U obrani slobode govora

Kada je lani u svibnju, uoči parlamentarnih izbora, Tomislav Karamarko dao programatski intervju tjedniku Globus u kojem je najavio političke obračune i lustraciju društvene klime koja bi, kako je rekao, trebala biti očišćena od lijeve ideje i prikrivenih boljševika, bilo je jasno da nam se ne piše dobro. Posljednjih tjedana njegova ideja novih društvenih (čitaj: nacionalnih) vrijednosti poprima stvaran oblik. Novoimenovani ministar kulture Zlatko Hasanbegović samo je proizvod toga, obični izvršitelj, koji je istina – i u osobnoj misiji. Prvi na redu su neprofitni mediji. Brzinom munje HDZ-ovi jurišnici dobrano su se potrudili da nam prilijepe kojekakve etikete, koje ću zbog kratkoće vremena sažeti samo u – pijavice, političke marionete bivše vlasti i privilegirana kasta. U prvi plan su ubacili novac koji smo navodno dobivali po babi i po stričevima.

Portal Forum.tm nije nastao zbog ‘milijunske’ pomoći ministarstva kulture. Naši novinari novinare vrlo dugo, i duže nego što postoji natječaj Ministarstvo kulture, i duže nego što postoje mnogi danas etablirani mediji, pa i duže nego što postoji hrvatska država. Odokativno, prosjek novinarskog staža na Forumu.tm je 15 godina, zreli smo, oblikovani novinari s iskustvom  iz svih značajnih medija poput Večernjeg, Jutarnjeg, Novog lista, Vjesnika, Ferala, Slobodne Dalmacije… Među 50-ak suradnika Foruma.tm najmanje nas desetak je dobilo nagrade HND-a, neki i više puta – od nagrade za vijest/izvještaj, reportažu, najbolje uređenu rubriku, istraživačko novinarstvo, pa do novinara godine. Lani smo dobili čak dvije, po prvi puta upravo za tekstove objavljene na portalu, a postojimo kao redakcija tek nepune tri godine. Bila je to nagrada „SAP Božo Težak“ za najbolji tekst iz područja informatike i komunikacija te nagrada HND-a „Marija Jurić Zagorka“ za internetsko novinarstvo.

Forum.tm je osnovan u svibnju 2013. godine, pokrenuo ga je dio otpuštenih novinara ugaslog tjednika Forum u vlasništvu Styrije. U amanet su, srećom, dobili internet domenu i tako je počelo. Prvih pola godine radilo se bez kune. Novinari koji su godinama radili u velikim, hijerarhijski strukturiranim medijima, s jasnom podjelom posla- postali su katice za sve. Trebalo se pobrinuti za prostor (koji je i dan danas relativna stvar, ljeti prevruć, zimi prehladan, u prošlom životu birtija), trebalo je namaknuti sredstva… i istodobno pisati dalje.

Danas imamo dvoje zaposlenih s plaćom koja po zakonu ne može biti veća, i nije veća, od prosječne plaće arhiviste ili knjižničara. Ostali suradnici rade honorarno, po tekstu. Svi pišemo na vlastitim kompjuterima, telefoniramo na vlastiti račun. Za nas su pisali ili još pišu novinari i novinarke iz Bruxellesa, Praga, Skopja, Podgorice, Sarajeva, Beograda, Pekinga… Ali jednako su nam važne i reportaže iz Tuzle, Vojnića, Siska, Karlovca ili Pakraca, što su mjesta do kojih mi iz Zagreba (iz financijskih razloga) možemo trenutno dobaciti. Dobro, imamo i nešto Dalmatinaca – suradnike iz Šibenika i Splita.

Unatoč partizanskim uvjetima – čini mi se da novinarske teme ipak ne trpe. Pišemo s priličnim žarom – istina ponekad nas uhvati malodušnost – čeprkamo, nema povlaštenih, nema nedodirljivih. I u pravilu smo na strani slabijih, ne na strani moćnih. Ne damo se impresionirati.

Mi na Forumu baratamo pojmovima koje Karamarko nikada neće razumjeti i koje on zapravo prezire – građanin/građanka, ljudska prava, osobna sloboda, pravo na izbor, ravnopravnost… To su pojmovi bez nacionalnog prizvuka i zato ih ne žele čuti – ni Karamarko ni Hasanbegović za kojeg su to obične dogme. Oni ih se zapravo boje: jer biti građanin znači biti subjekt a ne biti objekt, odlučivati a ne biti predmet o kojem se odlučuje.

I na kraju, podsjećam Karamarka, Hasanbegovića i čitavu svitu na vlasti da nisu slobodni strijelci, da ih obavezuju hrvatski Ustav, zakoni i međunarodni dokumenti.  Da nisu oni ti koji će nama određivati prostor slobode. Mi smo ga davno osvojili i znat ćemo se za njega boriti da ga očuvamo.