Može li – uz žurno preuzimanje institucija prema modelu nove nacionalne paradigme – Filozofski fakultet u Zagrebu ostati bastion solidarnih ideja i dostupnijih znanosti i obrazovanja?
Reprezentacija proskribirane nove nacionalne paradigme ovih se dana ponajviše ogleda u programskom zaokretu javne televizije: ono što je naizgled bila programska aberacija uzrokovana vazmenim trodnevljem u slavu uskrsnuća Isusa Krista, danas je standardizirana norma. Uz središnju informativnu emisiju podešenu prema mjerilima televizije kakvu Tomislav Karamarko želi gledati, uskoro nas – ničim izazvano – očekuje i repriza suvremenog klasika Antuna Vrdoljaka Duga mračna noć, taj trinaestosatni spektakl u žanru ispunjenja tisućljetnog hrvatskog sna, podžanra hrvatske šutnje.
Filozofski fakultet u Zagrebu, kao što smo već pisali, već neko vrijeme odolijeva pokušajima spajanja svojih programa s programima Katoličkog bogoslovnog fakuteta, dakako, upravo na svoju štetu, odnosno prvenstveno štetu svojih studenata, a sve u režiji rektora Damira Borasa i dekana Vlatka Previšića. Tim je povodom Akademska solidarnost, inicijativa posvećena u borbi za slobodnu znanost, besplatno obrazovanje i poštene radne uvjete u akademskom okruženju, organizirala tribinu Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja? na kojoj se za riječ, među ostalima, javila i Branka Galić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta, a kojoj je dekan Previšić već i prije same tribine najavio da će – ukoliko ne glasa za ugovor s KBF-om – tražiti njezinu ostavku.
U četvrtak, 31. ožujka, to je i proveo u djelo: “Na današnjoj sjednici dekanskog kolegija FF-a, dekan je samovoljno dužnosti razriješio prodekanicu Branku Galić, iako to po pravilnicima može učiniti samo Fakultetsko vijeće”, ističu iz Akademske solidarnosti i dodaju: “Dekan za svoj postupak nije dao nikakvo objašnjenje, ali jasno je da je dužnosti razriješena jer se, jedina među prodekanima, otpočetka protivila ugovoru FF-a s KBF-om te je i govorila u tom svjetlu na nedavnoj tribini AkadSolida”.
Kako piše Ana Benačić za portal N1 televizije, na tribini je Galić govorila o razlici između FF-a kao svjetovnog, građanskog učilišta i KBF-a kao crkvenog učilišta na kojoj vrijede kanonski zakoni: “U samom statutu KBF-a piše da je to visoko crkveno učilište. Nije samo svjetovno”, rekla je Galić i dodala: “Navodi se i da njihova nadređena osoba nije dekan, nego ‘veliki kancelar’, koji je imenom Josip Bozanić, a to je osoba koja direktno odgovara drugoj državi, Vatikanu”.
Za studente Filozofskog fakulteta, a posebice studentice, budući da žene prema kanonskom pravu nemaju prava, ovaj je ugovor diskriminatoran: “Ulazimo u neizvjesnu utakmicu, tim više što je ta insitucija utemeljena na kanonskom, odnosno feudalnom pravu, a FFZG na građanskom pravu. Mi ne znamo kako bi se odvijala kombinacija kanonskog i građanskog prava”, izjavila je Galić.
Vrijedi napomenuti da se kao preduvjet za upis na KBF ne vrednuje samo znanje prema postignutim rezultatima na prijemnom ispitu već se od potencijalnih studenata traži da dostave krsni list i preporuku lokalnog župnika da je praktični vjernik. Uz to, završeni studenti katehetske pedagogije, koji se pripremaju za zvanje vjeroučitelja, u povlaštenom su položaju. Naime, za radno mjesto vjeroučitelja u školi ne raspisuje se javni natječaj već ga na radno mjesto – prema potrebi škole koja ga zapošljava – raspoređuje nadređeni biskup.
Može li – uz žurno preuzimanje institucija prema modelu nove nacionalne paradigme – Filozofski fakultet u Zagrebu ostati autonomni bastion solidarnih ideja i dostupnijih znanosti i obrazovanja? Pomolimo se.