Čelnik Donjecke Narodne Republike, Aleksander Zaharčenko, rekao je da će, ako nastavi blokadu Donbasa, za najviše 60 dana Ukrajina praktično prestati postojati.
Za televizijski kanal “Rusija 1” Zaharčenko je, odgovarajući na pitanja o posljedicama blokade od strane Ukrajine, rekao da je zemlja već na rubu propasti.
“Počelo je odbrojavanje i svaki dan se za milimetar zavija čavao u lijesu zemlje koja se zvala Ukrajina. Za maksimalno 60 dana će ona praktično prestati postojati”, rekao je Zaharčenko.
Također je govorio o vojnoj situaciji u Donbasu i komentirao riječi čelnika Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine, Oleksandra Turčinova, kako su njegove snage sposobne zauzeti teritorij DNR i LNR za mjesec dana.
“Sjedim ispred prozora i gledam granate kako padaju na Spartak i Jasinovataju. Ukrajina se neće prestati boriti. Želim apelirati na gospodina Turčinova, jer će uskoro biti tri godine od početka neprijateljstava. Ako misli da je u pravu, neka dođe i neka zauzme što je rekao da može učiniti”, rekao je Zaharčenko.
“Za Ukrajinu je bolji užasan kraj, nego užas bez kraja”
Također je rekao “kako je za Ukrajinu bolji užasan kraj, nego užas bez kraja”. Zaharčenko je komentirao i nacionalizaciju tvrtki koje su prethodno bile u nadležnosti Kijeva i naglasio da je do sada nacionalizirano već 97% poduzeća.
U međuvremenu, blokada ne samo da nije zaustavljena, nego se proširila uz punu popustljivost Kijeva.
Blokadu transporta iz Donbasa provode nacionalističke bojne koji se protive Kijevu, optužujući predsjednika i Vladu da posluju sa separatističkim milicijama. Kijev je rekao da će biti prisiljen kupiti antracit ili u Sjedinjenim Državama, ali se to “dugoročno ne isplati i mogao bi kupovati ruski ugljen”.
No, od svih, najvažniji potez kojeg su učinile vlasti u Donbasu jest onaj o nacionalizaciji poduzeća koja su bila u nadležnosti Kijeva, a poslovala su na području Narodnih Republika.
Zbog blokade, ubiranja poreza u Kijevu od poduzeća koja posluju u DNR i LNR, neisplate mirovina i drugih zajamčenih socijalnih davanja, 1. ožujka 2017. godine predsjedničkim dekretima Donjecke i Luganske i Narodne Republike se propisuje obvezna registracija ukrajinskih poduzeća na području republike. Dekret o nacionalizaciji je stupio na snagu odmah.
Odlučeno je da se distributivni centri i mediji u vlasništvu ukrajinskog oligarha Rinata Ahmetova zatvore, a objekte je zaposjela policija i sigurnosne snage Donbasa.
“Objekti i sva oprema su blokirani i nitko nema pravo pristupa”, izjavio je član inicijative.
Nacionalizacija u Narodnim Republikama je bio odgovor na ekonomsku i transportnu blokadu nametnutu Donbasu iz Kijeva, što je očito kršenje odredbi Sporazuma iz Minska.
“Od ponoći 1. ožujka su vlade Narodnih Republika preuzele sva ukrajinska poduzeća na teritoriju DNR i LNR. U njih je uvedena državna uprava Narodnih Republika, a porezi će ići u proračun DNR i LNR”, stoji u priopćenju.
Bilo je mnogo velikih tvornica i aktivnih rudnika na području Narodnih Republika.
Konkretno, nacionalizirani su metalurški pogoni Enakijevo i Harcizskoje, grupa Metalinvest i ljevaonice Jasinovataja i Makejevka, potom metalurška postrojenja Donjeck, grupa Doneckstal, sve na području DNR i LNR.
Osim toga, nacionalizirano je više od 20 rudnika, od kojih su najveći Zasjadko u Donjecku, potom tvrtke OJCC Krasnodonugol, metalurški kompleks Alčevsk, dio skupine Metinvest, te tvrtke Rovenkiantratsit i Sverdlovskantr grupe DTEK, sve aktivni na području Narodnih Republika.
“Krajem siječnja je skupina ukrajinskih nacista, uključujući i zastupnika Vrhovne rade Ukrajine, blokirala željeznički promet republikama Donbasa, posebno rudnicima ugljena. Zbog toga je Kijev nametnuo hitne mjere u distribuciji električne energije i prekinuta je proizvodnja u mnogim industrijskim pogonima. 27. veljače su Narodne Republike najavile prestanak isporuke zaliha ugljena Kijevu, a od ponoći 1. ožujka smo nametnuli povjereniku u poduzeća pod ukrajinskom nadležnosti. Zbog blokade je nekoliko velikih lokalnih tvrtki obustavilo proizvodnju, među njima metalurška postrojenja Enakijevo i Krasnodonugol, koje pripadaju grupi Metinvest Rinata Ahmetova.
Dakle, DNR i LNR su osnovale poseban centar i povjerenike za kontrolu tranzicije ukrajinskih poduzeća.
Predsjednik Vijeća Narodnih Republika, Vladimir Degtjarenko, izjavio je: “Centar ne namjerava samo zadržati posao u hodu, nego doprinijeti daljnjem razvoju poduzeća i okrenuti se poslovanju s Ruskom Federacijom.”
U biti, ovom su odlukom ukrajinska poduzeća u Novorusiji “nacionalizirana”. Prema Donjecke Narodne Republike, Aleksandru Zaharčenku, “ubrzo će se morati obnoviti industrija i tržište”.
Glavna zadaća je osigurati nesmetano funkcioniranje poduzeća, isplatu plaća i posao za radnike iz tih tvrtki.
Ministar industrije i trgovine Narodnih Republika, Aleksej Granovski, naglasio je: “Unatoč teškoćama zbog političkog priznanja Republika, naše tvrtke su uspješno radile sa zemljama u susjedstvu i daleko u inozemstvu. Već više od dvije godine je naša proizvodnja započela veliki proces povlačenja s ukrajinskog tržišta u korist drugih zemalja. Državno i komercijalno okruženje imaju neko iskustvo u tome.”
” Narodne Republike izvoze više od 50 vrsta roba, uključujući proizvode lake industrije, hranu, proizvode kemijske, farmaceutske i metalurške industrije u vrijednosti od 36 milijardi grivna godišnje, čime smo punili ukrajinski nacionalni proračuna, a od sada će ta sredstva puniti ruski BDP. Ukrajina će, pak, izgubiti 2 milijarde dolara izvoza, prije svega zbog naglog povećanja uvoza robe koju je uvozila iz Donbasa. S drug strane, ovo područje više ni o čemu neće ovisiti iz Ukrajine. Kijev se na ovu odluku žalio tražeći da SAD i EU nametnu sankcije svima onima koji koriste robe iz “otetih ukrajinskih poduzeća” u dvije republike Novorusije”, riječi su s kojima je zaključeno priopćenje o nacionalizaciji poduzeća ukrajinskih oligarha i Kijeva koja posluju na teritoriju Donjecke i Luganske Narodne Republike.
Ova odluka može imati katastrofalne posljedice po Kijev, jer se iz podataka iz 2013. jasno vidi da je Donbas bio srce ukrajinske ekonomije, dok zapad zemlje niti je imao razvijenu industriju, a u ukupnom BDP-u predratne Ukrajine je sudjelovao s jedva nekoliko postotaka.
Karta dolje prikazuje trgovinsku razmjenu, odnosno uvoz, izvoz i trgovinski deficit i suficit prije takozvanog “EuroMaidana”, a brojke jasno govore da bez Donbasa Ukrajina nema budućnosti.
