Unatoč sve većem broju otvorenih simpatizera nacionalizma i neoustaštva, SOA u svom godišnjem izvještaju primjećuje porast ‘velikosrpskog i četničkog ekstremizma’
U izvještaju za 2015. godinu Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) navodi da zbog malobrojnosti i slabe organiziranosti ‘ekstremističke skupine i pojedinci’ imaju vrlo malen potencijal za ugrožavanje sigurnosti u Hrvatskoj. SOA tako pronalazi ‘ekstremiste’ među ‘skupinama i pojedincima lijeve i desne provenijencije’, anarhistima, neonacistima, navijačima i četnicima. ‘Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom populacijom’, posebno naglašava SOA, navodeći tako jednu od rijetkih rečenica koja se razlikuju od izvještaja iz 2014. kad su u pitanju ekstremisti. Sve ostale su, naime, doslovno ili većim dijelom prepisane. Ovogodišnjem i lanjskom izvještaju zajednička je još jedna stvar: nijednom riječju se ne spominju bujanje filoustaštva i fašizacija javnog prostora.
Prema više službenih pokazatelja, tokom prošle godine došlo je upravo do porasta desnog ekstremizma. Predvodnici krajnje desnog veteranskog prosvjeda u Savskoj ulici pozivali su, primjerice, na rušenje ustavnog poretka. Saborski zastupnici nacionalnih manjina upozorili su potom na ‘ponovnu eskalaciju straha i nesigurnosti’, što predstavlja ‘sigurnosni problem za nacionalne manjine’, dok je pučka pravobraniteljica u svom izvještaju upozorila na porast netrpeljivosti prema manjinama u javnom prostoru, baš kao i Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava. Analiza Srpskog narodnog vijeća pokazuje da je tokom 2015. za više od sto posto povećan broj zabilježenih slučajeva govora mržnje, fizičkih nasrtaja i drugih oblika netolerancije prema ovoj manjini. Posebno se to odnosi na internet i socijalne mreže, koje doslovno obiluju ustaškim insignijama i porukama. Istodobno su desne stranke, poput A–HSP-a, prošle i ove godine održale proustaške mitinge prepune fašistoidnih poruka. Jedan od njih je na godišnjicu Oluje okončan nasiljem ispred HNK-a u Rijeci. U dokumentarcu francusko-njemačke televizije Arte o porastu desnog ekstremizma u Hrvatskoj šef HČSP-a, stranke u kojoj je dio političkog života proveo i tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović, kaže da sve više mladih ljudi pristupa njihovim redovima.
Unatoč sve većem broju otvorenih simpatizera nacionalističkog i neoustaškog ekstremizma, SOA u svom godišnjem izvještaju primjećuje porast ‘velikosrpskog i četničkog ekstremizma’. Ostaje mogućnost da ih obavještajna agencija svrstava među ‘neonaciste’ ili ‘desne ekstremiste’. Oba scenarija, međutim, slabo su izgledna, jer autori izvještaja navode kako su rečene skupine i pojedinci ‘malobrojni’ u Hrvatskoj. Nameće se dakle zaključak da bujajući ustašluk nije predmet opservacije službenih obavještajnih tijela Republike Hrvatske, a kamoli prijetnja za sigurnost njenih građana.