Mladen Sudar, predsjednik Gradskog ogranka OraH-a Slavonski Brod, rođen je 18. listopada1970. u Slavonskom Brodu, gdje je završio i srednju školu. Zvanje diplomiranog inženjera strojarstva stekao je na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Donedavno ponosni stanovnik Malina, odnedavno je ponosni stanovnik Slavonskog Broda. Branitelj. Otac tri prekrasne kćerke koje pohađaju 5., 6. i 7. razred u OŠ Hugo Badalić (volimo Hugu). Cijeli život u realnom sektoru, zadnjih 15. godina zaposlen je kod američkog poslodavca iz IT sektora. Omiljena mu je krilatica: “Nisam tu da pravim probleme nego da ih rješavam.” Razgovaramo s brodskim liderom ORaH-a povodom predstojećih parlamentarnih izbora.
Parlamentarni izbori su za tri tjedna. U gotovo svim medijima vijesti i analize o aktivnostima političkih stranaka uglavnom se odnose na dva suprotstavljena bloka u čijim su središtima SDP i HDZ odnosno vijesti o njima daleko nadmašuju broj vijesti o akterima koji će na izbore samostalno izaći. Smatrate li da se radi o dirigiranom zanemarivanju ili su predizborne aktivnosti OraH-a, Mosta i Živog zida objektivno daleko slabije, nedovoljno atraktivne, naročito za mainstream medije? Je riječ o tome da je količina vijesti u skladu s količinom apela, događaja koje producirate?
Uoči izbora tradicionalno (a posebice ovaj sastav Vlade uz pomoć skupo plaćenih PR službi) premijer i ministri koriste svoje pozicije u Vladi da bi, koristeći sredstva RH, trčali po cijeloj Hrvatskoj i prezentirali svoj „uspjeh“ u proteklom mandatu i dokopali se novog. Pri tome obavezno spomenu neuspjeh glavnog oponenta, koji naravno reagira, tako da se predizborna kampanja svede na međusobno prepucavanje na najnižoj razini. Takva kampanja odgovara objema stranama, jer je sav medijski prostor zagađen njihovim prepucavanjem i nema prostora za predstavljanje ljudi i programa ostalih stranaka, ali i za konstruktivne kritike krivih poteza. Cijela politika postaje građanima mučna i besmislena i svede se na puko izbacivanje doskočica, no u strahu da „oni drugi“ ne dođu na vlast građani se polariziraju i svrstavaju na jednu ili drugu stranu. Novo doba donosi nove metode, pa se u kampanji angažiraju uhljebi koji otvaraju nove korisničke račune po portalima kako bi trolali i provocirali, kako bi prozivali drugu stranu da je protiv Hrvatske.
Sve Vlade do sada koristile su proračunska sredstva na promoviranje svojih ljudi, pa se u medijima i na oglasnim mjestima uoči izbora vide lica ministara, navodno da bi prezentirali novi program sufinanciranja računala poduzetnicima ili elektroničkih uređaja sa A+++ potrošnjom itd. itd.. (Moram sada popiti čaj da smirim želudac…).
Mediji žive od čitanosti, gledanosti i slušanosti, žive od reklama, a ORaH sa svojih 10.000 kuna po izbornoj jedinici nema apsolutno nikakve šanse doći do naslovnica što god mi rekli – za medije je bolje promovirati bogate platiše nego stranke koje imaju pametne ideje ali nemaju novaca.. U takvoj situaciji nikoga ne zanima npr. ORaH sa svojih 50 politika koje su dostupne na internetu već mjesecima.
Mantra koja se nudi građanima je: „nemojte bacati svoj glas strankama koje neće prijeći prag“ – zar nisu naši glasovi i tako bili bačeni u zadnjih 20 godina, jesmo li dobili nazad ono zbog čega smo svoj glas dali? Ja ću radije dati svoj glas čovjeku kojem vjerujem, koliko god to naivno i promašeno bilo, nego glasati iz straha za listu koja je manje loša.
U jednom periodu, za vrijeme izbora za EU parlement, OraH je imao podršku građana blizu deset posto. Što se u međuvremenu dogodilo s obzirom da je podrška prepolovljena, pa čak je i manja, jer, prema anketnim procijenama, OraH se bori za prolaz u Sabor? Koji su uzroci pada popularnosti? Kakav je odnos lokalne ispostave OraH-a i centrale u Zagrebu?
Hrvatska je gladna promjena na političkoj sceni. To se odnosi na građane, ali i na medije. Kada se ORaH pojavio pobudio je veliki interes medija, jer se u sezoni „kiselih krastavaca“ pojavila nova i drugačija stranka na čelu sa Mirelom Holy koja je svojom pojavom i izričajem zaintrigirala javnost. Kako u Hrvatskoj građani češće glasaju protiv nego za nekoga, ORaH je na valu protestnih glasova u jednom trenutku narastao čak do nekih 17% anketne podrške, no taj rast nije bio realan jer se nije radilo o podršci zbog nekakvih kvalitetnih ideja i programa ORaH-a u tom trenutku, nego je bio rezultat prepoznavanja Mirele Holy kao drugačije političarke. Vijest prestaje biti nova kada se objavi novija, tako je i interes za ORaH počeo padati, a biti dosljedan u svojim stavovima i izjavama značilo je biti dosadan medijima.
Nagli rast ORaH-a donio je više štete nego koristi jer umjesto da ORaH bude prepoznatljiv kroz vrlo konkretnu platformu održivog razvoja, građani su ORaH doživljavali kroz nedefinirani pojam „trećeg puta“ te su se u stranku i oko stranke uključivale razne skupine ljudi pokušavajući kanalizirati svoje vlastite političke ambicije ili vizije trećeg puta koje nisu bile u skladu sa statutom i programom stranke.
S obzirom na nepostojanje stranačke infrastrukture sve je to rezultiralo s puno pogrešnih koraka od kojih je najvidljiviji bio podrška Ivi Josipoviću na predsjedničkim izborima što se u političkom smislu pokazalo kao promašaj, a nisu pomogli ni unutarstranački izbori koji su izazvali jako puno zle krvi unutar, kako sam prethodno rekao, heterogenog članstva. Takvu situaciju su iskoristile druge stranke, posebice HDZ i SDP, kako bi promovirale ORaH kao SDP-ov satelit što je odgovaralo i jednima i drugima, jer je eliminiralo treću opciju koja je opasno nagrizla tradicionalni bipolarni sustav.
I mi u Brodu smo prošli kroz sličnu priču, trebalo nam je dosta vremena da se konsolidiramo i da stvorimo „imidž“ i prema građanima, ali i unutar stranke. Jesmo li uspjeli pokazati se u pravom svjetlu prema građanima pokazat će izbori, ali unutar stranke smo stekli reputaciju poštene, kreativne i konkretne organizacije koja svoju energiju usmjerava na rješavanje problema, a ne na kritiziranje bez osnove. Činjenica da se na listi ORaH-a za V. izbornu jedinicu nalazi čak 8 kolegica i kolega iz Slavonskog Broda govori dovoljno o statusu GO.
Ocjena je da je u Slavonskom Brodu stranačko reagiranje na društvenu i političku zbilju i na manifestacije društvene krize zanemarivo. Relevantne ocijene o stanju Grada više daju pojedini analitičari i kolumnisti po medijima, nego stranački lideri. Je li to znači da je sve u redu? Radi li se o inerciji, pasivnosti? Koji su uzroci tome?
Male stranke u Slavonskom Brodu imaju problem sa praćenjem i komentiranjem zbivanja jer nemaju dovoljno ljudi kako bi mogli reagirati na sve pojave. Reagirati samo kritikom bez nuđenja alternative je bacanje pijeska u oči. Ne možete van izaći s nekakvom tezom bez da ste ju prethodno kvalitetno pripremili jer ugroziti nečije radno mjesto ili ugled, popljuvati nekog neargumentirano kroz medije samo zbog stranačkih ili osobnih interesa je odvratno i neprihvatljivo ponašanje. Reagiranja pojedinih analitičara i kolumnista u tom slučaju vrijede više, naravno ako nije riječ o instruiranim reagiranjima.
S obzirom da svi na neki način ovise o državi i jedinicama lokalne samouprave postoji nekakav prešutni dogovor o nenapadanju jer se iznošenje mišljenja o nekoj temi smatra osobnim napadom pa vam najednom potencijalni partner na ozbiljnom projektu postane uvrijeđena frajlica koja ne želi više razgovarati. Također, reakcija građana na prozivanje kroz medije ne postoji. Kako reagirati protiv nekoga ako znate da vam o toj osobi ovisi hoćete li dobiti asfalt, rasvjetu, park, dječji vrtić…
Mi želimo biti drugačiji, pošteni i odgovorni. Za to nam je potrebno vrijeme, a naše vrijeme tek dolazi.
Dojam je da suradnja s GI za čisti zrak, nije bila sikronizirana. Osim verbalne podrške OraH se nije upuštao u dogovaranje zajedničkih akcija kojima bi se građani zaštitili od zagađenja? Što ste zapravo akcijski poduzimali u tom smislu?
Građanska inicijativa je udruga koja je svojim dugogodišnjim i predanim radom učinila strašno puno, točnije najviše od svih, vezano uz problematiku onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu. Naravno da smo mi prepoznali GI kao logičnog partnera u sagledavanju i rješavanju problema no naša procjena je bila da bi svojim povezivanjem sa GI nanijeli njima štetu i oduzeli im ono što oni jesu: nezavisna, nestranačka i nevladina udruga. Ljudi vele „politika je kurva“ i svakoga tko se približi politici skloni su trajno obilježiti ovom etiketom. GI je prošla faze kada su pojedine stranke ili ljudi koristili imidž udruge i njihovu vjerodostojnost za dnevnopolitičke potrebe što je kod građana stvorilo dojam povezanosti jedne uistinu nevjerojatno dosljedne udruge sa prljavštinama brodske politike. Mi nismo takva politička stranka, a prije svega nismo takvi ljudi, tu smo da pomognemo u rješavanju problema, a ne da se tuđim radom kitimo.
U ožujku ove godine smo, uoči trećeg sastanka Povjerenstva za čisti zrak, održali tiskovnu konferenciju na kojoj smo iznijeli vrlo konkretne prijedloge rješavanja problema onečišćenja. Rezultat je bio da se zapisnik sa toga sastanka Povjerenstva nikada u javnosti nije pojavio jer bi iznjedrio svu tugu i jad hrvatskih institucija. Prije nekoliko dana smo ukazali na presedan na tadašnjim granicama Europske unije, konkretno Black Triangle na tromeđi Njemačke, Poljske i Češke gdje su se te tri zemlje, u razdoblju od 1989-1996., uspjele dogovoriti i sanirati 10 termoelektrana na lignit ukupne snage 14.000 MW te srezati onečišćenje za 50%. A onečišćenje je bilo takvo da je 50 dana u godini bilo pod potpunom maglom, da je 70% dana u godini bilo oblačno a 50% šuma je bilo uništeno. Danas je to područje po razini onečišćenja jednako ostatku tih zemalja, dakle u razumnim granicama. Istovremeno, mi u Hrvatskoj nismo u 7 godina uspjeli jednoznačno brojčano prikazati odakle to nama smrdi i odakle dolazi zagađenje što je osnovni preduvjet za bilo kakve razgovore sa susjednom stranom ili za eventualnu tužbu. Da bi apsurd bio veći, u 7 godina su se na vlasti izmijenjivali nositelji lista V. izborne jedinice, pa je Slavonski Brod glasao prvo za buduću premijerku, a na slijedećim izborima podršku je dao glavnom tajniku stranke koja je formirala Vladu – bez rezultata. Rješavanje ovog problema je dugotrajan proces u kojemu treba biti kreativan, ali prije svega treba biti dosljedan, vrijedan, dosadan, naporan i uporan što očigledno nikome ne donosi političke bodove pa su sve političke grupacije svjesno izbjegavale ovu temu.
Ovih dana smo, preko Davora Škrleca, poslali Povjereniku za okoliš Europske komisije posebnu verziju slavonske košarice koja je sadržavala 12 teglica sa onečišćenim zrakom i natpisima sa najvišim mjerenjima onečišćenja za sumporovodik, benzen, lebdeće čestice itd. u prethodnih 18 mjeseci. Tom simboličnom gestom željeli smo skrenuti pozornost na problem, ali na drugačiji način tako da se ureže u pamćenje Povjerenika.
Nije se primjetilo da ste kao stranka regirali na pojedine točke iz dnevnog red sjednica Gradskog vijeća i kasnije zaključke i odluke, bez obzira što OraH nema vijećnika. Postavlja se pitanje znači li to da se u svemu slažete s gradskom upravom i gradonačelnikom Mirkom Dusparom? U čemu se ne slažete? Možete li sada ukazati na propuste i greške aktualne gradske vlasti? I što mislite o partnerstvu Pravaša i SDP-a?
Kao što sam već rekao, ORaH je mlada stranka koja je dosta energije i vremena potrošila na izgradnju stranačke infrastrukture. Mi smo pratili rad Gradskog vijeća u skladu sa raspoloživim resursima.. Osobno zastupam stav da je kritiziranje tuđeg rada bez konkretnog vlastitog prijedloga čisto politikantstvo, čega i bez nas ima previše u našem gradu.
Kada je u pitanju rad gradske uprave naša glavna zamjerka se odnosi na nedovoljnu podršku razvoju i jačanju gospodarstva. Infrastruktura u gradu je unaprijeđena i grad je dobio osvježeno lice i fasade, no takve aktivnosti neće pomoći svim onim ljudima koji nemaju posao. U trenutku kada se država svakodnevno zadužuje, novce treba ulagati u projekte kojima ćemo dugove moći vraćati jer svaku kunu koju smo posudili vratit ćemo sa velikim kamatama. U društvu prijatelja često se znam našaliti i reći da bi povijest trebalo izbaciti iz škola, jer svi Hrvati i tako imaju svoju vlastitu verziju povijesti iz koje ništa nisu naučili. Ako ipak pogledamo malo u povijest uspješni(ji)h zemalja u Europi vidjet ćemo da se njihov razvoj i uspjeh nije zasnivao na razvoju infrastrukture za biračko tijelo (cesta, bazena, pročelja zgrada itd.) nego su prvo napravili sve što je moguće da osiguraju dobre uvjete za potencijalne investitore i poduzetnike kao i odgovarajuće educirane resurse. Što vrijedi imati najljepši trg u državi, ako nemaš posao i ne možeš djetetu priuštiti kokice ili sladoled na Korzu… Ne treba biti previše kretivan kada treba novce potrošiti, problem je kako novce stvoriti…
Američki poslodavac za kojeg radim je prije par godina u malom gradiću Hancock u Michiganu zaposlio 3 čovjeka, a grad Hancock je zauzvrat osigurao besplatan uredski prostor za rad tih ljudi u slijedeće 3 godine. Ne, to nije bilo preko veze i poznanstva, bilo je u sklopu strategije o razvoju IT industrije u gradu. Sličan primjer su gradovi u Irskoj koju osobito pratimo zbog njihovog uistinu uspješnog rasta kroz razvoj IT industrije. Dakle, ne treba izmišljati toplu vodu nego valja gledati pozitivne primjere oko sebe i raditi isto.
Angažman gradske uprave na rješavanju pitanja onečišćenja zraka ovisio je uglavnom o pritisku građana Slavonskog Broda. Stekao se dojam da grad nema energije niti snage nositi se s tim problemom. Ova tema je bila gurnuta pod tepih i zbog projekata koje je gradska uprava dogovarala sa SDP-om, pa je ova tema svjesno žrtvovana kako bi mogli dobiti kružne tokove, podvožnjak i sl..
U Hrvatskoj se prečesto dijelimo po raznim bojama na crvene, plave, crne itd., a i ovako nas ima premalo… Uistinu nema razloga da se suradnja na lokalnoj razini uvjetuje nekakvim svjetonazorom kad se na toj razini govori o sasvim drugim temama.
Stav ORaH-a kada su u pitanju koalicije je jasan (a suradnja SDP i pravaša je koalicija bez obzira kako to oni zvali) – suradnja koja je utemeljena na zajedničkim projektima za boljitak grada je nužna i svaki odgovorni političar će svoj glas dati pametnim projektima bez obzira tko ga predlaže. No suradnja koja se temelji na dogovoru o načinu raspodjeljivanja mjesta u upravnim odborima, gradskim poduzećima i sl. nije smjer u kojem treba ići. Sva zapošljavanja u javnim i gradskim poduzećima moraju ići isključivo i jedino preko javnih natječaja, bez obzira što zakon propisuje. Isto se odnosi i na upravne odbore i sl. Utjecaj politike na kadrovsku politiku gradskih poduzeća mora biti minimalan. To danas nije slučaj, politika ima snažan utjecaj na kadrovsku politiku i to sigurno šteti radu gradskih poduzeća i gradskih ustanova. Mene osobno je iznenadila priča sa dualnim direktorskim mjestima u gradskim poduzećima. Iskreno, nisam se s takvim situacijama susretao i uistinu me zanima na koji način dva direktora podižu kvalitetu usluge jednog poduzeća.
Građani Broda zapravo ne znaju, ili, nedovoljno znaju, za vaše stavove, primjerice, o kulturi i gospodarstvu, ulici koja nosi ime ustaškog doglavnika Budaka, o nezaposlenosti i namještenim natječajima, o urbanističkim planovima… o većini problema koji tište Brođane i žitelje županije. Imate li ih, a nisu prezentirane na cjelovit i sugestivan način, ili ste se ograničili na uska pitanja iz domena „zelene“ problematike?
ORaH znači Održivi razvoj Hrvatske – koncept održivog razvoja zasniva se na razvoju gospodarstva, ljudskih prava i zaštite okoliša – dakle nije fokus isključivo na zaštiti okoliša nego na balansu ovih triju područja. Stavovi i politike stranke se nalaze na internetskim stranicama i sudeći po posjećenosti zanimljivi su građanima, a sudeći po novoobjavljenim programima nekih stranaka čini se da su ideje i njima zanimljive te ih koriste u svojim programima. To nas veseli jer podrška dobrim idejama je uvijek dobrodošla.
U gradu stavove također imamo, istina, nisu do kraja prezentirani. S obzirom da mo manja stranka, manjeg članstva, pažnju usmjeravamo prema prioritetima. Od osnivanja na ovamo govorili smo o problemu onečišćenja zraka. Prošle godine održali smo tribinu o gospodarskim potencijalima konoplje, koja je bila jako uspješna i izazvala je veliki interes javnosti jer je govorila o mogućim načinima rješavanja nezaposlenosti i unaprijeđenja gospodarstva regije. Održali smo tribinu Održivi razvoj regije – gdje su predstavljene politike regionalnog održivog razvoja, održivog gospodarenja otpadom i poljoprivredna politike s naglaskom na korištenje EU fondova, a tim specijaliziran za ovu temu održavao je tribine i po općinama. Ispred Zavoda za zapošljavanje predstavili smo prijedlog mjera za povećane cjelogodišnje zaposlenosti. Zajedno sa partnerima održali smo BRODiseju – vožnju gradskim biciklističkim stazama gdje smo skrenuli pozornost da probleme biciklista. U pripremi su strategije za kulturu i gospodarstvo za Slavonski Brod, koje će biti prezentirane nakon izbora, jer kako sam već rekao, ako nemamo prijedlog konkretnog rješenja, nećemo niti gubiti kredibilitet na puko kritiziranje. Radimo na tome ozbiljno i želimo kvalitetne strategije koje mogu zaživjeti u stvarnosti, za dobro građana, a ne biti puke parole u svrhu predizborne kampanje.
Moj osobni interes leži u razvoju informatičke industrije u Slavonskom Brodu jer je to prostor koji smo jedva dotaknuli i to ne nekakvom strategijom razvoja nego zahvaljujući inicijativama lokalnih poduzetnika. Ne smije se događati da imamo tisuće ljudi na Zavodu za zapošljavanje, a da istovremeno IT sektor ne može pronaći kvalitetne resurse. Sada je ovaj sektor orijentiran ka mrvicama na hrvatskom tržištu uz eventualne uspjehe pojedinaca na tržištu EU. Kada smo već jeftina radna snaga, iskoristimo priliku i uzmimo dio kolača na EU tržištu, pokrenimo izvoz. Kada steknemo reputaciju bit će prostora i za daljnji rast i razvoj. Ovo ne govorim tek tako nego iz pozicije nekoga tko je poslovno svakodnevno u kontaktu sa ljudima iz SAD, Njemačke, Japana…
Ovo pitanje što ste ga postavili vezano uz ime ulice – time neka se bave oni koji nemaju važnijih stvari u životu – kada nam minimalna plaća u Hrvatskoj bude 800 eura neto rado ću i o toj temi razgovarati.
Za koje promjene bi se zalagao zastupnik OraH-a iz Slavonskog Broda odnosno pete izborne jedinice u novom sazivu Sabora?
ORaH-ov zastupnik bi se zalagao za 18. točaka programa koje je stranka istaknula kao najvažnije korake ka poboljšanju stanja u Hrvatskoj, no ne slijepo vjerujući u te programe kao da su u kamen uklesani. Zakoni, programi, projekti koje ne prođu javnu raspravu su u stvari silovanje proračuna bez odgovornosti za potrošeni novac. Mislim da je jedna od važnijih točaka za koju se osobno zalažem reforma javne uprave, koja između ostalog uključuje veliku teritorijalnu reformu te decentralizaciju države. Ono što je vjerujem značajno drugačije od stava većine drugih stranaka je način provedbe decentralizacije koja u našoj varijanti nije deklarativna. Naime mi u Brodu se zalažemo za izmještanje ministarstava i institucija iz Zagreba i preseljenje u sredine u kojoj po svojoj djelatnosti logički pripadaju. Što znači da bi Ministarstvo poljoprivrede bilo negdje u Slavoniji, Ministarstvo mora, pomorstva i veza u priobalnom kraju itd. Usmjerenost Hrvatske ka Zagrebu prelazi svaku razumnu granicu i guši razvoj regija. Ukoliko bi npr. Ministarstvo poljoprivrede bilo preseljeno npr. u Piškorevce, to bi značilo da bi nekoliko stotina ljudi sa visokim plaćama svoje poreze i prireze uplaćivali u Slavoniji. To bi značilo da bi se predstavništva stranih tvrtki koje se bave agro djelatnošću otvarali svoje urede u Slavoniji, otvorila bi se vrata biznis turizmu u regiji, Slavonika bi bila korištena, restorani i hoteli u okolici bi funkcionirali – od toga bi u krugu od 100 km svi imali koristi. To je stvarna decentralizacija države, sve ostalo su prigodni spinovi.
Najjednostavnije bi bilo preseliti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode skupa sa svim Fondovima i agencijama u Slavonski Brod. Oni su i tako beskućnici i iznajmljuju prostore, Milovićka bi im bila taman. Vjerujem da bi tada stav MZOIP o rafineriji bio značajno drugačiji. Zaposlenici bi mogli birati između preseljenja u Slavonski Brod ili bi morali svoja znanja ponuditi drugom poslodavcu. Zvuči okrutno? A kako zvuči to iz perspektive jednog Slavonca/Slavonke? Nama je takva sudbina normalna, ljudi svakodnevno napuštaju Slavoniju u potrazi za poslovima. Ako vlastita država ne pokreće promjenu smjera zašto bi investitori odlučili svoje novce investirati ovdje?
Kakav je stav lokalnog OraH-a prema medijima, a naročito prema elektroničkim medijima (portalima) u Slavonskom Brodu? Smatrate li ispravnim da Gradsko vijeće i gradonačelnik (da sada ne spominjemo županijsku skupštinu i župana) imaju voluntaristički stav kad su u pitanju novčane potpore? Nije se primjetilo da ste se zalagali za reguliranje medijske jednakopravnosti, kroz javne natječaje, na primjer. Naime, očito je da gradonačelnik i župan nekritički podržavaju pojedine medije.
Sloboda i neovisnost medija je temelj demokracije. Jedinice lokalne samouprave, ali i sve institucije države, morale bi imati apsolutnu transparentnost u odnosu prema medijima, posebice kada su u pitanju plaćanja usluga oglašavanja, potpore medijima i sl. Doslovce svaka kuna i svaka transakcija prema nezavisnim ili „nezavisnim“ medijima mora biti javno i nedvosmisleno objavljena i dostupna.
Pri dodjeljivanju potpora treba utvrditi jasne kriterije koje će vrijediti bez obzira koja politička opcija je na vlasti i oko toga se svi moraju složiti. One medije koji se bave temama koje nisu komercijalne, ali su istovremeno iznimno važne za razvoj društva i demokracije, za razumijevanje problematike npr. osoba sa invaliditetom, treba dodatno pomoći u radu.