 |
Mladi izbjegavaju e-mail Je li nastupio kraj e-maila? Postavite li to pitanje osobama mlađima od 30 godina, uglavnom ćete dobiti potvrdan odgovor.
U toj dobnoj skupini funkciju elektroničke pošte uglavnom su preuzele SMS poruke, instant dopisivanje i društvene mreže. Već 2010. godine Mark Zuckerberg, tvorac Facebooka, izjavio je da mladi ljudi više ne rabe e-mail.
Istraživanja pokazuju da je bio u pravu. U mlađim dobnim skupinama uporaba e-maila u neprekidnom je padu. Zbog toga su mnoga američka sveučilišta već prestala otvarati e-mail adrese novim studentima. Stručnjaci tu promjenu pripisuju nedostatku emocionalne vezanosti za to sredstvo komunikacije. Iako zvuči nevjerojatno, ljudi mlađi od 30 godina doživljavaju komunikaciju putem e-maila kao zastarjelu i službenu.
U SAD-u je zamjetan trend blagog opadanja uporabe e-maila i u starijem naraštaju. Ti podaci nisu u potpunosti jednaki za Austriju, no i ondje je moguće primijetiti trend opadanja popularnosti elektroničke pošte. Tehnički napredak u vidu pametnih telefona i neograničenog internetskog prometa zasjenili su e-mail. Digitalna komunikacija u stvarnom vremenu mnogim je ljudima puno privlačnija od sastavljanja statične poruke.
Usluga e-maila sa svojom četrdesetogodišnjom tradicijom još uvijek nije nadživjela svoju korisnost, no polako će biti svedena na minimum. Dok e-mail polako, ali sigurno uzmiče pred ostalim sredstvima komunikacije u privatnoj sferi, preostaje još jedno posljednje uporište elektroničke pošte: tvrtka.
Uvođenjem e-maila, postalo je jednostavnije slati dokumente i međusobno komunicirati elektroničkom poštom nego što je to bilo putem nezgrapne metode razmjene pisama. U međuvremenu, pretrpanost e-mailovima mnogima je već postala prijetnja. Interni obujam pošte osobit je problem za velike tvrtke. Zaposlenici smatraju da su njihovi sandučići pretrpani prevelikom količinom informacija. Prijeti veliki rizik da će primatelji te informacije prestati čitati.
Petak bez e-maila
Neke su se tvrtke već počele hvatati u koštac s problemom prevelikog opsega interne komunikacije putem e-maila. Intel je uveo petak bez e-maila – od zaposlenika se traži
da probleme rješavaju telefonskim putem ili osobnim razgovorom. Pružatelj IT usluga Atos Origin otišao je korak dalje: predsjednik uprave Thierry Breton htio bi u potpunosti zabraniti e-mail. „Menadžeri provode od pet do 20 sati tjedno čitajući ih ili pišući. E-mailovi nisu uvijek najbolje rješenje za organizaciju i poslovanje tvrtke.”
Društvene mreže mogle bi reducirati internu uporabu elektroničke pošte u poslovnoj okolini, ali i u privatnom životu. Brojne opcije „internog Facebooka” već su dostupne. U nekim je tvrtkama mreža „Yammer” već zamijenila beskrajne kružne emailove.
Te interne društvene mreže funkcioniraju slično kao i dobro poznate eksterne stranice, no prednost im je što su nedostupne korisnicima izvana, te su uglavnom održavane iznutra. Još jedan popularna alternativa komunikaciji putem e-maila jest instant dopisivanje. Ono omogućava brzo postizanje dogovora koje bi putem e-maila vjerojatno potrajalo satima ili danima.
Online usluge mogu olakšati čak i izradu rasporeda. Web servis Doodle omogućava učinkovito i transparentno planiranje sastanaka.
Nedostatak normi
Ipak, elektronička pošta još uvijek nije spremna postati dijelom prošlosti. Iako se mnoge tvrtke interno oslanjaju na druge alate, e-mail i telefon još uvijek su najuobičajenija
sredstva eksterne komunikacije.
Zbog nedostatka normi i sigurnosnih rizika, e-mail će još neko vrijeme biti u uporabi. Trenutačni naraštaj studenata mogao bi pokrenuti revoluciju. Oni e-mail ne smatraju najboljim oblikom komunikacije. Kad ta skupina ljudi uđe na tržište rada, elektronička pošta mogla bi postati relikvija ranog informacijskog doba.