Sve jači teleskopi omogućuju nam da zavirimo daleko u svemir, a što dalje gledamo, to zapravo dublje ulazimo u prošlost i pronalazimo sve više misterija
Svemir jest, a možda i nije beskonačan, što se dogilo u srednjem vijeku svemira i ostala pitanja koja muče astronome i astrofizičare izvor su genijalnih debata koje se rijetko vode pred očima šire javnosti.
Sve jači teleskopi omogućuju nam da zavirimo daleko u svemir, a što dalje gledamo, to zapravo dublje ulazimo u prošlost, zbog vremena potrebnog da svjetlost prođe tako velike razdaljine.
Zato smo se oduševili kad je naš omiljeni bibliotekar na netu, Hybrid Librarian odlučio napraviti video upravo na tu temu.
Evo 10 najvrućijih rasprava koje trenutno zanimaju znanstvenike koji se bave svemirom:
10. Što se događalo tijekom “srednjeg vijeka” svemira – trenutno možemo vidjeti dijelove Svemira kakav je bio samo 400 milijuna godina nakon Velikog praska, no i dalje postoji razdoblje o kojem mogu samo nagađati, tzv. srednji vijek koji se odvijao pred 13 milijardi godina, vrijeme kad je svemir bio omotan neprozirnom maglom koja nije dozvoljavala atomima da prođu kroz nju. No, nakon događaja koji za sada ne možemo ni shvatiti ni objasniti, svemir je postao vidljiv.
9. Kako rade galaksije – Mliječni put je samo jedna od milijardi galaksija u svemiru različitih oblika, no većina izleda baš kao voda koja otječe iz sudopera, zato što je u središtu supermasivna crna rupa. Zato neki tvrde da galaksije stalno iznova recikliraju materijal od kojeg je sastavljen svemir
8. Gdje se nalazi sav litij? – Litij je jedan od tri prva elementa nastala u svemiru, uz vodik i helij. Modeli teorije Velikog praska tvrde da bi ga trebalo biti svugdje oko nas, no on je sad jedan od najrjeđih elemenata u svemiru. Može ga se naći u tragovima u središtima planetarnih sustava, no pitanje gdje je ostatak i dalje zbunjuje znanstvenike
7. Ima li života u svemiru? – Trenutno znamo za otprilike 40 sekstilijuna zvijezda u poznatom svemiru, a samo u zadnjih petnaestak godina otkriveno je desetak planeta poput zemlje. Jednostavna matematika nalaže zaključak da u svemiru postoje tisuće različitih civilizacija.
6. Postoji li samo jedan svemir? – sve više znanstvenika sklono je teorijama da naš svemir nije jedini, od teorija mjehurastih svemira, paralelnih svemira, 3D multisvemira i ostalih. Trenutno su znanstvenici skloniji tvrdnji da postoje skriveni svemiri nego da je naš jedan i jedini.
5. Što je pozadinsko mikrovalno zračenje? – Astronomi Arno Penzias i Robert Wilson otkrili su ga 1963. godine, što im je donijelo Nobelovu nagradu, no i dalje nije jasno o čemu se zapravo radi. Neki smatraju da je posljedica sudara s drugim svemirom.
4. Što je tamna tvar? – Ne možemo je vidjeti, a zapravo čini gotovo četvrtinu svemira. Postojanje je dokazano njenim gravitacijskim djelovanjem na vidljive tvari. Znanstvenici nisu uspjeli detektirati djelić tamne tvari pred par mjeseci, no nadaju se da će im to uskoro uspjeti.
3. Što je tamna energija? – Pred dvadesetak godina dokazano je da se svemir ubrzano širi i da nije došlo do usporavanja, kako se do tada mislilo. Silu koja to uzrokuje nazvali su tamnom energijom, a otkrivanje njene prave prirode jedan je od najvećih izazova današnje znanosti jer se vjeruje da ona čini 74.5 posto svemira.
2. Gdje su nestali barioni? – Ako tamna energija i tamna tvar čine 96.5 posto svemira, mi nismo u mogućnosti otkriti još polovicu vidljive tvari. Naime, barioni, sastavljeni od subatomski čestica čine barionsku energiju koje ima dvostruko manje nego što bi je, prema proračunima, trebalo biti.
1. Kako je počelo i kako će završiti? – Veliki prasak trenutno je najzastupljenija teorija nastanka svemira, no ona ne objašnjava nastanak tvari kao, primjerice, najnovija teorija 4D supermasivne crne rupe koja bi trebala biti izvor sve tvari u svemiru. Kraj poznatog svemira je još manje objašnjiv, jer i dalje nemamo saznanja kako svemir zapravo funkcionira.
Pogledajte odličan video Hybrid Librariana:
Izvor: metroportal