Bolesti srca su najveći svjetski ubojica. Zato se opustite, smanjite šećer i sol te dobro naspavajte jer krvožilne bolesti krive su za 30 posto smrti svake godine.
1. Ne bježite od svake masnoće
Vjerojatno su vas savjetovali da izbjegavate zasićene masti i zamijenite maslac s namazima koji su bogati nezasićenim masnim kiselinama. Glavni razlog tome je uvjerenje kako zasićene masti povisuju razinu lošeg kolesterola u krvi što u konačnici sužava arterije i povećava rizik od infarkta.
No niti stručnjaci nisu sigurno koliko će takva promjena smanjiti rizik od krvožilnih bolesti. Nedavna analiza više istraživanja nije pronašla nikakve dokaze kako će izbjegavanje zasićenih te jedenje više višestruko nezasićenih masnih kiselina spriječiti srčani udar. Iako biste svakako trebali izbjegavati krafne, pohano i ostala pržena jela, maslac, sir i vrhnje u umjerenim količinama i nisu toliko opasni koliko se smatralo.
2. Brinite se oko struka, ne oko kilograma
3. Pokrenite se čak i ako mislite da je kasno
Ne očajavajte ako živite sjedilačkim životom, jer nikad nije kasno da započnete živjeti zdravije. Ljudi koji su počeli biciklirati i trčati sa 40, imali su gotovo jednaki rizik od srčanih bolesti kao i oni koji su se redovito rekreirali od 30., pokazalo je britansko istraživanje.
4. Manje obrađenog masnog mesa
Velike količine masnoga obrađenoga mesa poput hamburgera, kobasica, slanine ili pršuta povećava rizik od zatajenja srca za 24 posto. No nisu našli jasnu povezanost neobrađenog mesa poput govedine ili kotleta i krvožilnih bolesti. Točnije, izračunali su kako svakih 50g industrijski obrađenog mesa na dan povećava rizik od infarkta za osam, a od smrti za 38 posto. Iako rezultati nisu konačni, obrađeno meso ujedno povećava i rizik od bolesti crijeva, pa imate dobar razlog da svinjsku kobasicu zamijenite nečim zdravijim.
5. Kažite zbogom soli…
Previše soli drastično povećava rizik od srčanih bolesti. Što je previše? Svako zrno koje dodajete. Odraslom čovjeku potrebno je manje od šest grama soli ( jedna žličica) na dan, a toliko pojede s hranom. Osobito se čuvajte gotove hrane koja je krcata natrijem,
6. … ali i šećeru
Za učestalost dijabetesa koji poprima obilježja epidemije najviše je kriv rafinirani bijeli šećer. Ljudi koji su 25 posto dnevnih kalorija dobivali iz šećera imali su čak tri puta veći rizik od smrtonosnog infarkta, od onih koji su iz šećera uzimali 10 posto, bez obzira na druga stanja poput pretilosti. Postupno smanjujte šećer i više ćete uživati o okusima. Osobito se čuvajte slatkiša.
7. Brinite se manje
Ne samo da kortizol hormon stresa može prenapregnuti srce i izazvati infarkt, nego ujedno i potiče opasno taloženje masnoća oko struka. Nađite načina da se opustite i spavajte dovoljno. Ne možete izbjeći uzrujavanje i stresne situacije, ali se možete učiniti otpornijim na loše učinke stresa.
8. Bacite te cigarete
Pušači umiru u prosjeku 10 godina ranije od nepušača. Ako prestanete prije 40. deset puta su manje šanse da ćete imati zdravstvenih problema nego ako nastavite. A učinak je višestruko dobar. Ne samo da ćete smanjiti rizik od bolesti srca nego ćete biti sigurniji i od moždanog udara, raka, žgaravice, čira na želucu. Osjećat ćete se bolje, disati lakše, a hrana će vam imati bolji okus bez da ju pritom morate “zatrpati” začinima.