Ruski vjesnik za svoje čitatelje objavljuje teze iz izvanrednog obraćanja predsjednika Vladimira Putina Federalnoj skupštini povodom primanja Krima i Sevastopolja u sastav RF. Putin je govorio o Krimu, Ukrajini, poziciji zapadnih zemalja, paralelama s kosovskim presedanom, odnosu prema NATO-u i mogućim sankcijama Zapada prema Rusiji.
O Krimu
Tijekom svog obraćanja Putin je situaciju u kojoj se Krim nalazi izvan granica Rusije nazvao „nedopustivom povijesnom nepravdom“. Prema njegovim riječima, odluku o predaji Krima Ukrajini donio je sovjetski lider Nikita Hruščov, kršeći pritom ustavne norme.
„Ta odluka je donesena uz očigledno kršenje ustavnih normi koje su vrijedile čak i u ono vrijeme. Pitanje je riješeno u kuloarima, u uskom krugu ljudi“, rekao je Putin.
„Imamo razloga smatrati da se famozna politika ‘obuzdavanja’ Rusije, provođena u 18., 19. i 20. stoljeću, nastavlja i danas.“
„Svih ovih godina obični građani, kao i mnoge javne osobe, više puta su pokretali ovu temu. Govorili su da je Krim povijesno ruska zemlja, a Sevastopolj ruski grad. Da, mi smo sve to dobro znali, osjećali i srcem i dušom, ali morali smo poći od postojeće situacije i na novoj osnovi graditi dobrosusjedske odnose s neovisnom Ukrajinom“, nastavio je Putin.
„Krim je naše zajedničko dobro i najvažniji čimbenik stabilnosti u regiji. Ovaj strateški značajni teritorij treba se nalaziti pod snažnom i stabilnom vlašću, koja zapravo može biti samo ruska“, istaknuo je predsednik RF.
O Rusima u Ukrajini
Prema riječima šefa države, stanovnici Ukrajine čiji je materinji jezik ruski umorni su od pokušaja provođenja „prisiljene asimilacije“. „Neprekidno su poduzimani pokušaji da se Rusima oduzme povijesno sjećanje, a ponekad i materinji jezik, te da se prisilno asimiliraju“, izjavio je Putin.
Putin je istaknuo je da će Rusija uvijek štititi interese građana koji govore ruski. „U Ukrajini žive i živjet će milijuni Rusa, građana koji govore ruski, te će Rusija uvijek štititi njihove interese političkim, diplomatskim i pravnim sredstvima. Međutim, prije svega bi sama Ukrajina trebala biti zainteresirana da se prava i interesi ovih ljudi poštuju, jer u tome je garancija stabilnosti, ukrajinske državnosti i teritorijalnog integriteta zemlje“, rekao je Putin.
„Iz prakse Savjeta sigurnosti ne proizlazi nikakva generalna zabrana jednostranog proglašenja neovisnosti. Opće međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašenja neovisnosti.“
O budućnosti Ukrajine
Putin je istaknuo da Rusija ne želi propast Ukrajine. „Želio bih da me saslušate, dragi prijatelji. Nemojte vjerovati onima koji vas plaše Rusijom, koji govore o tome da će nakon Krima uslijediti druge regije. Ne želimo podjelu Ukrajine. Nama to nije potrebno“, izjavio je predsjednik RF.
O vlasti u Kijevu
„Glavni akteri prevrata su bili nacionalisti, neonacisti, rusofobi i antisemiti – upravo oni u velikoj mjeri danas još uvijek kontroliraju život u Ukrajini“, rekao je predsjednik RF.
„Jasno je i da u Ukrajini zasad ne postoji legitimna izvršna vlast. Nemamo s kim razgovarati, mnoge državne organe su uzurpirali samozvanci. Pritom oni ništa u zemlji ne kontroliraju, već se sami, želim to istaknuti, često nalaze pod kontrolom radikalnih struja. Kod nekih ministara sadašnje vlasti možete biti primljeni jedino ako to dopuste teroristi s Majdana. To nije šala, to je stvarnost suvremenog života“, izjavio je Putin.
O potezima Zapada
„U slučaju Ukrajine naši zapadni partneri su prešli crtu, ponašali su se grubo, neodgovorno i neprofesionalno“, rekao je Putin. Istaknuo je da su zapadne zemlje odlično znale da na poluotoku Krimu žive milijuni Rusa. „Rusija se našla u poziciji iz se koje više nije mogla povući“, izjavio je Putin.
O NATO-u
Komentarirajući izjave o mogućem proširenju suradnje Ukrajine s NATO-om, Putin je rekao: „Nismo protiv suradnje s NATO-om, nikako, samo smo protiv toga da jedna vojna alijansa – NATO i pored svih unutarnjih procesa ostaje vojna organizacija – protiv smo toga da se jedna vojna organizacija počne ponašati kao gazda pored naše ograde, pored naše kuće ili na našim povijesnim teritorijama“.
O međunarodnom pravu i kosovskom presedanu
Putin je izjave EU i SAD-a o tome da Rusija krši norme međunarodnog prava nazvao „iznenađujućim cinizmom“. Prema njegovim riječima, situacija na Krimu je potpuno analogna situaciji u kojoj su zapadne države priznale neovisnost Kosova. Citirao je odluku Međunarodnog suda UN-a donesenu tim povodom: „Iz prakse Vijeća sigurnosti ne proizlazi nikakva generalna zabrana jednostranog proglašenja neovisnosti. Opće međunarodno pravo ne sadrži nikakvu primjenjivu zabranu proglašenja neovisnosti.“
Predsjednik je citirao deklaraciju koju je SAD usvojio u vezi sa situacijom na Kosovu. Ovaj dokument navodi da deklaracije o neovisnosti mogu kršiti unutarnje zakonodavstvo zemlje, ali to ne znači da dolazi do kršenja međunarodnog prava. „Sami su to napisali, objavili cijelom svetu, pritisli sve, a sad se bune. Zbog čega?“, rekao je Putin.
O sankcijama
„Danas nam prijete sankcijama, ali tako živimo u uvjetima u kojima vlada niz restrikcija, koje su za nas vrlo bitne, za našu ekonomiju, za našu zemlju“, rekao je Putin.
Podsjetio da su još za vrijeme Hladnog rata SAD, a zatim i druge zemlje, zabranile da se u SSSR-u prodaje čitav niz visokotehnoloških i tehničkih proizvoda. Ova zabrana je samo formalno ukinuta, smatra Putin.
„U stvarnosti mnoge zabrane vrijede i danas. Ukratko rečeno, imamo razloga smatrati da se famozna politika ‘obuzdavanja’ Rusije, provođena u 18., 19. i 20. stoljeću, nastavlja i danas. Neprekidno nas pokušavaju zbiti u kut, zato što imamo neovisan stav, zato što taj stav branimo, zato što stvari nazivamo njihovim pravim imenima i nismo licemjeri“, rekao je ruski lider.
O međunarodnoj reakciji
„Gajimo zahvalnost prema svima koji se s razumijevanjem odnose prema našim postupcima na Krimu. Zahvalni smo narodu Kine, čije rukovodstvo je razmatralo i razmatra situaciju oko Ukrajine i Krima u njenoj povijesnoj i političkoj perspektivi. Izuzetno poštujemo suzdržanost i objektivnost Indije“, rekao je Putin.
Obratio se i Nijemcima te ih podsjetio da, kad je donesena odluka o ujedinjenju Istočne i Zapadne Nemačke, nisu svi podržali tu inicijativu, ali da je SSSR u potpunosti bio za ovo povijesno ujedinjenje. „Siguran sam da to niste zaboravili, i računam da će građani Njemačke također podržati težnju ruskog naroda, povijesne Rusije za ponovnim uspostavljanjem jedinstva“, istaknuo je predsjednik.
Izvor: ruskivjesnik