Iz srca hrvatskog sna

Provjereno, Nova TV, 16. rujna, 11:08

Na ovom mjestu dižemo spomenik od mjedi trajniji Barbari Golji, reporterki koja nam je priuštila osam minuta čiste istine o našoj političkoj sceni. Odličan, gotovo filmski prilog započinje zvucima gange, kukurikanjem pijetla, kokodakanjem kokice i satelitskom snimkom Ciste Provo u kojoj je HDZ dobio 85 posto glasova, iza čega slijede riječi dvoje mještana: ‘Mi smo presretni što je HDZ pobijedio…’ Novinarka je obišla područje vrućeg juga (Cistu, Lovreć i to), gdje vladaju tvrda vjera, nepokolebljivo domoljublje, HDZ, Gospa i Hajduk, i vješto se praveći blesava ispitivala ljude za koga glasaju (za HDZ), dokle (zauvijek), a što ako kradu (i onda), tko je upropastio zemlju (Milanović), treba li zabraniti abortus (jašta nego triba) i one pedere (i nji, vrag im sriću odnija). Na pitanje je li bolje ako BDP raste ili pada neka je žena u vinogradu rekla da je bolje ako pada, ali budući da nije znala razliku između PDV-a i BDP-a, nije izgledala kao netko tko bi fanatično ustrajao u tom stavu.Na sjeveru plač i škrgut zuba. Zvijezda priloga bila je neka teta koja je progovorila teško razumljivim jezikom iz kojeg se razumjelo da je kao katolkinja sretna zbog ovakvog ishoda izbora, što je u tim krajevima stav jednako rijedak kao i oduševljenje socijaldemokracijom na jugu.

Prekid programa zbog čitanja, HRT, 12. rujna, 21:42

Kruno Lokotar priuštio nam je zadovoljstvo druženja s Vladom Bulićem, pitkim, duhovitim, pametnim piscem koji nam je pročitao nekoliko odlomaka iz svoje knjige u kojima je opisivao kako je s didom krčio polja. Iz te je aktivnosti izvukao dojmljiv didaktički zapažaj da je ‘pliska mnemotehničko sredstvo’. Drugim riječima, tko dobije šamarčinu zato što je nešto zaboravio, drugi put neće napraviti sličnu svinjariju. To se još zove suočavanje s prošlošću.Bulić je bio autor prvog bloga u Hrvata, znamenite Pušione koja je kasnije ukoričena, kao i romana ‘Putovanje u srce hrvatskog sna’, što je solidan opis konteksta u kojemu se odvijaju naši životi, izborni ciklusi i slične perifernosti. Svi mi ustvari putujemo u srce hrvatskog sna i radosni smo kao mala djeca što se sve odvija ovako bajkovito. Nabavite tu knjigu u nekom antikvarijatu, odlična je!

Novi dan, N1, 15. rujna, 9:50

Čini se da će jesenski TV hit biti serija ‘Novine’ Dalibora Matanića – prve recenzije vidjelica i vidioca su odlične – no upitno je kad će dobiti termin. Serija očito nije nježna prema društvu koje putuje u srce svog sna, a to se odgovornim drugovima na Prisavlju ne dopada pa otežu: nekoć su takve stvari jednostavno stavljane u bunker, ali bunkera više nema, pa se traže adekvatna zamjenska sredstva. Izraelska medijska kompanija Keshet International otkupila je prava za globalno emitiranje ‘Novina’: pokazuje se da je audiovizualna industrija, koju su generirali HAVC i HRT, jedna od propulzivnijih u ovoj zemlji. Producent Nebojša Taraba iz Drugog plana rekao je na N1 da je interes za seriju velik: ‘Kod Kesheta je specifično to što u pravilu distribuiraju ili svoje ili sadržaje koji su producirani po njihovoj narudžbi. A ovo je prvi put da uzimaju nešto s naših prostora. Nastojimo vjerovati da na HRT-u nema problema, nego da se zbog promjena na HRT-u kasnilo s jesenjom shemom. Vjerujem da ćemo za koji dan dobiti točan datum emitiranja. Ono zašto smo mi nervozni jest strah da nećemo imati vremena da seriju dovoljno promoviramo. HRT je uveo praksu da se važne stvari dobro promoviraju. Bojim se da ne budemo samo bačeni u eter…’

Trezor, RTS satelit, 15. rujna

Kasni je sat, crkava naš grad, a iz etera čujemo poznat glas. Bila je dovoljna samo jedna sekunda za prepoznavanje – da, to je Mića Orlović, legenda jugoslavenske televizije. Ugodan glas, šarmantna pojava, simpatično lice, sijeda kosa, ležerno držanje i pametni stavovi. Sat vremena užitka – ništa za televiziju nije tako magnetično kao šarm. Mića Orlović pripovijedao je o tome kako je služio vojsku sa Stjepanom Mesićem, kako je jedan davni rođendan slavio u Zagrebu, gdje se družio s Mikom Tripalom i slušao pjesme o banu Jelačiću, kako 1991. nije vjerovao kad su mu iz Beograda u Kanadu poručili da hvata zadnji direktni let za Beograd jer izbija rat, i pritom je bio beskonačno zabavan.Jedna televizija s dva programa, kako je bilo u socijalizmu, nije ostavljala puno prostora za izbor: nije tada bilo pluralizma, daljinskog, YouTubea, Facebooka i sličnih gadgeta, pa ste gledali to što ste morali, no ipak su postojali jaki kriteriji. Onaj tko je zanimljiv četvrt stoljeća nakon umirovljenja rođena je zvijezda i uvijek bi bio zvijezda. HRT bi trebao uvesti sličnu emisiju, ali u Hrvatskoj je prošlost zabranjena jer je povijest počela godine nulte, 1991.

Dnevnik 3, HRT, 18. rujna, 23:05

Vjerski zanosi Blanke Vlašić podijelili su naciju. Jedni je obožavaju, miljenica je Kaptola, vjernika, desnice, a drugi napadaju; sportaši pišu peticije o pravu na slobodno iskazivanje vjere. Gost Dnevnika 3 je sociolog Renato Matić, koji tvrdi da je osporavanje prava na slobodno iskazivanje mišljenja stvar totalitarizma. Ima čovjek pravo, neka cvjeta tisuću cvjetova na ovoj šarenoj livadi, no nama ostaje jedna dvojba. Mnogi se sportaši križaju ili mole ili broje krunicu, brojanicu, tespih, prije pojedinih sportskih akcija – penala, slobodnih udaraca, slobodnih bacanja, skoka preko motke – i svaki put kad to vidimo nameće se jedno te isto pitanje: Ima li bog pametnija posla od gledanja je li netko upao u ofsajd zamku ili hoće li promašiti penal? Ne bi li bog trebao gledati izbjeglice iz Sirije, Afganistana, ratove u Libiji, pretile farizeje u Bijeloj kući i Pentagonu, koji zapodijevaju ratove samo zato da bi njima, kojima je dobro, bilo još bolje? Prema Bibliji, to su oni koji u raj mogu teže nego deva kroz ušicu igle. Ukratko, te geste sebičnih molitava za penal ili centimetar skoka više pokazatelj su naravi religije: to je sebična strast koja od više sile za sebe uvijek iska više, ne gledajući druge. Neka se moli i krsti i križa tko god hoće, u kojoj god zelenoj areni bio, ali čisto sumnjamo da Manitu, Allah ili Bog, ima li ga, na to gleda s osobitom sklonošću… Imao bi on i težih problema za rješavati, pa to ne radi.

Pet na pet, RTL, 16. rujna, 19:15

U RTL-ovoj emisiji koju vodi Drele pet je debila dobilo pitanje da navedu bilo koji grad iz BiH osim Sarajeva. Odgovori su bili sljedeći: 1. Ne znam, 2. Bosna i Hercegovina, 3. Kupres, 4. (tišina), 5. Jajce.