Kilometarske kolone i višesatna čekanja, »milicijske« provjere svakog putnika, bez iznimke, kao u neka prošla i brzo zaboravljena vremena. Ono što smo imali u prošlosti, ako stvari pođu po zlu, imat ćemo i u budućnosti
Nije li situacija na našoj granici sa Slovenijom još jedan primjer naše dvoličnosti? Europska unija većini ne valja, a Europu doživljavamo kao zamorno i birokratizirano čudovište koje nas samo ograničava, kinji, proziva i kažnjava. No, i najvećim mrziteljima Europske unije sada bi valjda trebalo biti jasno kako bi izgledala Europa bez Europske unije. Slike s Bregane, Rupe, Pasjaka i Dragonje slike su Europe bez Europske unije. To je Europa koja nas čeka ako Europa propadne. Kilometarske kolone i višesatna čekanja, »milicijske« provjere svakog putnika, bez iznimke, kao u neka prošla i brzo zaboravljena vremena. Ono što smo imali u prošlosti, ako stvari pođu po zlu, imat ćemo i u budućnosti.
Je li to ono što želimo? Jer to je Europa bez Europske unije: Hrvatska s granicama i kontrolama na Pasjaku i Kozini, i to baš kad smo se naviknuli da nam policajac na Pasjaku i Rupi samo mahne rukom da možemo proći bez provjere i zaustavljanja.
To je Europa nacionalnih država, koju neki kod nas toliko prizivaju. Europa u kojoj se možemo oprostiti od tisuća slovenskih, austrijskih i talijanskih turista koji sada redovito dolaze u jednodnevne ili vikend posjete Hrvatskoj, ako to znači i višesatno maltretiranje na granici, kao što i mi možemo zaboraviti na subotnji odlazak u Trst na kavu ili u šoping u Ljubljanu.
Sve to, dakako, imalo bi katastrofalne posljedice za naš turizam, bez kojeg nema ni našega gospodarstva. Prema zadnjim podacima, naime, turizam predstavlja skoro 20 posto našeg BDP-a, ali za to ne možemo kriviti druge, pa ni Europsku uniju. To je naš izbor.
Zahvaljujući svom specifičnom položaju i ovisnosti od turizma zatekli smo se u svojevrsnoj zamci, ali za to smo ponovno sami krivi. Bruxelles pokušava spasiti schengensku Europu bez granica povećanjem kontrola na vanjskim granicama EU-a, odnosno vanjskim schengenskim granicama. Nakon prošlogodišnje drame s izbjegličkom krizom, a onda i terorističkim napadima u europskim prijestolnicama, Parizu, Bruxellesu i Berlinu, europskim je čelnicima postalo jasno da neće biti moguće spasiti Schengen bez strogih kontrola vanjskih schengenskih granica, nakon što su shvatili da su među počiniteljima terorističkih napada i državljani EU-a koje nitko ne kontrolira i koji s europskim putovnicama slobodno prelaze granice.
Bez strogog nadzora vanjskih granica, naime, iluzorno je očekivati ukidanje kontrola na unutarnjim schengenskim granicama, koje su prošle godine uvedene zbog izbjegličke krize i straha od terorizma.
O tome zorno svjedoči specifičan položaj susjedne Slovenije, koja je ujedno i čuvar vanjske granice Schengena. I kao čuvarica Schengena, naime, Slovenija je nepokolebljiva u dosljednoj provedbi schengenskih pravila, pa i onda kada su ta pravila najrigoroznija, ne samo zbog birokratske dosljednosti, nego i zbog činjenice da su prije nekoliko mjeseci Austrijanci uveli kontrole na slovensko-austrijskoj granici. Bez dosljedne kontrole južne granice, Slovenija neće uspjeti uvjeriti Austrijance da uklone kontrole na granici sa Slovenijom. Kontrole na austrijsko-slovenskoj granici simbolično i stvarno ugrožavaju povezanost Slovenije s vodećim zemljama EU-a, odnosno čvrstim jezgrom najpovezanijih članica EU-a, kojem Slovenija, kao članica Schengena i eurozone, s pravom želi pripadati.
Schengen je, u to nema nikakve sumnje, jedno od najvećih postignuća ujedinjene Europe. Mogućnost putovanja bez kontrola putnih isprava od Jadrana do Atlantika i Baltika po svim anketama Europljanima predstavlja ono najbolje od ujedinjene Europe.
Sadašnji problemi na hrvatsko-slovenskoj granici, koji vitalno ugrožavaju hrvatsko gospodarstvo i dovode u pitanje turističku sezonu, ne bi postojali da je Hrvatska ispunila tražene uvjete i da je na vrijeme postala članica schengenske zone. U vrijeme ulaska Hrvatske u Europsku uniju u ljeto 2013. godine obećavali su nam da će Hrvatska za dvije godine ispuniti sve uvjete za Schengen, no to se nije dogodilo do danas, a odonda su prošle skoro četiri godine!
I za to smo ponovno sami krivi. Točnije, krive su naše vladajuće garniture, kako aktualna, tako i dvije prethodne, koje nisu na vrijeme odradile ono što su morale. Bez članstva u Schengenu sada ponovno imamo tvrdu granicu sa Slovenijom, iako zbog toga, naravno, ne trebamo tražiti krivce u Sloveniji i Europskoj uniji.
Krivci su u Hrvatskoj.