristiti za emancipatorsko, etičko i nezavisno novinarstvo”, rekao je Pupovac.
A novcu se neprofitni mediji teško mogu nadati u ovoj godini. Beus Richembergh objasnio je kako u slučaju da njegova opcija pobijedi na izborima, treba prvo ići u rebalans proračuna i vidjeti koliko je novca ostalo od lutrijskih sredstava, kojima su se neprofitni mediji financirali dok nova vlast to nije odlučila ukinuti. Tek bi se novim proračunom u 2017. godini, u najgorem slučaju, financiranje moglo vratiti na isti iznos kao i prošle godine, odnosno na nešto više od tri milijuna kuna.
Milan F. Živković, bivši savjetnik ministrice kulture Andree Zlatar Violić koji je bio zadužen za izradu medijske strategije, a danas je u SDP-u, kazao je da neprofitni mediji u kratkom roku moraju postati ravnopravni igrači na medijskom prostoru te kako se to ne može učiniti bez javnog novca. Zaključio je, pak, da treba odustati od mjera štednje i ucjene javnim dugom, koje traju već više od dva desetljeća, ako se želi dati snažniji institucionalni okvir za spas novinarstva i spriječiti uspon radikalne desnice.
Još kada bi ga poslušali u njegovoj stranci, koja je također ljubitelj mjera štednje, možda bi i bilo nade, ne samo za neprofitne medije.