Pod motom “ovog puta je drukčije” odbori Europskog parlamenta za nekoliko dana počet će sa saslušanjima predloženih novih članova Junckerove komisije. Gotovo petina kandidata sporna je, bilo u vlastitoj zemlji ili zbog politike svoje zemlje, bilo zbog toga jer ruše neka dobra nasljeđa Barrosove komisije, kao što je to primjerice slučaj s područjem zaštite okoliša koje je sada rascjepkano na više resora, uz realnu opasnost da sve ono što je postigao dosadašnji slovenski povjerenik za okoliš Janez Potočnik proguta španjolski “naftaš” Miguel Arias Cañete, nakon što su spojeni resori okoliša i energetike.
Ovog puta je drukčije zapravo to što se europske institucije više nego ranije nadmeću oko svojih ovlasti. Europski parlament uspio je, s mukom, ali ipak imati presudnu riječ u izboru predsjednika Europske komisije, odnosno složiti infrastrukturu u kojoj je Europskom vijeću bilo previše licemjerno zaobići pobjedničku opciju euroizbora i instalirati svog kandidata.
Novi predsjednik EK Jean-Claude Juncker nastoji preraspodjelom resora postići snažniju i djelotvornu komisiju. Iako on to obrazlaže riječima kako će u novoj komisiji neki biti “vođe”, a neki “članovi” tima, jasno je da će sedam potpredsjednika Komisije filtrirati teme, a da će obični povjerenici, poput našeg Nevena Mimice, biti ipak povjerenici drugog reda koji će u svom radu odgovarati potpredsjednicima.
Takva ojačana komisija treba ipak dobiti zeleno svjetlo od parlamentarnih odbora, a svaki od kandidata suočit će se s trosatnim rešetanjem na kojem mora dobro artikulirati zašto je baš on dobar za taj posao. Prije i tijekom saslušanja rade stranačke kuhinje koje su, uostalom, za pojedine pozicije i bile presudnije od same profesionalne stručnosti kandidata na pojedinim područjima.
Intimna prepiska s Powellom
Cijela strka nastala je još objavom budućeg sastava komisije na dobro upućenom EurActiveu, a općenito se smatra da je dokument “procurio” od samog Junckera kao dio pregovaračkog procesa oko pojedinih kandidata. Dokument se nije poklopio s kasnije objavljenim službenim Junckerovim prijedlogom. Podsjetimo samo kako je u neslužbenoj varijanti Mimica trebao dobiti resor regionalne politike koji je zadužen za strukturne fondove u koje Hrvatska polaže velike nade, da bi naposljetku dobio slabiji resor međunarodne suradnje i razvoja, a na nesuđenom ga je mjestu zamijenila Rumunjka Corina Cretu, koja je u posljednji trenutak uletjela po ženskom ključu. I to bez obzira na veliku aferu koja je izbila nakon što su hakeri objavili njenu intimnu prepisku s bivšim američkim državnim tajnikom Colinom Powellom u vrijeme kada se nalazila na mjestu savjetnice rumunjskog predsjednika, kao i na to što joj u domovini spočitavaju sumnjive odnose s tajnim službama.
“Bez obzira na to što ne znamo što je točno stari lisac Juncker želio postići puštanjem tog dokumenta, po načinu kako mu se brk smiješi mislim da je cilj postigao”, sudi naš eurozastupnik Tonino Picula. Picula smatra da će zbog mira u kući, odnosno među najvećim grupacijama u Europskom parlamentu, predloženi sastav ipak dobiti zeleno svjetlo jer ustupak na jednom području uvijek povlači protuusluge i tako se otvara novi zamršeni krug…
Novi predsjednik Komisije nakon desetogodišnjeg Barrosova mandata prilikom sastavljanja popisa morao je uspostaviti brojne ravnoteže – voditi računa da zastupljenost povjerenika u što većoj mjeri odgovara glasovima koje je pojedina grupacija dobila na provedenim izborima, uspostaviti balans između starih i novih članica te, što je i uspio, brojem povjerenica nadmašiti dosadašnji broj žena u Komisiji (iako one još nisu dosegle polovicu).
Najsporniji kandidati
Upravo zbog spola, a vjerojatno i zbog stranačke ravnoteže (ALDE), donedavna premijerka Slovenije Alenka Bratušek nominirana je za potpredsjednicu zaduženu za energetsku uniju, vrlo osjetljivo područje s obzirom da Europska komisija pokušava dokučiti kako razriješiti probleme nastale zbog sukoba s Rusijom.
Na stranu to što se tim poljem ranije nije intenzivno bavila, Juncker je potpuno zanemario protivljenje slovenskih političara koji su se pobunili jer se Bratušek kao tadašnja premijerka sama predložila. U Ljubljani su se u međuvremenu malo primirili, trenutačno su ipak pri stavu da možda ne bi u njoj trebali gledati omraženu bivšu premijerku, već predstavnicu Slovenije, a ako se takvo mišljenje održi, možda će joj ipak prestati bacati klipove pod noge. To ne znači i da će europarlamentarci olako dati tako važnu postaju predstavnici male zemlje poput Slovenije. Europski socijalisti već su medijima izjavljivali da im se ne sviđa način kako se sama nominirala u Komisiju.
Ona, međutim, nije jedina kandidatkinja bez potpore u javnosti. Talijanki Federici Mogherini, novoj visokoj predstavnici za zajedničku vanjsku politiku, mnogi predbacuju mladost i nedostatak iskustva, ali ako ne bude prihvaćena to će vjerojatnije ipak biti osveta socijalista ukoliko pučani sruše Pierrea Moscovicija, socijalističkog kandidata za portfelj ekonomskih i financijskih poslova, porezne i carinske politike. Njegovo iskustvo nije sporno, pučani se žale na mogući sukob interesa kad mu uskoro na red dođe odlučivanje o tome kako Francuska ispunjava preporuke Europske komisije. Rušenjem Moscovicija prijete i u slučaju neodobravanja najspornijih kandidata, Mađara Tibora Navracsisa ili već spomenutog Španjolca Cañetea. Mada ima i onih koji ovu dvojicu smatraju toliko problematičnima da ne vide kako bi oni mogli proći. Misle da Juncker namjerno pušta da spomenuta dvojica padnu na saslušanjima, pa će tako samo oprati ruke. Njihove će zemlje morati predložiti neke druge kandidate, a Juncker se neće otvoreno posvađati s čelnicima Mađarske i Španjolske.
Cañete je nakon povika zelenih u parlamentu, kao i više udruženja za zaštitu okoliša, prošli tjedan prodao dionice koje je imao u naftnoj industriji, ali to ne znači da je promijenio i poglede. Parlamentarci će sigurno zatražiti objašnjenje i o njegovom seksističkom ispadu uoči euroizbora. Konzervativni ministar poljoprivrede nakon debate protiv socijalističke protukandidatkinje Elene Valenciano ustvrdio je kako njegov nastup nije bio dovoljno uvjerljiv jer muškarci u debatama protiv žena “moraju kontrolirati svoju superiornost,. intelektualnu i svaku drugu kako ih se ne bi gledalo kao mačo muškarce koji tjeraju u kut ranjive žene”. Juncker je najavio kako očekuje da Cañeta pojasni taj svoj stav na početku saslušanja.
Mađarski problem
Protiv imenovanja Navracsisa, potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova u vladi Viktora Orbana, izjasnilo se Europsko udruženje za zaštitu ljudskih prava koje je 24. rujna poslalo pismo svim eurozastupncima zatraživši da ga se ne potvrdi. Dan ranije čak je 977 nevladinih organizacija iz 32 različite zemlje zatražilo od EU-a da djeluje protiv “najnovijih nedemokratskih događanja u Mađarskoj”, odnosno pritiska na civilno društvo, a nominaciju Navracsisa na mjesto povjerenika za obrazovanje, kulturu, mlade i pitanja državljanstva vide kao “priznanje autoritarne i nacionalističke politike koju provodi mađarska vlada”. Problem je u tome što Fideš teško može iznjedriti nekog prihvatljivijeg kandidata, odnosno ključni je problem to što mađarsku vladajuću stranku još trpe u EPP-u.
Lista spornih time nije iscrpljena. Na njoj je i Jonathan Hill, nominiran za povjerenika za financijske usluge. Njegov je problem taj što dolazi iz grupacije Europskih konzervativaca i reformista, a neke zastupnike brine to što bi se o bankarskoj uniji trebao brinuti povjerenik iz euroskeptične Britanije koja prije svega vodi računa o londonskom Cityju. Britanski premijer David Cameron namjerava ga oštro braniti, a Juncker si vjerojatno ne želi priuštiti novi rat s Cameronom.
Naš kandidat Mimica nastupa već prvog dana, 29. rujna. Ne bi trebalo biti problema, osim ako iznenada ne ispadne kolateralna žrtva nekih prijašnjih ili predstojećih razračunavanja među najvećim stranačkim grupacijama.