“Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila propisano je da je porezna osnovica vrijednost rabljenog motornog vozila na hrvatskom tržištu. Vezano za izmjene Zakona možemo reći da se sada ne provode nikakve aktivnosti u tom pravcu”, doznali smo u tom ministarstvu.
Još su nam lani iz Porezne uprave, kada je postalo jasno da ulazak Hrvatske u Europsku uniju i ukidanje PDV-a od 25 posto na rabljene automobile unesene u zemlju s tog područja, neće pojeftiniti stariji i jeftiniji auti, objasnili da se mora osigurati potpuna neutralnost i nediskriminacija u oporezivanju vozila koja se nalaze na domaćem tržištu i auta što stižu iz drugih zemalja te da je posebni porez potpuno usklađen s pravnom stečevinom EU-a. Rekli su nam još da je pri utvrđivanju porezne osnovice rabljenih vozila vrijednost u državi iz koje dolaze irelevantna za oporezivanje.
Inače, kako nam kažu neki trgovci rabljenim vozilima, prošle se godine govorkalo da će se od početka 2014. priznavati računi za kupljena rabljena vozila u EU i da će se oporezivati temeljem tih cijena, ali da će poreznici tražiti da transakcije idu preko banaka. Jedan dalmatinski trgovac nam kaže kako ne vjeruje da će se to dogoditi jer proračunu treba novac, a sve da se i planira omekšati porezni tretman rabljenih vozila, vjerojatno se to ne bi davalo na sva zvona da se ne gubi porez. Čovjek kaže da su starija vozila s većom emisijom CO2, iznad 130 grama po kilometru, bitno jeftinija u svim članicama EU-a nego kod nas, u Hrvatskoj se za vozilo staro 12 godina davanja penju na 1000 eura, dok Nijemce dođu 200 eura.
Kaže, isti automobil koji bilo gdje u EU-u za 500 eura kupi njemački trgovac i proda ga kupcu u Njemačkoj, tog će kupca, u konačnici, koštati oko 900 eura, u čemu je 200 eura marže i 200 eura dažbina, u Bugarskoj će koštati 820 eura, a u Hrvatskoj 1500 eura, u čemu je 400 eura posebnih poreza, 200 eura homologacije, te po 200 eura marže i troškova prijevoza.
U konačnoj cijeni kod nas davanja za posebne poreze i homologaciju pojedu čak 40 posto cijene, što je bitno više nego u EU, a davanja su čak manja i u BiH gdje iznose 26 posto od ukupne cijene, piše Slobodna Dalmacija.