Napisati danas redak – dva o 27. srpnju/julu, Danu ustanka naroda i narodnosti Hrvatske i BiH u Drugom svjetskom ratu, znači izložiti se mogućim uvredama onih kojima je povijest počela prije 20-ak godina, kad se za njih upalilo svjetlo i osvijetlilo im izlaz iz mračnoga i opasnoga tunela socijalizma. Hrvatska je dala 290 narodnih heroja. Njihova imena nosile su osnovne i srednje škole, tvornice, bolnice i javne ustanove. Onda su ih se samo odjednom, pod utjecajem druge ideologije, počeli sramiti, pa su tvornice s imenima narodnih heroja Rade Končara, Josipa Kraša ili Marijana Badela postale samo: „Končar“, „Kraš“ i „Badel“.Ne biti historičar, a napisati danas redak – dva o Danu ustanka naroda i narodnosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, 27. srpnju/julu, znači biti malo izgubljen u prostoru i vremenu. Izlagati se mogućim uvredama onih kojima je povijest počela prije dvadesetak godina, kad se za njih upalilo svjetlo i osvijetlilo im izlaz iz mračnoga i opasnoga tunela socijalizma i samoupravljanja. Ali, i nadati se razumijevanju drugih koji i danas cijene tekovine antifašističke borbe i narodnooslobodilačkoga pokreta.
Partizani u Drvaru (FOTO: Wiki)
Ustanak protiv fašističke okupacije, a pod komunističkim vodstvom, naglo je, potkraj srpnja 1941. godine, zahvatio teritorij od Drvara, preko Glamoča i Bosanskoga Grahova do Donjega Lapca i Srba u Hrvatskoj. Ustaška vlast je odmah krenula u odmazdu nad civilnim stanovništvom i tako izazvala rasplamsavanje ustanka na Baniju, Kordun, Liku, Dalmaciju, Gorski Kotar i postupno na područje čitave Hrvatske. Oko 200.000 hrvatskih boraca sudjelovalo je u narodnooslobodilačkom pokretu, a oko 64.000 je poginulo.
ZABORAVLJENA POVIJEST: Nekada važna remekdjela, simboli kojih se danas svi stide
LUPIGA U KUMROVCU: Sretan ti rođendan druže Stari, a kapitalizmu pas nek pozdravi mater!
UZ 8. MAJ, DAN OSLOBOĐENJA ZAGREBA: Ulice i trgovi pamte
ŠTO JE NAMA ANTE PAVELIĆ: Tinja li u Hrvatskoj još uvijek ustaštvo?
Grad Drvar odlikovan je Ordenom narodnoga heroja. Kad su nacističke snage osvojile Jugoslaviju, Bosna i Hercegovina potpala je pod upravu fašističke Nezavisne Države Hrvatske. U rano jutro, 27. jula 1941. godine, počeo je napad partizana na ustaške jedinice koje su zauzele grad. Drvar je istoga dana oslobođen, te, s povremenim kraćim prekidima, cijeli Drugi svjetski rat uglavnom bio slobodni grad u kome je djelovala i takozvana „Drvarska republika“. Dao je taj grad 15 narodnih heroja.
Ubrzo se ustanak proširio i na ostale krajeve (FOTO: Srp)
Kad bi netko imao hrabrosti danas napraviti anketu među populacijom Hrvatske mlađom od, na primjer, trideset godina, te im predočiti imena narodnih heroja NOB-a s pitanjem znaju li tko su te osobe, možda bismo se mi, koji poštujemo i njegujemo tekovine toga hrabroga vremena, razočarali više od očekivanoga. Orden narodnoga heroja bilo je drugo najviše vojno odlikovanje u Jugoslaviji. Ustanovljeno je 15. kolovoza 1943. godine odlukom Vrhovnoga štaba. Ordenom su se okitila 1.322 borca Narodnooslobodilačkoga rata, te 22 strana državljana, i to najveći broj posmrtno. Od toga broja, Hrvatska je dala 290 narodnih heroja. Njihova imena nosile su osnovne i srednje škole, tvornice, bolnice i javne ustanove. Onda su ih se samo odjednom, pod utjecajem druge ideologije, počeli sramiti, pa su tvornice s imenima narodnih heroja Rade Končara, Josipa Kraša ili Marijana Badela postale samo: „Končar“, „Kraš“ i „Badel“.
Orden slobode bilo je najviše vojno odlikovanje i njegov nosilac iz Hrvatske, pored Josipa Broza Tita, je general Ivan Gošnjak, borac španjolskoga građanskoga rata. Među gradovima koji bi se trebali dičiti Ordenom narodnoga heroja, pored spomenutoga Drvara, je i Zagreb. Kao što su to i Beograd, Cetinje, Ljubljana, Novi Sad, Prilep i Priština. Što osnovnoškolci, srednjoškolci, studenti, budući pokretači razvoja društva, o svemu ovome uopće znaju? Na kojim vrijednostima će graditi budućnost? I tko ima pravo danas ove činjenice nipodoštavati i omalovažavati?