Vlada je na današnjoj sjednici u Sisku amenovala Prijedlog uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu.
Tako će se 35 posto novca rasporediti onim organizacijama koje promiču razvoj sporta, četiri posto onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, 11 posto za socijalnu i humanitarnu djelatnost, 19,31 posto za probleme i zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom, 4,01 posto za tehničku kulturu, 1,5 posto onim koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih, 11,18 onim organizacijama koje pridonose razvoju civilnoga društva i 14 posto onima koje se bave kulturom.
A među tih posljednjih 14 posto ni ove godine nema stavke “neprofitni mediji”, čime ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nastavlja politiku svog prethodnika Zlatka Hasanbegovića, koji je financiranje neprofitnih medija izbacio iz proračuna tog ministarstva još lani, prvo ukidanjem Povjerenstva za neprofitne medije, a potom i navlas istim prijedlogom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2016. unutar Ministarstva, dakle – bez neprofitnih medija. Novac kojim su se dotad financirali, oko tri milijuna kuna, tada je, a i sada, raspoređen za književno stvaralaštvo.
U javnoj raspravi koja je prethodila donošenju uredbe, a koja je putem portala e-savjetovanja trajala samo osam dana lanjskog prosinca, razne udruge reagirale su s 52 komentara, među kojima je bio i opširan prilog Mreže emancipacije E-net, inicijative koja okuplja 10 neprofitnih medija, kojim traže povratak u uredbu stavke “neprofitni mediji”.
Ministarstvo kulture u svom je odgovoru, međutim, E-mrežu fino uputilo na Fond za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije, gdje je sada osiguran nešto veći fond za neprofitne portale. Od 34 milijuna kuna, koje ukupno dodjeljuje Agencija za sljedeće dvije godine svim elektroničkim medijima u Hrvatskoj, jednom se neprofitnom portalu može tako dodijeliti najviše 130 tisuća kuna na godinu, što je, smatra Ministarstvo kulture, dovoljno za ozbiljan novinarski rad.
Zatim ih je matično ministarstvo još podsjetilo da ono zapravo sufinancira neprofitne medije na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi u okviru programa za inovativne umjetničke i kulturne prakse te programa izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija. Iz tih je programa na primjer ove godine ispao Le Monde diplomatique, ali je i dalje sretni dobitnik Hrvatsko slovo.
Ministarstvo je još obećalo medije ove godine obilato financirati iz sredstava fondova Europske unije, i to programom “Razvoj medija zajednice”. Program “medija zajednice” trebao je, inače, biti raspisan još lani. Mediji koji u međuvremenu prežive moći će se na poziv i javiti.
Argumente kojima su neprofitni mediji okupljeni u Mrežu emancipacije E-net – Lupiga, Forum.tm, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad – tražili povratak sustavnog financiranja od sredstava igara na sreću kroz Ministarstvo kulture, u cijelosti donosimo u nastavku:
“Neprofitni mediji, odnosno mediji zajednice, okupljeni u Mreži emancipacije E-net oštro se protive načinu raspodjele lutrijskih sredstava unutar Ministarstva kulture kako je opisano u čl. 3. točke 6. Prijedloga Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu, a u koju ponovo (kao ni za mandata ministra kulture Zlatka Hasanbegovića) nije uvrštena stavka ‘A781008 – Neprofitni mediji’.
Stoga tražimo da se u članak 3. točku 6. Prijedloga Uredbe o kriterijima… za 2017. godinu u razdjel 055 Ministarstvo kulture uvrsti stavka ‘za aktivnost A781008 – Neprofitni mediji – 8%’, i to:
– s obzirom na članke 3. i 14. te članak 69. Ustava Republike Hrvatske, a posebno članak 38. kojim se jamči sloboda izražavanja, što se posebno odnosi na slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja te zabranu cenzure te uzevši u obzir da novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji
– s obzirom na to da je sukladno članku 1. Zakona o medijima tijelo nadležno za sve medije Ministarstvo kulture
– s obzirom na to da su člankom 1. Zakona o medijima mediji definirani kao novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike
– s obzirom na to da mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni isključivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, oglašavanju, poslovnoj komunikaciji, radu trgovačkih društava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, Narodne Novine Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom o medijima nije drugačije propisano
– s obzirom na to da je javno informiranje ono koje se ostvaruje posredstvom medija
– s obzirom na to da su programski sadržaj medija informacije svih vrsta (…) koje se objavljuju u svrhu (…) obavještavanja (…) i ostalih potreba javnosti
– s obzirom na to da Republika Hrvatska člankom 3. Zakona o medijima jamči slobodu izražavanja i medija
– s obzirom na to da je člankom 3. Zakona o medijima zabranjeno u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama, te izazivati nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili drugo neprijateljstvo ili nesnošljivosti, na temelju spolne orijentacije poticati nasilje i rat
– s obzirom na to da se člankom 4. Zakona o medijima definira kako nitko nema pravo prisilnom zloporabom položaja utjecati na programski sadržaj medija ni na bilo koji drugi način nezakonito ograničavati slobodu medija
– s obzirom na to da je člankom 5. Zakona o medijima definirano da RH mora poticati i štititi pluralizam i raznovrsnost medija na način propisan zakonom
– s obzirom na to da je člankom 5. Zakona o medijima RH dužna poticati proizvodnju i objavljivanje programskih sadržaja koji se odnose na ostvarivanje prava na javno informiranje i obaviještenost svih državljana RH, kao i svih Hrvata izvan granica RH, nacionalnih manjina u RH, te poticati toleranciju i kulturu dijaloga, ostvarivati ljudska prava i uređivati pravnu i socijalnu državu te promicati razvoj svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca, poticati kulturno i umjetničko stvaralaštvo, razvoj obrazovanja, znanosti umjetnosti, zaštitu prirode, okoliša i ljudskog zdravlja, medije namijenjene informiranju osoba s posebnim potrebama…
– s obzirom na to da je člankom 5. Zakona o medijima eksplicitno definirana obaveza RH da pokreće i podupire pokretanje novih tiskanih medija, osobito lokalnih i neprofitnih, te medija nevladinih udruga
– s obzirom na to da su neprofitni mediji definirani člankom 48. Zakona o elektroničkim medijima kao oni proizvođači koji prihode ili dobit od svoje djelatnosti smiju koristiti samo za unaprjeđenje i razvoj vlastite djelatnosti
– s obzirom na to da su plaće u neprofitnom medijskom sektoru ograničene sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama i podzakonskom propisu kojim se utvrđuju koeficijenti složenosti poslova za područje kulture
– s obzirom na to da se Zakonom o igrama na sreću utvrđuje način raspodjele prihoda od igara na sreću kao i njihov nadzor
– s obzirom na to da se člankom 8. Zakona o igrama na sreću određuje da će Vlada RH Uredbom odrediti kriterije za utvrđivanje korisnika i načina raspodjele prihoda od igara na sreću za financiranje programa organizacija koje se bave (6) kulturom i (8) doprinose razvoju civilnog društva
– s obzirom na to da je člankom 9. Zakona o igrama na sreću definirano da je dobit Hrvatske lutrije prihod javnog proračuna
– s obzirom na to da bespovratna sredstva neprofitnim medijima ne potpadaju pod definiciju državne potpore (1) Zakona o državnim potporama jer a) ne sudjeluju na tržištu, stoga ni ne ugrožavaju tržišno orijentirane medije i jer su b) zahvaljujući javnim izravnim i neizravnim financiranjem komercijalnih i javnih medija (2), koje iznosi na godišnjoj razini otprilike 30 milijuna kuna iz Fonda za pluralizam medija, uz dodatnih godišnjih 131 milijun kuna PDV-olakšica na komercijalne dnevne novine, neprofitni mediji u težem položaju u odnosu na tržišno orijentirane medije.
Mišljenja smo da istaknuta regulativa osigurava dovoljno zakonskih uporišta za uvažavanje našeg prijedloga. Posebno ako se primijeti da se dosadašnja primjena tih propisa u praksi, u kombinaciji s Natječajem za neprofitne medije Ministarstva kulture, pokazala uspješnom.
Nasuprot tome, dok je pad broja zaposlenih u hrvatskoj ekonomiji 2013. godine iznosio 16 posto u odnosu na 2008. godinu, medijske djelatnosti su u istom razdoblju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježile pad zaposlenosti od 29 posto. Broj plaćenih zaposlenika u tiskanim medijima se, prema istom izvoru, istodobno smanjio za 53 posto. Tako velik pad novinarske zaposlenosti za posljedicu je imao smanjenje medijske proizvodnje, informativnosti medija i eroziju novinarskih standarda, na što upozoravaju, prema Radnim materijalima za raspravu o medijskoj politici Ministarstva kulture (3), i sami medijski radnici. Iako se u istom razdoblju bilježe financijska konsolidacija i povećanje emitiranih sadržaja Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske izvještajne novinske agencije, kao i skroman rast potpora neprofitnim medijima relativno malog ‘trećeg sektora’ (neprofitni ili mediji zajednice), osnovne demokratske i kulturne funkcije medijskog sustava dovedene su u pitanje. Natječaj za neprofitne medije Ministarstva kulture, financiran lutrijskim sredstvima, predstavlja jedinu uspješnu mjeru zapošljavanja u ovom sektoru, a ona je bila rezultat sredstava čiji povratak tražimo ovim prijedlogom.
Ako ova, gotovo izolirana mjera i nije uspjela obrnuti trend trajnih gubitaka radnih mjesta u novinarstvu, onda ga je barem poticanjem zapošljavanja uspjela usporiti i to na način koji jamči nemiješanje države u ovisnost medija i uz maksimalnu radnu zaštićenost novinara. Iz okvirno 3 milijuna kuna, koliko je na godišnjoj razini iznosio Natječaj za neprofitne medije, sufinancirala se novinarska proizvodnja u 20 medija po opsegu ista barem trima dnevnim novinama. Kad se tome dodaju neki još skromniji izvori, europski projekti i eventualne potpore lokalne samouprave, neprofitni mediji – prema podacima Nacionalnog izvještaja o medijima – sudjeluju u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija s nešto manje od 1 posto. Međutim, broj zaposlenih u neprofitnim medijima (do studenoga 2016.) čini 3 posto hrvatskih medijskih profesionalaca. Usporedbe radi, vrijednost neizravne proračunske potpore dnevnim novinama u vidu posebno snižene stope poreza na dodanu vrijednost Hrvatska gospodarska komora procijenila je na 131,5 milijuna kuna godišnje.
Da provedbom upravo ovakve medijske strategije nije bila riječ ni o kakvom hiru nego o promišljenoj medijskoj politici, pokazuju i drugi relevantni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti u kojima je priznata uloga i važnost neprofitnih medija:
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva (4) od 2012. do 2016. godine, koja također sadrži mjere što se odnose na neprofitne medije, a kojima je nositelj Ministarstvo kulture, predviđa sljedeće provedbene aktivnosti:
13.1. ‘Provesti analizu i vrednovanje medijskog zakonodavstva i regulative u odnosu na uvjete za djelovanje neprofitnih medija’
13.2. ‘Definirati zakonski status i nove modele financiranja neprofitnih medija kao područja djelovanja od interesa za opće dobro’
13.3. ‘Jačati potporu elektroničkim publikacijama organizacija civilnoga društva u sklopu dodjele bespovratnih sredstava OCD-ima od strane tijela državne uprave’
13.4. ‘Ugovorom Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske osnažiti programsku i financijsku potporu neprofitnim medijskim projektima te vidljivost djelovanja za opće dobro’.
Ulogu neprofitnih medija u kontekstu zaštite ljudskih prava prepoznaje i Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine (5) u ciljevima 27., 28. i 29., za čije su financijsko provođenje odgovorni Ministarstvo kulture i Agencija za elektroničke medije, kao i ciljevima 18. i 19. za čiju je provedbu odgovorno Ministarstvo kulture.
Neprofitni mediji potrebni su i u kontekstu Nacionalne politike za ravnopravnost spolova (6); definirano ciljem 7.3.3.
Po tonu i mjerama od medijske politike koju je u prošlom (HNS-SDP) mandatu zacrtalo Ministarstvo kulture nimalo se ne razlikuje ni Rezolucija Europskog parlamenta o medijima zajednice (7) (2008/2011(INI)) koja kao medije zajednice definira isključivo neprofitne medije, a prema uvažavanju mišljenja Europskog odbora za kulturu i obrazovanje (A6-0263/2008). Prema ovoj Rezoluciji neprofitnost medija proizlazi iz djelovanja za javni ili privatni interes bez stjecanja ikakvoga komercijalnog ili monetarnog profita; pri čemu je riječ o medijima koji svoje odluke moraju opravdati zajednici; o medijima koji ne predstavljaju većinu nego umjesto toga mogu targetirati pojedinačne grupe koje su drugi mediji zapostavili, pri čemu je uloga medija zajednice nepriznata u medijskoj okolini pojedine države članice, unatoč velikoj društvenoj ulozi koju obavljaju.
Rezolucija prepoznaje kako je internet lansirao sektor neprofitnih medija, odnosno medija zajednice, u novo doba s novim mogućnostima i izazovima pri čemu je prijelaz na digitalne platforme medije dovelo u velike probleme teže neodrživosti. Europski parlament neprofitne, odnosno medije zajednice, smatra važnim sredstvom osnaživanja građana i poticanja njihove angažiranosti u civilnom društvu, kao i učinkovitim načinom jačanja kulturne i jezične raznolikosti, socijalne uključivosti i lokalnog identiteta (što sve objašnjava organski pluralizam ovog sektora).
Europski parlament prepoznaje da mediji zajednice, odnosno neprofitni mediji, jačaju identitete pojedinačnih društvenih grupa uz istodobno omogućavanje interakcije među ovim grupama s drugim društvenim skupinama te time jačaju toleranciju i pluralizam u društvu te pridonose interkulturalnom dijalogu obrazovanjem cjelokupne javnosti, pritom se boreći protiv negativnih stereotipa, i služe kao korektivi informacija koje su u javnost plasirali mainstream-mediji, a koje dovode do pojačane isključivosti ranjivih društvenih skupina (poput izbjeglica, migranata, Roma…).
Rezolucija također naglašava pozitivnu ulogu neprofitnih, odnosno medija zajednice, u integraciji imigranata uz istodobno važnu ulogu koju neprofitni mediji mogu imati u uključivanju drugih društvenih skupina i organizacija, posebno obrazovnih poput sveučilišta. Uvažava se također da mediji zajednice, odnosno neprofitni mediji, utječu na općenito povećanje medijske pismenosti i razvijanje građanske odgovornosti mladih, kao i da pridonose medijskom pluralizmu te da ispunjavaju onu društvenu funkciju koja se ispraznila slabljenjem javnih medija i povlačenjem komercijalnih medija iz vijesti lokalnoga karaktera. S obzirom na svu istaknutu argumentaciju, molimo da se naš zahtjev uvaži.
(1) Korisnik državne potpore je svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu.
(2) npr. Fond za pluralizam medija, PDV-olakšice na tiskane medije, poštanske olakšice, povlastice Hrvatske gospodarske komore…
(3) http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=12071
(4) http://strategija.udruge.hr/index.php/nacionalna-strategija-17.html
(5) http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain/opendocpdf.pdf?reldoc=y…
(6) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_88_1868.html
(7) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-T….”