Jučer je u Ufi, glavnom gradu ruske Baškirske Republike, završen VII summit skupine BRICS u čijem su radu sudjelovali i lideri Euroazijske ekonomske unije, Šangajske organizacije za suradnju, a posebni gosti su bili predsjednik Islamske Republike Iran i lideri drugih zemalja koje danas nastavljaju s radom na summitu SCO.
Brics Post prenosi kako se čini da je Rusija postala raskrižje brojnih multilateralnih organizacija i integracijskih blokova u izgradnji koji su uspjeli pronaći konsenzus i dati zamah izgradnji zajednica koje su dizajnirane kao alternativa Europskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu.
Petnaesti summit Šangajske organizacije za suradnju je započeo nakon što je jučer završio VII godišnji summit skupine BRICS i to na čelu s Rusijom koja predsjedava Euroazijskom ekonomskom unijom. Ne treba čuditi što su te tri organizacije odlučile održati zajednički sastanak u Ufi, gradu na raskrižju euroazijskih kultura, religija i civilizacija.
Tijekom plenarne sjednice sastanka triju organizacija, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao kako kulturne, vjerske i društveno-ekonomske razlike nisu nikakva prepreka, nego samo mogu pomoći državama članicama da uspostave pošten, sveobuhvatan i održivi standard globalnog upravljanja XXI stoljeća.
“Sve naše organizacije i zajednice (SCO/ BRICS i EEU) baš kao i svaka od naših zemalja imaju zajedničke interese i rade na izradi optimalnog načina održivog razvoja koji će jamčiti prosperitet i blagostanje naroda u uvjetima zajamčenog mira i sigurnosti”, rekao je Vladimir Putin u izjavi koju je prenio Itar-Tass.
“Danas imamo priliku razgovarati o načinima produbljivanja interakcije među zemljama u euroazijskom prostoru”, govoreći o Euroazijskoj ekonomskoj uniji. je dodao Putin
Hibridna ekonomska geopolitika
Dok je SCO osnovana 1996. godine, a kasnije proširena 2001. kao sredstvo za suradnju na vojnim i sigurnosnim pitanjima, Euroazijska ekonomska unija je kao regionalni trgovinski blok koji uključuje više od 180 milijuna ljudi osmišljena 2014.
Teško je zamisliti da te tri organizacije potencijalno ne čine geopolitički hibrid, posebno ako se u tu jednadžbu uvrsti i skupina BRICS.
Govoreći o situaciji u Ukrajini, Južnom kineskom moru i pomorskim sporovima, itd., kineski predsjednik Xi Jinping je naglasio važnost ove podudarnosti.
On je sve tri organizacije pozvao da postanu “utjecajni mehanizmi suradnje u svijetu”.
Xi Jinping je rekao da, iako tri organizacije čine različite zemlje koje imaju različite kulture i društvena uređenja, one ipak dijele jedinstvenu viziju razvoja međusobnih gospodarstva, osiguranja sigurnosti i stabilnosti i da zajedno kroče prema cilju podizanja blagostanja njihovih naroda i općeg dobra u svijetu.
Ufa neke podsjeća na povijesni sastanak uoči listopada 1945. u San Franciscu i summita na kojem je 50 naroda stvorilo Ujedinjene narode.
Baš kao predložak Ujedinjenih naroda, članovi skupina BRICS, EEU i SCO su naglasili svoju predanost u borbi protiv terorizma i transnacionalnih zločina, trgovine drogom, a posebno u suprotstavljanju jednostranim vojnim intervencijama.
Zbog toga će SCO proširiti svoju trenutno ograničenu skupinu, koju čine Kina, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan, ulaskom promatrača Indije i Pakistana kao zemalja sa statusom punopravnog članstva.
Ovi ruski napori u stvaranju nove multilateralne političke karte svijeta, s kineskom gospodarstvom kao pogonskim gorivom, dolazi u trenutku kada se Europska unija bori s grčkim pitanjem. “Grexit”, kako ga zovu, potencijalno može povući i Španjolsku, Portugal, možda čak i Italiju, da izađu iz zajednice.
Summit u Ufi dolazi i u vrijeme kada je intenzivno radi na projektu Bijele kuće, Transpacifičkom partnerstvu (TPP), ključne inicijative Baracka Obame u jačanju američkog utjecaja u Aziji.
Gledajući što se događa u azijsko-pacifičkoj regiji, kineski predsjednik Xi Jinping je izašao pred partnere sa zanimljivim prijedlogom i predložio je objedinjavanje kineskog projekta “Novog puta svile” s Euroazijskom ekonomskom unijom, prenosi Pogled.
Brics Post prenosi kako Kina u svoj projekt poziva i sve zemlje članice Šangajske organizacije za suradnju.
“Mi intenzivno radimo na kombiniranju dva projekta, gospodarske zone Novog puta svile i Euroazijske ekonomske unije, a planiramo s Rusijom proširiti svoju prometnu mrežu i na istoku zemlje. Mi smo apsolutno sigurni da će provedba ovog zajedničkog rada u potpunosti zadovoljiti naše zajedničke interese”, rekao je Xi Jinping.
Dmitrij Babić: Summit u Ufi – Joga za Putina, financije za Krim i stabilnost za svijet?
Ruski politički analitičar Dmitrij Babić za Brics Post piše kako je summit skupine BRICS u Ufi protekao u znaku joge za Putina, financije za Krim i stabilnosti za cijeli svijet.
“Samo nekoliko mjeseci nakon što je američki predsjednik Barack Obama izjavio kako je Rusija “izolirana” i da joj je ekonomija “u rasulu”, ruski predsjednik Vladimir Putin je pozdravljao šefove država Kine, Brazila, Južne Afrike i Indije, kolege skupine BRICS, ali i Pakistana.
Ufa će biti i domaćin sastanku na vrhu predsjednika vlada Indije i Pakistana, a dva azijska diva i zakleta rivala će službeno proći kroz postupak prijema u Šangajsku organizaciju za suradnju.
Indijski premijer Narendra Modi i premijer Pakistana Nawaz Sharif su se sastali na marginama VII summita BRICS. Toliko o ruskoj “izolaciji” gospodine Obama”, piše Dmitrij Babić.
Uoči summita su središnje banke zemalja članica BRICS-a potpisale sporazum o uzajamnoj pomoći, stvarajući zajednički bazen deviznih rezervi i to u američkim dolarima.
Plan je jednostavan: ako jedna članica skupine BRICS bude imala problema s financijskom likvidnošću, moći će se koristiti ovim rezervama.
Temeljni kapital je osnovan sa 100 milijardi dolara, od kojih je Kina dala 41 milijardu, Rusija, Brazil i Indija će dati 18 milijarda i Južna Afrika 5 milijardi dolara. Toliko o Obaminoj poruci da je rusko gospodarstvo “u rasulu”.
Ekonomska joga, a ne ego
Putin je očito obradovao svoje goste i sa premijerom Modijem je eksperimentirao jogu i rekao da mu “posebno drago” vidjeti kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Međutim, ovaj summit nije protekao samo u užitku i simbolici, jer je na njemu bilo novca, čak i previše.
Najvažniji događaj je bio otvorenje Nove razvojne banke koju je osnovao BRICS. Institucija je zamišljena za financiranje infrastrukturnih projekata i ima temeljni kapital od 50 milijardi dolara. U budućnosti se banka planira prebaciti s američkog dolara na “valutnu košaricu” i povećati iznos temeljnog kapitala na vrijednost od 100 milijardi dolara. Nova razvojna banka će potpuno postati operativna 2016. godine.
“Rusija i ostali članovi skupine BRICS su mahom nezadovoljni određenom monopolizacijom svjetskih mega-financijskih institucija, počevši od Međunarodnog monetarnog fonda”, objasnio je Aleksej Muhin, voditelj moskovskog Centra za političke informacije.
“U početku smo se nadali da ćemo rješavati probleme reformama unutar MMF-a, ali te su reforme obustavljene odlukom američkog Kongresa prije godinu dana. Tada je BRICS odlučio djelovati sam”, dodao je Muhin.
Za članove skupine BRICS je posebno važno stvoriti dojam da njihova organizacija ne slijedi čisto egoistične ciljeve. Umjesto toga, summit je pokazao da “miran uspon” Kine, Rusije i drugih članica skupine može biti koristan i drugim zemljama.
Ruski ministar financija Anton Siluanov, koji je ujedno i prvi predsjednik Odbora guvernera Nove razvojne banke, rekao je da će banka u potpunosti biti operativna do kraja godine i usredotočiti se na razvoj infrastrukture.
Banka također može nadoknaditi neravnotežu u međunarodnim odnosima u kojima Sjedinjene Države i partneri Washingtona iz skupine G7 često pokušavaju zauzeti zapovjednički stav.
Na primjer, ruski zamjenik ministra financija Sergej Storčak je rekao da bi nova banka mogla služiti i za pokrivanje dugova ili čak pomoći Grčkoj. Međutim, ruski ministar financija Anton Siluanov je objasnio kako financijske institucije skupine BRICS još uvijek nisu spremne pomoći nečlanicama u rješavanju njihovih proračunskih problema.
“Glavni naglasak će ipak biti na razvoju infrastrukture”, objasnio je Siluanov.
Ostali ruski, kineski i indijski dužnosnici su prije summita uvjeravali javnost da BRICS svoja rješenja ne nameće drugim zemljama, kao što to često čine SAD i EU.
Grčka je sama pokazala interes za Novu razvojnu banku i to nakon što je vlada u Ateni nedavno imala neugodan sukob sa svojim vjerovnicima u Europskoj uniji.
Vadim Lukov, ruski veleposlanik i jedan od visokih dužnosnika na skupu u Ufi, upozorava da BRICS nije sredstvo za stjecanje kratkoročne ekonomske dobiti.
“BRICS se ne temelji na nestabilnoj ekonomskoj konjunkturi”, rekao je Lukov i dodao “kako postoje četiri strateška cilja skupine”.
“Prvo, svaka zemlja članica skupine BRICS želi nastaviti voditi samostalnu politiku na svjetskoj pozornici. Drugo, svi mi želimo reformu globalnog financijskog sustava, a reformu MMF-a na prvom mjestu. Treće, želimo ojačati ulogu Ujedinjenih naroda, koji trebaju imati primat u međunarodnim odnosima. Četvrto, želimo koristiti faktor komplementarnosti naših gospodarstava za brži razvoj naših zemalja”, kazao je Lukov.
Konačna rezolucija
Predstavnici skupine BRICS su usvojili rezoluciju o nedavnim oružanim sukobima, uključujući i tragični građanski rat u Ukrajini.
Za razliku od odluka Sjedinjenih Država Europske unije, rezolucija iz Ufe neće biti neće kriviti samo jednu stranu u sukobu i biti “konfrontacijska”, kaže Dmitrij Babić.
Nitko od članova skupine BRICS se nije pridružio sankcijama protiv Rusije dizajniranima od strane Sjedinjenih Država, EU i njihovih anglosaksonskim saveznika Kanade i Australije.
“Krim, baš kao i bilo koja druga ruska regija, može biti platforma za određene projekte skupine i njezine banke, ali će svi projekti biti razmatrani u skladu s istim postupkom, a odluke će se donositi ovisno o ekonomskoj učinkovitosti”, objasnio je ruski ministar financija Siluanov.
Iako Nova razvojna banka još ne daje kredite i očekuje se početi raditi u travnju 2016. godine, postaje jasno da BRICS ne gleda na kratkoročne gospodarske interese.
BRICS postaje politička skupina u punom smislu. Svijet ovu skupinu može gledati kao na novu razumnu snagu koja će s opreznom azijskom i latinoameričkom mudrošću dopuniti nekad velike eurocentrične “učitelje čovječanstva”.
Summit u Ufi, gradu s mješovitim muslimansko-kršćanskim stanovništvom i europskim stilom života, bio je simboličan i u tom smislu. (Dmitriy Babich: Yoga for Putin, Finance for Crimea, Stability for the World?)
Ufa nastavlja s radom – Na redu su SCO, proširenje i “iransko pitanje”
Danas se posao u Ufi nastavlja sa summitom Šangajske organizacije za suradnju i već su primljene nove zemlje sa statusom promatrača.
“Današnjim summitom započinjemo novu fazu u razvoju suradnje Šangajske organizacije za suradnju. Prvi put od osnutka organizacije počinje uključivanje novih članova: Indije i Pakistana. Također ćemo status Bjelorusije podići na status promatrača, a Azerbajdžan, Armenija, Kambodža i Nepal će se pridružiti obitelji SCO kao partneri za dijalog”, na otvaranju summita SCO je izjavio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ulazak Irana kao punopravne članice je uspješno blokirala skupina zapadnih zemalja u “Grupi 5+1″. Naime, konačni dogovor oko iranskog nuklearnog programa još nije postignut i u Beču će se pregovarati još nekoliko dana, prenosi agencija Irna.
Iranski pregovarač i ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif je izjavio kako su zapadne zemlje odjednom promijenile svoje stavove o iranskom nuklearnom programu, dok se Rusija i Kina zalažu za potpuno ukidanje sankcija Iranu, prenosi agencija Shafaqna.
Odluka zapadnih pregovarača doista izgleda kao posljednji providan pokušaja da se Iran izvuče iz društva zemalja koje čine skupine BRICS, Šangajsku organizaciju za suradnju i Euroazijsku ekonomsku uniju i biti će zanimljivo vidjeti što će se na summitu SCO odlučiti o Iranu. Ranije je bilo dogovoreno da će u slučaju postizanja konačnog dogovora o nuklearnom programu, koji je trebao biti postignut do 30. lipnja, Iran u društvu Indije i Pakistana biti primljen kao zemlja s punopravnim članstvom.
PressTV prenosi kako su Washington i njegovi saveznici u okviru “Grupe 5+1″ torpedirali pregovore u Beču i da su šanse da konačni dogovor uopće bude postignut 50-50. Izgleda da će čelnici Šangajske organizacije za suradnju, ukoliko ne žele iznevjeriti Iran, morati donijeti odluku koja se neće svidjeti zapadnim silama i Teheranu svejedno omogućiti rad u skupini bez obzira na ishod pregovora.
“Za nas Euroazija nije šahovska ploča ili polje geopolitičkih igara. To je naš dom i sve što želimo je da u ovim zemljama prevladavaju mir i obilje, da u Euroaziji nema mjesta za ekstremizam i da se u njoj ne pokušavaju zadovoljiti vlastiti interesi na štetu drugih”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u svom govoru pred sudionicima summita SCO.
Posebno važna je izjava glavnog tajnika SCO Dmitrija Mezenceva.
“Danas imamo veliki broj zahtjeva iz različitih zemalja koji žele ili se pridružiti Šangajskoj organizaciji za suradnju. Indija, Pakistan i Iran žele status punopravne članice. Bjelorusija, Azerbajdžan, Armenija, Kambodža, Sirija, Egipat, Maldivi i Šri Lanka također su podnijeli zahtjev i njihova je namjera dobiti status unutar grupe ili podići na višu razinu onaj kojeg već imaju. Za nas je vrlo važna činjenica da smo primili toliko zahtijeva, jer je to pokazatelj da je organizacija “živa”, da se dinamično razvija i jača autoritet i utjecaj u regiji”, rekao je glavni tajnik SCO.
Dodamo li svemu navedenom ranije inicijative Kine u Financijskom smislu i ulogu Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), organizacije bivših sovjetskih zemalja koja ne sudjeluje na dvostrukom summitu u Ufi, proteklih nekoliko dana govore da je multipolarni svijet primamljiviji sve većem broju zemalja u svijetu. Model u kojem jedna ili nekoliko većih sila ostalim partnerima ne nameću unutarnje društveno, političko i gospodarsko uređenje je očigledno prihvatljiv svima.
Takvo je razmišljanje gotovo u potpunosti zaživjelo i u Latinskoj Americi, što se vidjelo u zajedničkoj izjavi skupine UNASUR, kada su čak i američki “saveznici” odustali od potpore neustavnom rušenju vlasti u Venezueli. Slično se dogodilo i na prošlom summitu Organizacije američkih zemalja (OAS), gdje su se latinoameričke zemlje jednoglasno suprotstavile Sjedinjenim Državama i Kanadi, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. To ne znači da neke zemlje kidaju veze s Washingtonom, nego samo da je sve više zemalja koje se ne žele miješati u unutarnje poslove drugih, kao što ne žele ni da se drugi miješaju u njihovu unutarnju politiku.
To je model koji je u samim temeljima skupine BRICS i Šangajske organizacije za suradnju. Te dvije skupine okupljaju narode koji imaju različite tradicije, kulture, religije, društvena, gospodarska i politička uređenja, a dokaz su da samo politika neuplitanja u unutarnja pitanja partnera ili saveznika svima može donijeti višestruku korist. Ne samo u ekonomskom smislu, naravno.
S druge strane imamo politiku diktata koju provode Sjedinjene Države i velike sile unutar Europske unije. Uzmu li se samo pristupna poglavlja za ulazak u EU ili NATO savez, onda je potpuno jasno da su neki narodi morali donositi zakone i usvajati “univerzalne vrijednosti” koji su u potpunosti oprečni njihovom povijesnom i kulturološkom nasljeđu, a stihijske i prisilne promjene gospodarskih uređenja u bivšim “komunističkim” zemljama su mnoge narode odvele u propast i osiromašenje.
Na kraju treba reći da je summit skupina BRICS/SCO u Ufi gotovo u potpunosti prešućen u zapadnim medijima, što ne treba čuditi. Konačno, riječ je o novom svijetu u nastanku koji bi mogao potkopati temelje ostatku ostataka možda nekada “Velikih 7″, od kojih danas među “velikima” imamo samo SAD, Njemačku i Japan, a Francuska i Velika Britanija su uspjele ne ispasti iz prvih deset.
Svijet se mijenja pred našim očima i ako ne uhvatimo korak s tim promjenama, a kao Europa “izolirajući druge” u stvari nastavimo s politikom samoizolacije, uskoro bi mogli ispasti iz igre.
Zajednička fotografija lidera zemalja skupine BRICS u prvom redu i s njima onih Šangajske organizacije za suradnju i Euroazijske ekonomske unije govori tisuću riječi. Politika sučeljavanja sa silama poput Rusije, Kine, Indije, te manjih igrača kao što su Brazil, JAR, Kazahstan, kojima pri tom pridružuju Pakistan, Iran, pa čak i Egipat se može nazvati nikako drugačije nego pristajanjem na vlastiti nestanak.
Ah, da!? Problem su “ljudska prava” i “demokratski standardi” u zemljama koje kroje novi, multilateralni svjetski poredak u kojem će poštivanje suvereniteta biti temelj međusobnih odnosa.
Lideri zemalja skupina BRICS, SCO i EEU nakon održane plenarne sjednice ove tri organizacije (Foto -RIA Novosti):
G7 su već prošlost, a do 2050. će zemlje u razvoju premašiti Sjevernu Ameriku, EU i Japan
Pokušaj “izolacije” Rusije je dostojan skupine s igrališta dječjeg vrtića
“Trokut Rusija-Kina Indija” – Moguće ostvarenje najgore noćne more Washingtona
“Čudna preslagivanja” u Aziji poslovne prirode ili slijede tektonske geostrateške promjene?