Ljudi ga vole, jer vole ljude koji ga koriste. Jednom, kad ga značajan broj ljudi napusti, njegova vrijednost i smisao upotrebe drastično će opasti. Zato on pruža dojam mjehurića koji bi uskoro mogao puknuti. Facebook već sad pati od tihog, ali masovnog egzodusa. Ilustracija: nicholasscalice.com
Facebook je trenutno najvrjednija društvena mreža na svijetu. No tu laskavu titulu duguje samo jednoj činjenici – koristi ga nevjerojatno velik broj ljudi. I ostale društvene mreže i servisi ovise o svojim korisnicima, no ne u tolikoj mjeri. Primjerice, kad bismo svi prestali koristiti YouTube, on bi i dalje imao svoju vrijednost, zbog mnoštva sadržaja koji se na njemu nalaze. Kad bismo svi prestali koristiti Google+, on bi i dalje imao najbolje alate za fotografiju na Internetu i kvalitetnu opciju video chata.
Kako danas stoji Facebook? Ljudi ga vole, jer vole ljude koji koriste Facebook. Jednom, kad značajan broj ljudi napusti Facebook, njegova vrijednost i smisao upotrebe drastično će opasti. Zato Facebook pruža dojam mjehurića koji bi uskoro mogao puknuti. Facebook već sad pati od tihog, ali masovnog egzodusa, posebno među tinejdžerima i ljudima u dvadesetim godinama, koji su dugo bili njegova najveća snaga. Postoji nekoliko teorija o tome zašto se to događa.
Uzmimo u obzir kako se grupe različite životne dobi često sudaraju na Facebooku. Tinejdžeri i mladi ljudi često objavljuju sadržaje, imajući pritom na umu svoje vršnjake i prijatelje. Na što se u razgovor ubacuje baka (koja, naravno, ima svoj FB profil) i pita “što znači WTF?”. Zamislite da objavite slike s alkoholom natopljene proslave Nove godine i da vas one kasnije koštaju promaknuća na poslu.
Mnogi tinejdžeri ovakve situacije doživljavaju vrlo iritantnima. No, to nije jedina stvar koja ljude čini nervoznima. Uzmimo u obzir dosadne i promašene reklame, koje vam se redovito pojavljuju u News Feedu i koliko je korisničko sučelje Facebooka preopterećeno simbolima, linkovima, ikonicama i grupama.
Možda je još bitniji društveni stres kojeg Facebook generira u velikim količinama. Recimo kako vaše FB prijateljstvo traži osoba kojoj i niste skloni. Što učiniti, prihvatiti ili odbiti? Što s ljubavnim vezama? Iza njih ostaje toliko slika i statusa, kako je ponekad najjednostavnije obrisati cijeli profil. Facebook ponekad izgleda kao mjesto na kojem se svi hvale naizgled savršenim životima. Postavljaju fotošopirane slike sebe, ne bi li se prikazali u najkvalitetnijem mogućem izdanju. Uz to dolazi mnoštvo starih internetskih “fora”, lošeg humora, selfieja, i bezbrojnih tračeva. Dodajmo tome online bullying i javno sramoćenje, prisutno i popularno među srednjoškolcima… Čini li vam se Facebook i dalje kao okolina koja ima svjetlu budućnost?
Ne zaboravimo pritom kako Facebook vrši konstantnu invaziju na vašu privatnost, skupljajući velik broj informacija o nama i našim aktivnostima. U tako velikom broju korisnika postoje i oni koji nisu informatički najpismeniji, pa se događa da javno napišu svoju šifru profila ili je ona toliko jednostavna da je zlonamjernici uspijevaju “hakirati”, pri čemu se korisnici pitaju kako napraviti sigurne lozinke i je li to uopće moguće? Sve jače odzvanja glas kako Facebook nije ni najmanje sigurno mjesto.
Naravno, ljudi i dalje osjećaju potrebu za međusobnim umrežavanjem, samo u nekoj zdravijoj okolini. Uzmimo primjer Snapchata, kao mreže koja je “cijepljena” od većine Facebookovih mana. Ostale popularne destinacije su WhatsApp, Instagram, LINE, WeChat, Kik, Twitter i Google+. Mnogi korisnici pokušavaju razdvojiti svoje on-line aktivnosti na društvenim mrežama. Tako s prijateljima komuniciraju putem WhatsAppa, slike stavljaju na Instagram, poslovne razgovore vode preko Google+ i slično.
Naravno da su Mark Zuckenberg i kompletni vrh Facebooka svjesni kako sve veći broj korisnika, posebice najmlađih, prelazi na druge platforme. Facebook je zato razvio niz inicijativa, poput Facebook Zero, programa koji omogućava besplatan pristup Facebooku s mobilnih uređaja. Facebook se može besplatno koristiti i ako ste u avionu koji pripada nekoj od najvećih svjetskih aviokompanija poput AirTran, American, United ili US Airways.
No koriste se i neke, uvjetno rečeno “mutnije” metode, poput kupovanja konkurencije. Kad su ljudi, na primjer, počeli mijenjati Facebook Instagramom – Facebook je jednostavno kupio Instagram. Također, počelo se sa očitim kopiranjem konkurencije. Facebook je preuzeo gotovo sve najbolje kvalitete Google+ i Twittera, nije prošao neprimjećeno ni pokušaj imitiranja Snapchata s “Poke” opcijom.
Njegova veličina je još uvijek tolika, da mu garantira uspješnost u narednih nekoliko godina. No, činjenica jest kako ga značajan dio korisnika – i to onih koji su mu bili najvjerniji – danas napušta. Ukoliko Mark ubrzo ne osmisli nešto originalno i novo (a svi znamo koliko je svaka dosadašnja promjena loše prihvaćena od strane korisnika!), to bi moglo dovesti do korjenitog redefiniranja značaja Facea u svijetu društvenih mreža. Drugim riječima, umjesto najveće, najpopularnije i najmoćnije društvene mreže, Facebook bi se mogao spustiti na ili čak ispod nivoa svojih konkurenata. Konkurenata, koje danas još gleda s visoka.
Izvor: h-alter