Rat protiv komaraca

U vrijeme kada je Afrikom harala ebola, zarazna bolest koja izaziva smrtonosno unutarnje krvarenje, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) trebalo je čak devet mjeseci i nekoliko tisuća smrtnih slučajeva da proglasi ‘globalnu zdravstvenu izvanrednu situaciju’. U slučaju zika virusa, koji se prije nekoliko mjeseci pojavio u Brazilu, dovoljan je bio tek jedan sastanak. Objavu, koja za sobom povlači mobilizaciju resursa za borbu protiv epidemije, WHO je na konferenciji za novinare oglasio nakon samo nekoliko dana razmatranja, iako u većini slučajeva virus izaziva blage simptome poput groznice i bolova u mišićima, a tek rjeđe mikrocefaliju, deformaciju lubanje kod beba. Stoga odluku treba gledati i u kontekstu činjenice da se organizacija zbog sporosti djelovanja u slučaju ebole našla na udaru brojnih kritika. Štoviše, generalna direktorica WHO-a Margaret Chan bila je iznimno oprezna, pa je naglasila da su stručnjaci zasad utvrdili tek da postoji ‘snažna sumnja u kauzalni odnos između zaraze zika virusom za vrijeme trudnoće i mikrocefalije, ali on još uvijek nije znanstveno dokazan’.

Zika virus prenose komarci, a britanski stručnjak G. W. A. Dick otkrio ga je u Ugandi 1947. godine i dao mu ime po lokalnom šumskom području. Desetljećima je napadao samo majmune, pa se nisu istraživale njegove posljedice ni interakcije s drugim životinjama. Ponovno je iskrsnuo na Pacifičkim otocima u Mikroneziji tek 2007. godine, u maloj otočnoj zajednici od 12.000 ljudi, no kod njih nije zabilježen niti jedan slučaj mikrocefalije, stanja koje može dovesti do teških oštećenja mozga. U Brazilu se virus pojavio 2014., nagađa se u vrijeme održavanja Svjetskog nogometnog prvenstva, a otad se njime inficiralo oko 1,5 milijuna ljudi u dvadesetak zemalja Sjeverne, Srednje i Južne Amerike. Krajem prošle godine u sjevernim regijama Brazila u bolnice su se počele javljati majke beba s izrazito malenim glavama, pri čemu je na tom području ranije bilježeno oko 150 takvih slučajeva godišnje, a sada se istražuje njih više od 5000.

Stručnjaci smatraju da zaprašivanje kuća neće biti dovoljno da se iskorijeni prijenosnik, komarac Aedes aegypti koji živi u urbanim sredinama, hrani se danju, a razmnožava i u malim lokvama vode

Unatoč tome, još uvijek se ne može sa sigurnošću tvrditi da je zika virus uzrok ovog poremećaja, a kako sada stvari stoje, ta se povezanost još barem neko vrijeme neće ni moći dokazati. Brazilski stručnjaci, naime, ispitali su dosad oko 700 slučajeva, no mikrocefalija je pronađena u samo 270 njih, pri čemu se za jedan dio pretpostavlja da je izazvana konzumiranjem alkohola ili droge u trudnoći. U samo šest slučajeva kod djece su pronađeni tragovi zika virusa, no to ne znači da on nije uzročnik mikrocefalije. On se, naime, u krvi može detektirati samo tijekom prvih pet dana od infekcije, pri čemu inkubacija traje pet dana, a do pojave simptoma virus se više ne može pronaći u krvi. Štoviše, od trenutka infekcije trudnice pa do detekcije deformacije lubanje ultrazvukom mogu proći tjedni, pa i mjeseci. U SAD-u se primjerice godišnje rodi oko 25.000 tisuća beba s mikrocefalijom, pri čemu se kao mogući uzroci spominju genetska predispozicija, dijabetes, alkohol, pothranjenost i ostanak bebe bez kisika prilikom porođaja. U desetak posto slučajeva djeca nemaju nikakve mentalne poteškoće, dok u drugim slučajevima ne mogu samostalno hodati, hraniti se ni govoriti.

Za razliku od afričkih zemalja koje se nisu mogle nositi s epidemijom ebole, brazilska vlada aktivirala je 220.000 vojnika koji sudjeluju u operaciji iskorjenjivanja komarca. Vlade Brazila, Salvadora, Kolumbije i Jamajke savjetovale su ženama da ne ostaju trudne, dok je vlada SAD-a, gdje je dosad zabilježeno nešto više od 30 slučajeva u 11 saveznih država, svojim trudnicama preporučila da ne putuju u zemlje Latinske Amerike. Stručnjaci, međutim, smatraju da zaprašivanje kuća neće biti dovoljno da se iskorijeni prijenosnik, komarac Aedes aegypti koji živi u urbanim sredinama, hrani se danju, a razmnožava i u malim lokvama vode. Urbani programi zaprašivanja, kažu stručnjaci, u većini slučajeva daju tek privremene rezultate, pa se komarci, a s njima i virus, redovito vraćaju. Jedino trajno rješenje je cjepivo, kojeg neće biti još godinama, pa su brazilske vlasti posegnule za nekim kontroverznim metodama kako bi što prije riješile problem, dijelom i zato da se ne bi odgodile Ljetne olimpijske igre zakazane za kolovoz ove godine.

Prije više od godinu dana vladina komisija za genetski modificirane organizme donijela je odluku da je GM komarac britanske kompanije Oxitec siguran za okoliš. Oxitecov Aedes aegypti u svom DNK-u sadrži autodestruktivni mehanizam koji producira protein tTAV, a on se vezuje za stanice i sprječava aktiviranje gena ključnih za preživljavanje, zbog čega insekt umire. Na životu ga privremeno, do oplodnje tijekom koje se autodestruktivni gen prenosi na potomke, održava ‘protuotrov’, antibiotik tetraciklin. Dosad provedena testiranja na Kajmanskom otočju, Panami i u dijelovima Brazila pokazala su uspješnost u eliminaciji populacije spornog komarca između 80 i 90 posto, pa je gotovo sigurno da će najviše brazilsko regulatorno tijelo uskoro izdati dozvolu za korištenje ove metode, unatoč upozorenjima da ovakva intervencija u ekosustav može imati nekontrolirane posljedice po druge životinjske vrste. Nakon višedesetljetne zabrane, ponovno se spominje i zaprašivanje DDT-jem, supstancom koja je zabranjena zbog štetnog djelovanja na okoliš, a u ranim fazama istraživanja je i eksperiment s inficiranjem komaraca bakterijom wolbachia, koja sprječava sposobnost komaraca da skuplja i prenosi viruse.

Genetske metode borbe protiv bolesti i nametnika razvijaju se već stotinjak godina, a one koje izazivaju neplodnost dosad su se najviše koristile u poljoprivredi i stočarstvu u SAD-u. Američki epidemiolog Fred Soper bio je pionir iskorjenjivanja malaričnog komarca u Brazilu 1930-ih, a njegova metoda fanatično pedantnog zaprašivanja domova primjenjivala se i u drugim južnoameričkim državama. Soper je tada imao punu podršku vlada pa nijedna kuća nije zaobiđena, a njegova čuvena izjava iz toga doba bila je da ‘iskorjenjivanje komaraca nije moguće u demokraciji’.