Direktorica BBC Radija Helen Boaden odlučila je napustiti BBC nakon 34 godine, i u svojem govoru nakon ostavke na Prix Italia festivalu u Lampedusi, osvrnula se na svoju karijeru i trendove koji mijenjaju profesiju na način koji bi nas sve trebao zabrinuti. Čine li mediji dovoljno da objasne i istraže okolnosti u kojima se vijesti događaju, koliko su u natjecanju za pažnju publike odgovorni za pojavu novih, nekonvencionalnih anti-političara i promjene u javnom diskursu – tek su neka pitanja koja je u svojem govoru postavila 60-godišnja radijska urednica i novinarka na BBC-ju od 1983. godine.
“Svijet u koji sam tada ušla kao mlada reporterka danas je nepojmljiv. Bio je to svijet jasnih podjela i neke egzistencijalne tjeskobe, dominirao je Hladni rat i zapadno europska ekonomija i vojni sporazum stvoren oko NATO-a i zajedničko tržište. (…) Javni servisi dominirali su na televizijskom i radijskom terenu, uglavnom stabilno financirani i prihvaćeni od široke publike, gotovo neupitno, kao sile dobra i izvor neovisnih informacija na kontinentu koji je želio učiti iz lekcija Drugog svjetskog rata. Koliko su se stvari promijenile. Hladni rat je daleka prošlost i neke ugodne sigurnosti je nestalo. Politički konsenzus teško je pronaći. Javni servisi koji su nekada vladali sada su pritisnuti leđima o zid suočeni s jurišanjem konkurencije. I kao novinari, živimo u eri instant vijesti i digitalnih snimki. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama, možemo izvještavati više, i lakše, iz doslovno svakog ugla zemlje”, govorila je donedavna direktorica BBC Radija i naglasila da je jednako znatiželjna i uzbuđena zbog svih mogućnosti novih tehnologija ali i zabrinuta zbog smjera u kojem idu mediji.
“Da li mi, mediji, činimo dovoljno da objasnimo i istražimo? Ili smo previše zauzeti uvijek novim zadatkom robujući sve bržem tempu vijesti?”, govori žena koja je direktoricom BBC Radija postala 2013. godine predstavljajući se kao zagovornica takozvanog “sporog” novinarstvakoje nastoji objasniti i kontekst u kojem se vijesti događaju. Takvo bi novinarstvo trebalo sačuvati, kaže Boaden i upravo u tome vidi sve važniju funkciju javnih medijskih servisa.
Helen Boaden vjeruje da nove tehnologije mijenjaju duh novinarstva – na gore (FOTO: bbc.co.uk)
“No, kako god ga distribuirali, novinarstvo ne postoji u vakuumu i svi mediji, bili oni komercijalni ili javni, natječu se za pažnju u novom svjetskom poretku. Na internetu takozvani ‘clickbait’ obično je obješen kao mamac na koji će se uhvatiti čitatelj: u najširem smislu to znači sadržaj senzacionalne ili provokativne prirode, da bi se privukli posjetitelji. Cilj je generirati promet i prihod od oglasa, često na račun kvalitete i točnosti. Nije li to promijenilo i novinarski duh kakav poznajemo? Da li ovakav, novi oblik konkurencije, dovodi do istih naslova u očigledno respektabilnim medijima češće nego što bi trebalo? Do zahtjeva za crno-bijelim odgovorima za silno komplicirane probleme? Do brzanja sa zaključcima kad govorimo o žrtvama i nasilnicima, i posebno kad tragamo za ‘žrtvenim jarcima’?”, nizala je Boaden u svojem govoru pitanja koja ju muče spominjući da se upravo u Lampedusi, gdje je govorila, vide posljedice jedne od najvećih priča našeg vremena, masovne seobe ljudi i medijskih naslova koji ju prate.
“Da li u našoj potrazi za odgovorima na probleme koji se javljaju i koji su, možda ne nesavladivi, ali sigurno kompleksni, da li zbog brzine medijskih tehnologija – i političara koji pristaju sudjelovati u 24/7 ciklusu vijesti – da li stvari činimo opskurnima umjesto da ih rasvjetljavamo? Pojednostavljujemo li argumente već automatski, ne istražujući ih potpuno ili apeliramo na emotivnu reakciju prije nego na objašnjenje”, puno je pitanja postavila kolegama u Italiji direktorica BBC Radija nakon što je objavila svoju ostavku.
“Prije pojave news kanala, ako bi redovni program bio prekidan zbog neke vijesti mogao si biti siguran da se radi o nečem vrlo važnom. To bi ti zaustavilo dah. Danas veliku, uočljivu oznaku ‘Breaking News’ lijepe na svašta – od pada manjeg zrakoplova u SAD-u do nove zlatne medalje na Olimpijskim igrama ili uragana koji je u Londonu oborio nekoliko prometnih znakova. (…) Ne mora to nužno biti loše: to je odraz naših mogućnosti da pokrijemo više vijesti brže. No, znači li to da pokrivamo vijesti s više uvida i analiza. Možda proizvodimo struju. No isporučujemo li svijetlo?”, govori novinarka koja još pamti redakcije s brojnim međunarodnim dopisništvima u kojima su novinari izlazili na teren da vide što se događa dok im je kretanje danas ograničeno na točke gdje hvataju satelitski signal putem kojeg će se javiti uživo u studio.
Algoritmi kroje način na koji ćemo pristupati vijestima, upozorila je Boaden spominjući poznati slučaj kad je Facebook skinuo kultnu crno-bijelu fotografiju nage vijetnamske djevojčice u bijegu pred vojskom.
Redakcija BBC-ja (FOTO: Wikimedia)
“Je li to urednička metafora našeg vremena? Hoćemo li dozvoliti tehnologiji – ma koliko briljantna bila – da nam diktira kako ćemo pristupati vijestima? Algoritmi, neoznačeni i nevidljivi, u tišini transformiraju naše živote. (…) Moja je poruka: ljudska prosudba je važna. Ne bi li je trebali češće koristiti?”, rekla je Helen Boaden, a na ovakva njezina razmišljanja odlično se nadovezao i nedavno emitiran BBC-jev serijal na temu “zauzetosti” koji je spomenula.
“Ideja je bila prikazati kako tehnologija oblikuje naše vrijeme i pažnju. Sugerirano je kako, djelomično zbog brzine moderne tehnologije i medijskog odgovora na taj fenomen, sve više živimo u društvu kojim dominira impuls. (…) Primijetila sam promjenu u našem javnom diskursu, sve jeftinije argumente, skraćene debate sve kako bi se prilagodilo brzini novinarskog ciklusa 24/7”, kaže Boaden prozivajući za to odgovornima medije i političare i postavljajući pitanje stvaraju li mediji na taj način plodno tlo za manje konvencionalne, anti-političare novog doba. I doista, mediji bi trebali preuzeti svoj dio odgovornosti za retoriku koja u političku arenu lansira likove poput Donalda Trumpa.
“I zato danas, u svijetu Brzine, ja se bezobzirno zauzimam za vrijednosti Sporog. Sporog novinarstva koje je angažirano i dinamično, naravno, ali je i nepristrano, točno, stručno i temeljeno na dokazima; a što troši vrijeme i resurse”, rekla je Helen Boaden zaključujući kako su, u tom svijetlu, javni medijski servisi danas važniji nego ikada prije jer, iako više nisu vodeći igrači na tržištu, ostali su do danas vrijedni svake borbe. Cijeli govor, inače, možete pročitati na stranicama britanskog Independenta.
Nakon govora Helen Boaden za talijansku televiziju RAI objasnila je razloge svojeg otkaza i kako nije kritizirala današnje novinarstvo već postavljala pitanja na koja smatra da je važno pronaći odgovore.