Ledeni val u Americi, oluje na Atlantskom oceanu i proljetne temperature u Europi – i sve to u isto vrijeme. No, ovakve klimatske “anomalije” će u budućnosti biti još češće, kažu stručnjaci.
Na drugoj strani Atlantika već tjednima vladaju proljetne temperature. Zapravo, nije slučajno što se na sjevernoj polutki pojavio ovakav kontrast. Hladan zrak iz Amerike već tjednima struja prema Atlantskom oceanu i tamo se zagrijava. Razlike u temperaturi stvaraju područja vrlo niskog zračnog pritiska, koje utječu na vremenske prilike u Europi. To je razlog zbog koga se Velika Britanija suočila s olujama i poplavama ali i zbog čega je u Njemačkoj izuzetno toplo za početak godine.
Je su li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama? Na to je teško odgovoriti. Klimatolozima je potreban vremenski raspon od najmanje 30 godina da bi izvukli pouzdane zaključke. Doduše, struje koje kontroliraju zrak sa Sjevernog pola su u posljednjih pet godina sasvim sigurno postale promjenjivije, kaže Američka agencija za praćenje vremenskih prilika NOAA. To može biti povezano s klimatskim promjenama ali isto tako to može biti i dio sasvim normalnog prirodnog ciklusa.
U svakom slučaju, klimatolozi već odavno ukazuju na moguću vezu između porasta temperature na Arktiku i hladnih valova zraka u drugim dijelovima planete. Naime, manji ledeni pokrivač i manje snijega dovode do zagrijavanja mora, a te razlike dovode do “anomalija” u kretanju zračnih struja. Znanstvenici poput Jennifer Francis sa sveučilišta Rutgers ili Stephena Vavrusa sa sveučilišta Wisconsin-Madison, navode kako je to dio objašnjenja za nepredvidive hladne valove.
Mnogi stanovnici Amerike vjeruju da je globalno zagrijavanje izmišljotina, a ekstremne hladnoće naizgled podupiru ovo stajalište. Međutim, stručnjaci s Instituta za istraživanje klime u Potsdamu tvrde da će porast globalnih temperatura dovesti do još većeg broja ovakvih „anomalija“ kao i do još većih varijacija u temperaturi. Sjeverna polutka bi mogla biti posebno ugrožena od ledenih valova.
Ovi istraživači, koji također rade za međunarodne institucije, tvrde da su se nepogode – uključujući i suše, oluje i poplave – povećale za preko 200 posto u posljednjih trideset godina. Znanstvenici u Potsdamu smatraju da je i to posljedica klimatskih promjena.