Vrijeme za poštenije uređen sustav od 42 milijarde kuna

Primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude umjesto najniže cijene, transparentnost javnih natječaja, dulji rokovi za pokretanje žalbenih postupaka te skraćivanje njihova trajanja, kao i edukacija i jačanje provedbenih institucija, osnovni su u nizu zahtjeva koje će iz gospodarstva primiti Ministarstvo gospodarstva tijekom javne rasprave o novom Zakonu o javnoj nabavi. Kako je poznato, u tijeku je izrada novog Zakona, na što Hrvatsku obvezuje implementacija EU direktiva.

Nacrt Zakona koji bi trebao biti donesen već u travnju još nije objavljen, a među najvažnijim novostima navodno je upravo ukidanje kriterija najniže cijene iz postupaka javne nabave, i to na način da se u startu iz postupka izbacuju najniža i najviša ponuda, kako bi se odabrala ona “srednja”, ili ekonomski najpovoljnija. Doduše, aktualna regulativa i provedba javne nabave ima još niz problematičnih mjesta koja potiču korupciju, pogodovanja, usporavaju procese i onemogućuju tržišnu utakmicu, na što u svojim konkretnim prijedlozima izmjena Zakona upozoravaju u vodećim udruženjima poduzetnika i investitora na hrvatskom tržištu. Ističu da bi se reformom sustava javne nabave potaklo jačanje gospodarstva te uštedjele milijarde kuna na natječajima. Svoje prijedloge, koje su predali ministru gospodarstva Tomislavu Paneniću, u utorak su predstavili u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

“Javnom nabavom nitko nije zadovoljan, ni oni koji kupuju niti ponuditelji, a funkcioniranje sustava javne nabave važno je jer je vrijedan 42 milijarde kuna. Europska komisija objavila je da je hrvatski Zakon o javnoj nabavi jedan od najkorumpiranijih u Europi”, kazao je jučer Davor Majetić, glavni direktor HUP-a. HUP-ovci ističu da se iz aviona vide natječaji koji su pisani kako bi se pogodovalo određenim ponuditeljima. U HUP-u ističu da na prosječnom natječaju sudjeluju samo 3,2 ponuditelja, a u 45 posto slučajeva na natječaj stiže samo jedna ponuda. U 74 posto poduzeća, prema ispitivanju Eurobarometra, drži se da se natječaji pišu kako bi određena tvrtka dobila natječaj. Sadašnji udio primjene kriterija ekonomski najpovoljnije cijene (ENP) za 2014. godinu bio je 1,4 posto, a vrijednosno 9,1 posto. Čitavo gospodarstvo i korisnici su žrtve najniže cijene, kažu u HUP-u, a njihovo mišljenje dijele i u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Američkoj gospodarskoj komori u Hrvatskoj (AmCham).

HGK dugo upozorava na činjenicu da se prema procjenama zbog korupcije na javnim nabavama izgubi i 15 posto BDP-a. “Podržavamo ideju da kriterij za odabir bude srednja ponderirana cijena, te predlažemo da se dio sredstava za javne nabave izdvaja za inovativna poduzeća te stjecanje referenci, čime se potiče i izvoz”, kaže Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK. Komora traži i niže cijene žalbenih postupaka te dulje rokove za žalbe, kao i razdvajanje velikih natječaja na manje, kako bi se dala prilika i malim i srednjim poduzetnicima. Inače, HGK će danas predstaviti svoj online katalog hrvatskih proizvoda, iz kojeg će naručitelji dobiti informacije o tome što se sve proizvodi u Hrvatskoj, čega mnogi nisu niti svjesni.

U AmChamu ističu da je nužno uskladiti rad Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Uprave za sustav javne nabave i upravnih sudova kao triju ključnih nositelja sustava. “Ne postoji zakonska osnova temeljem koje bi njihova stajališta morala biti međusobno usklađena, niti su za moguću međusobnu kontradiktornost propisane posljedice, zbog čega dolazi do razlika u tumačenju”, kaže Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama. Pojašnjava zbog čega je ENP najbolja opcija: “Uzimanjem u obzir ukupnih troškova i učinkovitosti proizvoda ili usluge kroz dulji rok, što uključuje i dimenzije kvalitete i inovacije, pokazuje se stvarna cijena proizvoda ili usluge. Tako se potiče konkurencija i razvoj kvalitetnih proizvoda i usluga, te štedi javni novac,” ističe Doko Jelušić. U nizu primjera o štetnosti kriterija najniže cijene mogu se izdvojiti usluge putovanja i tenderi u nabavci lijekova za bolnice.

“Zadnji slučajevi javnih natječaja su pokazali da smo došli na dno dna, jer agencije nude usluge za jednu lipu, zbog čega se dio turističkih agencija nije javljao na takve natječaje. Stoga smatramo da je najbolja primjena srednje cijene”, kaže Ivan Pukšar, predsjednik Strukovne skupine putničkih agencija Komore Zagreb. Kad su u pitanju tenderi za nabavku lijekova, problem je u tome što se naručitelji ne obvezuju ni na vremenski rok niti na količine lijekova, zbog čega u utakmicu u bilo kojem trenutku mogu uletjeti ponuditelji s niskom cijenom, čak iako nisu sposobni opskrbiti sustav, što se redovito događa. Rezultat je često interventan uvoz ili kupnja po cijenama s liste, što je značajno skuplje.

poslovni