Povodom nedavne odluke glinskog Gradskog vijeća kojom se zabranjuje održavanje komemorativnih skupova ispred Spomen doma u Glini, lokalitetu na kojem su ustaše 1941. počinile zločin nad Srbima, članovi i članice Antifašističke lige Hrvatske na tom su mjestu danas održali javnu sjednicu. Simbolično, sjednica je održana na Međunarodni dan ljudskih prava.
Članovi Antifašističke lige tom su prilikom ohrabrili građane Gline da u njezinoj urbano-povijesnoj cjelini pijetetom i poštovanjem prema svim žrtvama označavaju mjesta zločina. Istodobno, članove Gradsko vijeće su pozvali da se nedvojbeno distanciraju od ustaškog režima i da sve svoje buduće odluke zasnivaju na antifašizmu kao temeljnoj ustavnoj vrijednosti.
“Osim u Drugom svjetskom ratu, područje Gline bilo je obilježeno stradanjima i 90-ih. Tu je ubijeno više od 290 Hrvata, a tokom i nakon akcije Oluja ubijeno je i mnogo srpskih civila. Zbog toga se moramo sjećati svih, ali je važno da se na ovom mjestu se sjećamo žrtava koje su ubijene 1941.”, kazala je pred okupljenima Vesna Teršelič iz Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta.
Podsjetimo, glinsko Gradsko vijeće je 21. listopada 2014. donijelo Odluku o utvrđivanju mjesta polaganja vijenaca, cvijeća i paljenju svijeća na području naselja Gline. Njome se utvrđuje da se komemoriranje može vršiti isključivo na području ispred križa srušene crkve Sv. Ivana Nepomuka te groblja na prostoru naselja. Zbog bojazni da bi se tom odlukom onemogućilo mirno okupljanje i odavanje pijeteta i poštovanja žrtvama iz Drugog svjetskog rata, Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Gline podnijelo je Ministarstvu uprave zahtjev za nadzor tog akta.
Kako stoji u odgovoru Ministarstva uprave, radi se o odluci protokolarnog karaktera, koja se odnosi na polaganje vijenaca, cvijeća i paljena svijeća od strane delegacije Grada Gline. Pri tome Odluka ne sadrži odredbe o bilo kakvom ograničavanju mirnog okupljanja na ostalim mjestima na području grada, tvrde iz Ministarstva i dodaju da se navedenim aktom ne krši pravo na javno okupljanje zajamčeno Ustavom te Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
“Rečeno nam je da su unatoč Odluci na ovom mjestu mogu održavati komemoracije, ali da istodobno to ne bi trebali činiti. Mi smo ovdje da kažemo da to možemo i trebamo. Zločin počinjen na ovom mjestu u ljeto 1941. jedan je od najstrašnijih zločina koji pokazuje prirodu i namjere režima NDH. Te ideje su kobne za bivše, ali i sadašnje generacije. Zbog toga je važno da politiku sjećanja temeljimo na priznanju zločina i klanjanju svim žrtvama – ubijenima u Drugom svjetskom ratu i ratu 90-ih”, poručio je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća.
Ipak, da su namjere glinskih vlasti daleko od bezazlenih, potvrđuje činjenica da je donošenje ove Odluka samo jedan u nizu njenih revizionističkih poteza. Na mjestu pravoslavne crkve, u kojoj su 1941. ustaše ubile gotovo 1.000 muškaraca, 1969. je izgrađen Spomen dom. Ovu ustanovu, u kojoj je bila izložena arhivska građa o počinjenim zločinima, vlasti su u kolovozu 1995., neposredno nakon Oluje, preimenovale u Hrvatski dom, a to ime i danas nosi. Iste godine uništeno je i spomen-obilježje na kojem su se nalazila imena 1.564 žrtava iz Gline i okolice koje, unatoč zalaganju aktivista, još uvijek nije obnovljeno.
Da predstavnici vlasti od svojih ideja i dalje ne namjeravaju odustati, potvrdio je Stjepan Tonković, potpredsjednik Gradskog vijeća, koji je na protuprosvjed, kojeg su braniteljske udruge organizirale nedaleko od skupa Antifašističke lige, kazao da će Vijeće, zbog moguće pogreške u proceduri donošenja postojećeg akta, donijeti novu odluku kojom će se definitivno zabraniti ‘provociranje većinskog naroda’.