Zabava oko likvidacije

Početkom listopada davne 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o udrugama. Zajedno s novim Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, on je članice i članove nekoliko desetaka tisuća udruga koliko ih djeluje u Hrvatskoj, a također i marljive službenike Ministarstva uprave, Ministarstva financija i drugih državnih tijela koja se na ovaj ili onaj način bave udrugama, postavio pred brojne “izazove” koji ni do dana današnjega nisu svladani.

Sve udruge morale su do 30. rujna 2015. uskladiti svoje statute sa Zakonom o udrugama i potom podnijeti nadležnom uredu državne uprave zahtjev za upis promjena. Nejasnoće oko onoga što je trebalo napraviti izazvale su podosta zbunjenosti među udrugama, ali također i u državnim službama. Novi statuti moraju, između ostaloga, sadržavati precizne podatke o ciljevima udruga, o područjima djelovanja sukladno ciljevima, o djelatnostima kojima udruge ostvaruju te ciljeve, o gospodarskim djelatnostima, o načinima osiguranja javnosti djelovanja, o imenovanju i opozivu likvidatora itd, itd. Smisao svih tih zakonskih obaveza uglavnom se svodi na jedno – da država demonstrira općenitu “brigu” oko toga da građani ne zloupotrijebe ustavne slobode i prava na samoorganiziranje. Kad već njezine službe žmire na konkretne slučajeve konkretnih udruga u kojima je očito da se zloupotrebe naveliko odvijaju.

Nakon što je većina ispunila zakonsku obavezu i u roku predala zahtjeve za registraciju novih statuta, državne službe bile su zatrpane poslom oko njihova rješavanja. Kako su nam 30. prosinca 2016. javili iz Ministarstva uprave, zaprimljeno je bilo 29 876 zahtjeva za usklađivanje statuta sa zakonom. Do tada, dakle 15 mjeseci nakon roka za podnošenje zahtjeva, bilo ih je riješeno oko 25 000, dok je blizu 5 000 i dalje bilo neriješeno. Za udruge koje nisu uskladile statute s novim zakonom, nadležni županijski državni ured je po službenoj dužnosti trebao utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak njihova djelovanja.

Dragica Kovačić, pomoćnica zagrebačkog pročelnika za udruge, u odgovoru na H-Alterov zahtjev za pristup informacijama nabraja razloge za prestanak djelovanja udruga. “Sama činjenica što udruga nije uskladila svoj statut sa zakonom nije razlog za utvrđivanje prestanka njezina djelovanja. Razlozi za prestanak mogu biti – odluka skupštine o prestanku udruge, pripajanje drugoj udruzi, protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne skupštine, a da skupština nije održana, pravomoćna odluka suda, pokretanje stečajnog postupka, zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja nužnog za osnivanje udruge…”  

Pomoćnica pročelnika ilustrira u kakvoj su se gužvi našli službenici u uredima državne uprave kada je pred njih stavljen zadatak verificiranja statuta i utvrđivanja postojanja uvjeta za prestanak rada udruga:

“Na dan 13. veljače 2017. u Registar udruga sa sjedištem u Zagrebu upisano je 12 457 udruga; statuti 3 676 udruga usklađeni su sa zakonom, za 384 utvrđen je prestanak djelovanja, a brisano je 1 565 udruga, dok je u postupku još 2 311 zahtjeva za usklađivanje statuta sa zakonom. Pokrenuta su 62 inspekcijska nadzora po službenoj dužnosti nad radom udruga. Naime, s obzirom na to da se osim postupaka za usklađivanje statuta istodobno rješavaju i zahtjevi za upis novih udruga u Registar, i stranih udruga, kao i zahtjevi za upis ostalih promjena predviđeni zakonom, da se izdaju izvaci iz registra udruga te pregledavaju zapisnici s redovnih sjednica skupština udruga, ovaj Gradski ured ima ukupno u rješavanju 3 100 zahtjeva, pa s petnaestak izvršitelja što na neodređeno što na određeno vrijeme nije u mogućnosti pokretati veći broj inspekcijskih nadzora po službenoj dužnosti.”

Prema riječima Dragice Kovačić, pokretanje inspekcijskih nadzora za utvrđivanje uvjeta za prestanak rada udruga bit će u većem broju moguće tek pošto bude riješen najveći broj podnesenih zahtjeva za usklađivanje statuta sa zakonom. “Postupci usklađivanja su složeni jer udruge prema odredbama novog zakona mogu obavljati i gospodarske djelatnosti u skladu s posebnim propisima, pa je za svaku takvu djelatnost navedenu u statutu potrebno provjeriti može li udruga po odredbama posebnih propisa obavljati tu djelatnost.” Najčešće je potrebno konzultirati Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljstvu, Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o zdravstvenoj zaštiti. “Upravo te gospodarske djelatnosti udruge najčešće navode u svojim statutima”, objašnjava Kovačić.

Osim toga, osniva se sve više novih udruga sa sve više gospodarskih djelatnosti za čije obavljanje nije propisano koji oblik pravne osobe ih može obavljati, npr. konzalting, usluge savjetovanja, organizacija tečajeva, seminara, raznih manifestacija poput festivala i koncerata, izrada studija, razni oblici promidžbe itd, pa se smatra da je dopustivo da ih obavljaju i udruge koje upravo na tim gospodarskim djelatnostima najčešće inzistiraju. Tome je znatno pridonijela i Klasifikacija djelatnosti navedena u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja registra udruga i registra stranih udruga, prema kojoj udruge mogu obavljati i one djelatnosti koje posebnim propisima mogu obavljati samo trgovačka društva ili trgovac pojedinac, odnosno obrtnici (npr. trgovina, ugostiteljstvo, turizam…) i koja je izmijenila osnovna načela Zakona o udrugama, pa i sam Zakon.”

Kako stvari teku u županijama?

Osim Grada Zagreba, na pitanja o tome kako teče posao usklađivanja statuta udruga sa zakonom odgovorili su nam nadležni uredi petnaest županija. Iz njihovih se odgovora upada u oči različitost pristupa samih županijskih ureda, i zbog toga velika odstupanja u broju udruga koje su u postupku likvidacije ili su već izbrisane.

U Karlovačkoj županiji još nisu pokretani postupci po službenoj dužnosti radi utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruga. “Problem pokretanja tih postupaka je u pronalaženju likvidatora iz članova udruge. Nitko od posljednjih članova udruge ne želi se prihvatiti dužnosti likvidatora i povesti postupak likvidacije”, kažu nam u Karlovcu.

U Dubrovačkoj županiji je od stupanja na snagu novoga Zakona o udrugama izbrisana ukupno 101 udruga. Međutim niti jedna od njih nije izbrisana povodom neusklađivanja statuta sa zakonom.

U Međimurskojžupaniji je 1. veljače 2017. bilo registrirano 1 190 udruga. Od stupanja na snagu novog zakona pa do 1. veljače utvrđeno je da 328 udruga nije podnijelo zahtjev za usklađivanje statuta te da ispunjavaju uvjete za prestanak djelovanja.

U Koprivničko-križevačkoj županiji u postupku prestanka djelovanja je 56 udruga, a iz registra ih je izbrisano 124. Postupak usklađivanja statuta sa zakonom i dalje je u tijeku.

Iz Virovitičko-podravskežupanije nam javljaju da su za 73 udruge ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja na povodom neusklađivanja statuta za zakonom.

Na dan 1. listopada 2015. godine u Sisačko-moslavačkoj županiji, 593 udruge su ispunjavale uvjete za prestanak djelovanja. Dana 16. prosinca 2016. bilo ih je 737, a 2. veljače 2017. 593.

U Brodsko-posavskoj županiji je do kraja 2016. godine iz registra brisano 78 udruga. Jedna od njih je bila brisana povodom neusklađivanja statuta sa zakonom, dok su druge brisane na osnovu pravomoćne sudske odluke u skraćenom stečajnom postupku i u skraćenom postupku prestanka postojanja. “Te udruge nisu niti uskladile statute, ali nije bilo potrebno voditi dva postupka u istoj stvari”, objašnjavaju u Slavonskom Brodu.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dosad ni u jednom slučaju nije bilo pokretanja postupaka za utvrđivanje uvjeta za prestanak udruga zbog neusklađivanja statuta sa zakonom.

U Krapinsko-zagorskoj županiji nije uopće bilo brisanja udruga po službenoj dužnosti.

U Zagrebačkoj županiji čak 1302 udruge nisu uskladile statute sa Zakonom o udrugama. Za sve njih Ured državne uprave će po službenoj dužnosti utvrditi ispunjavaju li uvjete za prestanak djelovanja i za pokretanje likvidacijskog postupka. “Svim tim udrugama bit će dana i mogućnost da podnesu zahtjeve za usklađivanje statuta sa zakonom ako to žele”, objašnjavaju u Zagrebačkoj županiji.

U Požeško-slavonskoj županiji, od stupanja na snagu novoga zakona za 21 udrugu je po službenoj dužnosti ustanovljeno da su ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja povodom neusklađivanja statuta.

U Osječko-baranjskoj županiji preko 2000 udruga nije podnijelo zahtjev za usklađivanje statuta sa zakonom, ali zbog toga dosad nije pokrenut niti jedan postupak likvidacije. “Predstavnici udruga su upoznati s činjenicom da rok od 1. listopada 2015. nije prekluzivan, te da još uvijek mogu usvojiti novi statut i podnijeti zahtjev za usklađivanje. Detaljno su upoznati i s načinima pokretanja postupka za upis prestanka djelovanja, postojanja i brisanja iz registra”. Zahvaljujući svojoj širokoj akciji informiranja udruga o njihovim obavezama i pravima oko usklađivanja statuta, ured državne uprave u Osijeku i dalje  zaprima i rješava zahtjeve. Do 1. veljače 2017. bilo ih je usklađeno 2 231, a u postupku rješavanja ih je 150 uz svakodnevno zaprimanje novih. Od stupanja na snagu novoga zakona do 1. veljače iz registra je obrisano 450 udruga, ali na osnovu zahtjeva samih udruga.

U Osijeku nam također kažu i da su izvršili provjere na e-oglasnim pločama trgovačkih sudova i utvrdili da se nad “nekoliko stotina udruga” s područja županije provode stečajni postupci. Po zaključenju tih postupaka udruge se brišu iz registra. “Uzimajući u obzir broj službenika koji obavljaju prethodno navedene poslove, a posebno vodeći računa o što bržem, kvalitetnijem i učinkovitijem rješavanju zahtjeva za upise promjena u registar udruga, te posebno uzimajući u obzir stečajne postupke koji su pokrenuti na trgovačkim sudovima, ocijenjeno je kako je rješavanje navedenih poslova prioritet u odnosu na pokretanje likvidacijskih postupaka po službenoj dužnosti”, kažu nam u Osijeku.

“Kad postupci usklađivanja i brisanja iz registra koji se vode na temelju zahtjeva samih udruga i dostavljenih rješenja trgovačkih sudova o provedenom stečajnom postupku budu privedeni kraju, intenzivno ćemo vršiti inspekcijske nadzore nad udrugama koje u registru ostanu upisane kao ‘neusklađene'”, zaključuju u Osijeku.

U Šibensko-kninskoj županiji kratko su nam odgovorili da niti za jednu udrugu nije pokrenut postupak brisanja zbog neusklađivanja statuta sa zakonom.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji, za dvanaest udruga je utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja povodom neusklađivanja statuta sa zakonom.

U Ličko-senjskoj županiji, od stupanja na snagu Zakona o udrugama, povodom neusklađivanja statuta sa zakonom ispunjeni su uvjeti za prestanak djelovanja 266 udruga.