Ruski izumitelji dali su ogroman doprinos razvoju svjetske znanstveno-tehničke misli. Mnogi njihovi izumi su izmijenili svakodnevnicu i omogućili nam da danas koristimo dostignuća poput zrakoplova, automobila, računala i televizije. Ovom prilikom predstavljamo našim čitateljima samo djelić iz velikog arsenala takvih izuma.
Gusjenica, gusjenični sustav kretanja
 |
Kapetan ruske armije Dmitrij Zagrjašski izradio je 1837. crteže gusjeničnog sustava kretanja i obratio se Ministarstvu financija za izdavanje patenta na „kola s plosnato-zglobnom mehaničkom gusjenicom“. Dobio je patent, ali njegov izum tada nije zainteresirao industrijalce, pa je patent dvije godine kasnije anuliran. Tek 1877. je ruski seljak, samouki izumitelj Fjodor Blinov, dovršio ono što je Zagrjašski započeo, stvorivši vagon na gusjenični pogon. Taj izum omogućio je proizvodnju traktora, a kasnije i tenkova.
Vagon na električni pogon
 |
Pojava vagona na električni pogon stvorila je uvjete za pravu prometnu revoluciju koja je ubrzala razvoj gradova i industrijskih centara. A sve je počelo 1874. – 1876., nakon što je ruski izumitelj Fjodor Pirocki obavio niz pokusa s prijenosom električne struje na daljinu, u kojima je jedna tračnica služila kao direktan provodnik, a druga kao povratni. Tako je proradio elektromotor koji je bio udaljen 1 km od izvora struje. Nekoliko godina kasnije Pirocki je izvršio ogled na liniji Sestrorecke željezničke pruge. U vagonu je bilo 40 putnika. Prva elektrificirana tramvajska linija u svijetu otvorena je već 1881. u Njemačkoj, u jednom predgrađu Berlina, po shemama ruskog izumitelja.
Videorekorder
 |
Učenik osnivača ruske avijacije Nikolaja Žukovskog, ruski inženjer Aleksandar Ponjatov, radio je 1950-ih u američkoj kompaniji Ampex, koju je sam i osnovao. Tamo je uspio riješiti zadatak snimanja videosignala. Njegova tvrtka je pola stoljeća bila svjetski lider u području profesionalnog snimanja i reprodukcije slika i pratećeg zvuka na magnetnoj traci, a svjetski elektronički divovi su koristili Ponjatovljeve patente u proizvodnji kućne video aparature.
Radio veza
 |
Na svom predavanju na Peterburškom sveučilištu u travnju 1885. profesor fizike Aleksandar Popov prvi je objavio da je pronašao sustav bežične veze i na licu mjesta demonstrirao rad prvog radioprijemnika na svijetu. Međutim, nije mogao objaviti svoj rad, jer je bio zaposlen u vojnoj ustanovi. U isto vrijeme slične eksperimente je vršio i Talijan Guglielmo Marconi, čiji članak je objavljen 1897. Marconijev izum je, za razliku od izuma ruskog inženjera, brzo komercijaliziran. Zbog toga se dugo vodio spor oko toga tko je prvi pronašao radio. Posljednjih godina, međutim, u znanstvenom svijetu izumiteljem radija ipak se smatra jedan treći znanstvenik, Nikola Tesla, koji je kreirao temeljni dio radio sustava, sposobnost generiranja i kontrole kontinuiranih sinusnih valova.
Helikopter
 |
Igor Sikorski je još jedan ruski izumitelj čiji je potencijal u punoj mjeri realiziran u inozemstvu. On je 1910. stvorio prototip rotokoptera koji je uspio podići u zrak. Već 1912. je napravio prvi hidroavion, a zatim i prve avione s više motora. Nakon Oktobarske revolucije emigrirao je u SAD. Tamo je zajedno s poznatim ruskim kompozitorom Sergejem Rahmanjinovom uložio sredstva u osnivanje vlastite tvrtke Sikorsky Aeroengineering Corp. Prvi eksperimentalni helikopter Sikorskog, konstruiran u SAD-u, poletio je u rujnu 1939., a njime je upravljao sam izumitelj. Shema ovog helikoptera je aktuelna već više od pola stoljeća. Po toj shemi je izrađeno gotovo 95% svih helikoptera na svijetu. Sikorski je 1942. napravio i prvi helikopter dvosjed.
Fotoćelija
 |
Pojava televizije omogućena je zahvaljujući otkrićima ruskog fizičara Aleksandra Stoletova. On je krajem 1880-ih eksperimentalnim putem došao do teoretskog objašnjenja zakona fotoefekta. Na temelju foto-efekta su stvorene foto-ćelije koje danas imaju veliku praktičnu primjenu. Stoletov je stvorio prvu fotoćeliju na temelju vanjskog fotoefekta i otkrio ovisnost fotostruje o intenzitetu svjetlosti.
Transformatori
 |
Nemoguće je zamisliti energetski sustav bez transformatora. Prve transformatore su izumili, konstruirali i uveli u upotrebu ruski električar Jabločkov i fizičar Usagin. Jabločkov je još sredinom 1870-ih smislio rješenje koje je ušlo u povijest pod nazivom „dijeljenje svjetlosti“. Njegov izum je zapravo podrazumijevao primjenu transformatora struje i kondenzatora. Jabločkov ga je tada demonstrirao u Parizu i Sankt-Peterburgu, a već 1882. su izumitelji Lucien Gaulard i Josiah Willard Gibbs u Francuskoj patentirali transformator s otvorenom željeznom jezgrom.
Jogurt
 |
Fermentirani mliječni proizvodi postoje oduvijek, ali prvu teoriju o njihovom utjecaju na dugovječnost formulirao je ruski znanstvenik Mečnikov. On je još 1910. iznio ideju da se život produžava ako čovjek koristi fermentirane mliječne proizvode koji reduciraju procese truljenja u crijevima. Mečnikov je utvrdio da je najviše dugovječnih ljudi bilo u Bugarskoj, odakle jogurt i vodi porijeklo. Točnije, još u drevnoj Trakiji su prvi put u mlijeko dodane bakterije koje izazivaju fermentaciju.
Televizija
 |
Zvorikin je još jedan ruski inženjer čiji su se izumi pojavili u SAD-u. Njemu pripada najvažniji izum 20. stoljeća – elektronska televizija. On je još 1923. izvijestio o svom patentu američki patentni ured, a 6 godina kasnije stvorio je visokovakumski televizijski prijemnik, tj. Kineskop. Još dvije godine mu je trebalo da dovrši odašiljač, tj. ikonoskop.
Krekiranje benzina
 |
Nemoguće je zamisliti današnji svijet bez automobila, a samim tim i bez benzina. Međutim, takve ogromne količine goriva za motore mogu se dobiti samo uz pomoć pucanja. To je proces u kojem se benzin dobiva od teških frakcija nafte ili onih koje imaju višu temperaturu vrenja. Zahvaljujući krekiranju od nafte se može dobiti 70% benzina, dok obična prerada daje samo 10-20 %. Ruski inženjer Vladimir Šuhov prvi je otkrio krekiranje i 1891. stvorio projekt industrijskog pogona.
Sintetički kaučuk
 |
Sintetički kaučuk je također element bez kojeg se ne može zamisliti današnjica. Najviše se primjenjuje u proizvodnji automobilskih, avionskih i biciklističkih guma. Također se koristi u proizvodnji brtvenica, izolacije, medicinskih instrumenata i u mnogim drugim područjima. Sintetički kaučuk se primjenjuje i u proizvodnji čvrstog raketnog goriva. Polibutadienski kaučuk je prvi sintetički kaučuk koji je imao industrijski značaj. Proizveden je sintezom po metodi ruskog kemičara Sergeja Lebedeva. Prvi primjerak sintetičkog kaučuka Lebedev je dobio 1910., a njegova knjiga „Istraživanje u području polimerizacije etilena“, objavljena 1913., kasnije je postala temelj za industrijsku sintezu kaučuka.
Kombajn
 |
Ruski izumitelj Andrej Vlasenko upravljao je imanjem u Tverskoj guberniji. On je 1868. izumio prvi kombajn i nazvao ga „žetelac-mlatilice“. Prvi kombajn su vukla tri konja, bio je napravljen uglavnom od drvenih dijelova, a po produktivnosti je mogao zamijeniti 20 žetelaca. U Tverskoj guberniji su na spahijskim imanjima još dugo korištene dva Vlasenkova stroja, kojima je upravljao jedan čovjek a vukla su ih dva konja. Tek 10 godina kasnije u SAD-u su novine objavile senzacionalnu vijest o tome da je u Kaliforniji napravljen stroj – žetelac i vršalica koju su novinari nazvali „kombajn“, tj. „kombinirani [strojevi]“. Prvi američki kombajn radio je na istom principu kao Vlasenkovi strojevi, ali su ga vukle 24 mule, a opsluživalo ga je 7 radnika.
Izvor. ruskivjesnik